M.M.LJ. [ Radio Slobodna Evropa ]

NOVA ISTRAŽIVANJA

Propusti ruskih špijuna na svakom koraku

U centru novih istraživanja o propustima ruskih špijuna našla se i Crna Gora. Naime, urednik ruske publikacije The Insider, Roman Dobrohotov, tvrdi da su njegova saznanja vezana za rusku obavještajnu službu (GRU), pokazala, između ostalog, da je agent GRU-a preko Western Uniona poslao novac grupi u Srbiji koja je osumnjičena organizaciju državnog udara u Crnoj Gori.

Priča o organizaciji državnog udara u Crnoj Gori otvorila se nakon što su britanske obavještajne službe identifikovale dva agenta za koje se sumnjiči da su iz ruske vojne obavještajne službe, poznate po skraćenici GRU, kao krivce za trovanje nervnim agensom bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove ćerke u Salisburiju u martu.

Kako piše Radio Slobodna Evropa, to je pokrenulo lančanu reakciju otkrića o jednom od muškaraca, identifikovanom kao pukovnik GRU-a Anatolij Čepig i njegovom mogućem učešću u sukobu u istočnoj Ukrajini i atentatu na čečenskog komandanta pobunjenika Abdulvahidau Edelgirijeva 2015. godine u Ankari.

Vlasti u Holandiji 4. oktobra objavile su informacije o navodnoj operaciji GRU-a u toj zemlji čiji je cilj bio hakovanje i ometanje međunarodnih organizacija, uključujući Organizaciju za prevenciju hemijskog oružja (OPCV) i holandsku istragu o obaranju putničkog aviona kompanije Malezija Erlajns u zoni sukoba u istočnoj Ukrajini.

Najkarakterističniji dokaz za to je bio taksi račun koja pokazuje da je jedan od ljudi otišao na moskovski aerodrom direktno iz štaba GRU-a.

Osim toga, osumnjičeni ruski agenti su u posljednjih nekoliko mjeseci uhapšeni u Norveškoj, Estoniji, Grčkoj i Crnoj Gori.

Pišući za Gardijan 5. oktobra, dopisnik iz Moskve Andrju Rot nazvao je događaje "neprijatnim".

"Razotkrivanje nekoliko uzastopnih evropskih operacija trebalo bi da pokrene pitanja o tome da li je ruska vojna obavještenost namjerno provokativna ili je jednostavno izbačena iz kolosjeka," napisao je Rot.

Ruski mediji koje kontroliše država i koji su prijateljski nastrojeni prema državi su podrobno izvijestili o poricanjima o bilo kakvom državnom učešću u navodnim incidentima i zajednički su ih nazvali kao novi talas "špijunska manija”.

Noćni izvještaj Vesti od 5. oktobra je bio tipičan, tvrdeći da su nove optužbe bile i "izgovor" za nametanje novih, već planiranih sankcija protiv Rusije i nastojanja da se ujedini podijeljeni Zapad u trenutku očekivanog povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.

U potrazi za drugim objašnjenjima i otkrićima, neki posmatrači su spekulisali da je GRU potkopala druga ruska agencija za bezbjednost, kao što je Spoljna obavještajna služba (SVR) ili Federalna služba sigurnosti (FSB).

Prema takvom mišljenju GRU je imao finansijsku, ali i korist po pitanju prestiža od uvjerenja Kremlja da se Rusija nalazi u hibridnom sukobu sa Zapadom, a druge sigurnosne agencije žele biti više uključene.

"Čuo sam mnoge teorije zavjere da je ovo borba između FSB-a i GRU-a, ali to je nemoguće," izjavio je za “Current Time TV“ Roman Dobrohotov, urednik The Insidera, ruske publikacije koja je u saradnji sa istraživačkom grupom Bellingcat objavila većinu nedavnih otkrića.

"Radi se samo o tome da ljudi pokušavaju da racionalizuju sve ovo - oni misle da to stvarno ne može biti toliko apsurdno. Ali, prije svega, postoji poznata maksima da nikada ne treba koristiti zavjeru kako bi objasnili nešto što se može objasniti nekompetentnošću. I ova maksima važi za Rusiju još više nego za bilo koju drugu zemlju." 

Dobrohotov je napomenuo, na primjer, da su njegova istraživanja nedavno otkrila da je agent GRU-a preko Western Uniona poslao novac grupi u Srbiji koja je osumnjičena ua pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. I on je koristio adresu GRU-a na nalogu za isporuku. 

Vladimir Frolov, politički analitičar za koga se vjeruje da je bio ruski obavještajac koji je bio zadužen za ozloglašenog dvojnog agenta FBI-ja Roberta Hansena, iznio je sličan stav za sajt Republic.ru.

"Naravno da nije bilo pokušaja ruskih specijalnih službi da nekako "podriju GRU " plasiranjem informacija u medijima o vojnim špijunama," napisao je on. "Ovo je popularan mit. Ruske specijalne službe su u jakoj konkurenciji jedni sa drugima, ali niko neće rješavati pitanja kroz izdaju ili odavanjem državnih tajni."

 'Vojničko razmišljanje' 

Dio objašnjenja za propuste GRU-a može biti u prirodi same organizacije. To je velika vojna operacija koju na kraju kontroliše ministar odbrane Sergej Šojgu, jedan od najbližih i navodno politički ambicioznih prijatelja predsjednika Vladimira Putina i načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova, koji je postao oličenje ruske doktrine "hibridnog rata . "

"Pošto je Šojgu ambiciozan, on povećava operacije GRU-a u inostranstvu kako bi Ministarstvo odbrane postalo veći igrač u ruskoj spoljnoj politici," rekao je za Telegraf u septembru ruski bezbjednosni analitičar Andrej Soldatov.

Mark Galeoti, nerezidentni saradnik Instituta za međunarodne odnose u Pragu i stručnjak za organizovani kriminal i bezbjednosne snage u Rusiji, napisao je u julu da GRU izlazi iz dugogodišnjeg perioda straha koji je izdržao pod bivšim ministrom odbrane Anatolij Serdukov.

"... [GRU] se vratio," napisao je Galeoti. "Njegovi budžeti su u porastu, samopouzdanje je visoko a njegova uloga u međunarodnim operacijama odražava njegovo relativno agresivno, vojničko razmišljanje, gde je ostvarivanje misije važnije od izbjegavanja rizika". 

Novinar Dobrohotov kaže da se kroz brzo širenje agende GRU-a djelimično mogu objasniti trenutni sramotni propusti.

"Mislim da to ima veze sa kadrovskim pitanjima i da nema novca za pravilnu obuku ljudi," izjavio je on za "Current Time", TV servis kojim emituje RSE u saradnji sa VOA. "Oni nemaju dovoljno resursa, oni pošalju iste agente, koji su već iznevjerili zemlju, na nove zadatke po drugi put. Čini se da je to haos, jedan nered. Cijeli svet je naučio riječ 'novičok'. Sada je vrijeme strancima da nauče reč 'bardak' [nered]. To je najbolji opis onoga što se dešava."