Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Svijet

[ Index.hr, Objavila R.P. ]

01. 11. 2018. 10:07   >>  09:44

ČETVRT VIJEKA

Kako je Evropska zajednica postala Evropska unija?

Na današnji dan, prije 25 godina, na snagu je stupio Ugovor iz Mastrihta, kojim je dotadašnja Evropska zajednica preimenovana u Evropsku uniju, a kojim su utvrđeni kriterijumi za ulazak u Ekonomsku i monetarnu uniju i uvođenje zajedničke valute.

Šefovi država i vlada tadašnjih 12 zemalja članica, održali su sastanak 9. novembra 1991. godine u hilandskom gradu Mastrihtu, na tromeđi Holandija, Belgije i Njemačke i postigli dogovor o novom ugovoru, jednomm od ključnih u istoriji evropskih integracija.

Ugovor je potpisan dva mjeseca kasnije, 7. februara 1992. godine, a stupio je na snagu 1. novembra 1993. godine.

Tri stuba EU

Novim ugovorom, uspostavljena je Evropska unija, koja je počivala na tri stuba. Prvi je bio Evropska zajednica, koja uključuje Evropsku ekonomsku zajednicu, Evropsku zajednicu za ugalj i čelik i Evropsku zajednicu za atomsku energiju.

Sve do 1980-ih, koristio se naziv u množini - Evropske zajednice, a nakon toga se ustalio naziv u jednini.

Drugi stbp bio je zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći saradnja na području unutrašnjih poslova i pravosuđa u kaznenoj politici.

U prvom stubu odluke su se donosile nadnacionalnim metodom, uglavnom kvalifikovanom većinom, a u druga dva stuba jednoglasno.

Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 2009. godine, ukinuta je struktura s tri stuba.

Ugovorom iz Mastrihta uvedeno je evropsko državljanstvo. Njime su spojena ranija dva ugovora, Rimski ugovor iz 1957. i Jedinstveni evropski akt iz 1986. i nastao je novi ugovor - Ugovor o Evropskoj uniji.

Nije prošlo bez problema

Ratifikacija ugovora nije protekla glatko. Naime, Danci su ga prvotno odbili na referendumu. Nakon toga danska vlada je ispregovarala izuzeća iz četiri područja - Ekonomske i monetarne unije, Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, Pravosuđa i unutrašnjih poslova te državljanstva Evropske unije.

Na novom referendumu 1993. Danci su prihvatili Ugovor iz Mastrihta sa navedenim izuzećima. Ona je jedina uz Veliku Britaniju koja ima trajno izuzeće od obveze uvođenja evra.

Među potpisnicima Ugovora iz Mastrihta bili su njemački kancelar Helmut Kohl, francuski predsjednik Fransoa Miteran, a jedini danas aktivni političar koji učestvovao u pregovorima o tom ugovoru je Žan Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, koji je u to vrijeme bio luksemburški ministar finansija.

Ugovorom iz Mastrihta uspostavljeni su kriterijumi koje moraju ispunjavati zemlje koje žele uvesti euro.

Pet kriterijuma za uvođenje eura

Prvi kriterijum je stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 odsto prosječne stope inflacije tri zemlje članice sa najnižom inflacijom u prethodnoj godini.

Proračunski manjak u pravilu mora biti manji od 3 odsto BDP-a.

Javni dug ne smije premašiti 60 odsto BDP-a, ali zemlji sa većim javnim dugom biće dopušteno da usvoji euro, ako je uočljiv trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga.

Dugoročne kamate ne smiju premašiti 2 odsto kamatne stope tri zemlje članice sa najnižom inflacijom u prethodnoj godini.

Zadnji, peti kriterijum kaže da kurs domaće valute, mora ostati unutar unaprijed određenih margina fluktuacije najmanje dvije godine.

Ugovor iz Mastrihta nema instrumente da prisili zemlje na poštovanje zajednički dogovorenih kriterijuma.

Glavna ideja Ugovora iz Mastrihta

Glavna ideja u vrijeme dogovaranja Ugovora iz Mastrihta bila je da postavi temelje za političku uniju, jer se do tada Evropska zajednica uglavnom svodila na ekonomske integracije. No, u tome se nije daleko odmaklo i još uvijek se vode rasprave u kom smjeru treba razvijati EU, a glavna linija podjele i dalje je u tome hoće li prevladati nadnacionalni ili međuvladin pristup u donošenju odluka.

Prvi pristup se može nazvati federalističkim, a drugi zajednicom suverenih država. Jedna od kombinacija ta dva pristupa je tzv. Evropa više brzina, u kojoj bi se one zemlje koje to žele, odrekle određenog dijela suvereniteta u korist zajedničkog odlučivanja, dok bi druge ostale izvan toga kruga.

Jedan od najvećih dometa dosadašnjih integracija, zajednička valuta euro, jedva je preživio svjetsku finansijsku krizu koja je počela 2007. godine u Sjedinjenim Državama i koja je 2010. dovela do dužničke krize dramatičnih razmjera u Grčkoj, Irskoj, Španiji, Portugaliji, Kipru.

Pokazalo se da kriterijumi iz Mastrihta funkcionišu samo kao uslov za ulazak u eurozonu, ali kada zemlja jednom uđe u EU, nije bilo instrumenata da se prisili na poštovanje zajednički prihvaćenih kriterijuma.

Tokom dužničke krize, zemlje eurozone u hodu su stvarale nove instrumente za bolju koordinaciju makroekonomskih politika i u kontroli banaka.

Nova rješenja stvorena u krizi pomogla su privrenom oporavku i posljednjih godina proračunski deficiti u svim zemljama članicama su u dopuštenim okvirima, javni dug je takođe u padu, ali je i dalje, prema podacima iz drugog kvartala ove godine, u 14 zemalja članica iznad 60 posto BDP-a.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније