Beta [ Objavio: O.Z. ]

ZAJEDNIČKA VALUTA

Euro proslavlja 20. rođendan

Prije tačno 20 godina 11 članica EU usvojilo je zajedničku monetarnu politiku i uvelo euro koji je danas valuta 19 članica Unije i više od 340 miliona Evropljana.

Za početak se euro koristio u platnom prometu i za bezgotovinska plaćanja a tri godine kasnije novčanice i novčići eura ušli su u opticaj u zemljama zone eura koja je narasla na 12 članica jer im se u međuvremenu priključila Grčka.

Dvije decenije kasnije euro je postao integralni dio svakodnevnog života i olakšao trgovinu, putovanja, studiranje, život i rad u inostranstvu, ocijenila je Evropska centralna banka (ECB).

"Banknote i kovanice eura su opipljiv, svakodnevni podsjetnik na slobodu, pogodnosti i prilike koje EU omogućava", istakli su u centralnoj banci zone eura koja, kako navodi, obezbjeđujući stabilnost eura doprinosi ekonomskom rastu i blagostanju zemalja koje koriste jedinstvenu valutu.

Zajednička valuta je smatrana rješenjem za neprestane sporove o deviznom kursu koji su obilježili evropsku politiku poslije Drugog svjetskog rata i kao logični produžetak evropske bescarinske zone.

Zona eura je s godinama rasla, kao i Evropska unija.

EU, koja je 2002. imala 15 članica, 2004. se priključilo deset mahom bivših komunističkih zemalja, 2007. su ušle Bugarska i Rumunija a 2013. Hrvatska.

U međuvremenu je sedam od 13 "novih" članica EU zamenilo svoje valute zajedničkom.

Prva je to uradila Slovenija, 2007, a slijedili su Kipar i Malta 2008, Slovačka 2009, Estonija 2011, Letonija 2014. i Litvanija 2015.

Od tih "novih" članica na euro još nijesu prešle Češka, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Rumunija i Bugarska a, prema ugovorima o pristupanju, njihova obaveza je da to urade čim budu spremne.

Ista obaveza ne važi za "starije" članice EU i zato Britanija, koja u martu i tako izlazi iz EU, Danska i Švedska nijesu u zoni eura.

Ranije ove godine Bugarska je najavila da će u roku od godinu dana tražiti prijem u tzv. čekaonicu za zonu eura (ERM II) dok je hrvatska vlada usvojila strategiju kojom se prelazak sa kune na euro planira za pet do sedam godina.

Novo istraživanje Evropske komisije Eurobarometar pokazalo je međutim da članice EU koje nijesu u zoni eura u nju baš i ne žure i 74 odsto Čeha i više od polovine Hrvata, Poljaka i Bugara protiv je Evropske ekonomske i monetarne unije (EMU) sa jedinstvenom valutom eurom.

Istovremeno tri četvrtine građana EU iz zemalja koje su članice zone podržava euro, najviše u Sloveniji, Luksemburgu i Estoniji (preko 80 odsto).

Inače, prelazak na euro među građanima se najčešće povezuje sa poskupljenjima a na nivou države sa gubitkom mogućnosti da podstiču izvoz spuštanjem vrijednosti svoje valute i da prilagođavaju kamate radi stimulisanja poslovanja.

Da bi nacionalne valute zamijenile zajedničkom evropskom, članice EU moraju da ispune Mastrihtske kriterijume.

Zajednička evropska valuta je zvanično sredstvo plaćanja i u nekoliko zemalja koje nijesu članice zone eura (Crna Gora, Vatikan, Monako, Kosovo, San Marino, Andora).

Euru se pripisuju zasluge za povećanje trgovine među članicama EU ali su države imale problema da se prilagode nakon što su se odrekle dva važna sigurnosna ventila - mogućnosti da obore kurs sopstvene valute da bi podstakle izvoz i prilagođavanja svojih kamatnih stopa u cilju stimulisanja poslovne aktivnosti.

Jedno djelimično rješenje problema u zoni bi mogao biti centralni budžet iz kog bi se plaćali računi kada neka od članica upadne u recesiju.

Evropski lideri su 2015. govorili o nekoj vrsti zajedničke kase a sada rade na tome da tako nešto i uspostave.