[ Objavio: O.Z. ]

DEMOKRATSKA STRANKA

Počinje duga borba za izbor Trampovog protivnika

Kandidati za predsjedničku nominaciju američke Demokratske stranke suočiće se prvi put danas i sjutra u dvodijelnoj televizijskoj debati, u pokušaju da predstave sebe kao najboljeg protivnika predsjednika Donalda Trampa na izborima u novembru sljedeće godine, pišu američki mediji i ukazuju da bi rasprava mogla da se pretvori u oštar sukob ličnosti i politika.

Kandidati demokrata suočiće se opet krajem jula, a zatim svakog mjeseca od septembra, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prva unutarstranačka glasanja po saveznim državama, takozvani prajmaris, počinju u februaru, a završavaju se u junu sljedeće godine. Predsjednički izbori će biti 3. novembra 2020.

Prva televizijska debata za manje poznate kandidate biće prilika da se predstave na nacionalnom nivou, dok će oni poznatiji morati da brane svoje ranije kontroverzne politike ili djelove svoje prošlosti, ocjenjuje televizija NBC njuz koja organizuje debatu.

Zbog velikog broja kandidata, odlučeno je da se debata podijeli na dva dijela – po deset njih raspravljaće u srijedu i četvrtak, ali i pored toga neće imati puno vremena, ukazuje NBC. Svaki kandidat će imati 60 sekundi za odgovor na pitanje i 30 sekundi da odgovori na potpitanje.

Prve večeri će nastupiti senatori Kori Buker, Elizabet Voren i Ejmi Klobučar, zatim članovi Predstavničkog doma Tim Rajan i Tulsi Gabard, bivši članovi Predstavničkog doma Beto O'Rurk i Džon Dilejni, kao i gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio, bivši ministar za stanovanje Hulijan Kastro i guverner Vašingtona Džej Inzli.

U četvrtak će na binu izaći bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden, senatori Berni Sanders, Kamala Haris, Kirsten Džilibrand i Majkl Benet, te gradonačelnik mjesta Saut Bent Pit Butidžidž, član Predstavničkog doma Erik Svalvel, bivši guverner Kolorada Džon Hikenluper, preduzetnik Endru Jang i književnica Marijen Vilijamson.

Nekoliko pretendenata neće učestvovati ove nedjelje u debati jer nijesu ispunili kriterijume – makar jedan odsto podrške u tri zasebne relevantne ankete ili prikupljanje novca od najmanje 65.000 različitih donatora.

Prema sajtu Rilklirpolitiks, koji sakuplja rezultate anketa i računa njihov prosjek, Bajden vodi s oko 32 odsto podrške glasača demokrata. Slijede Sanders sa 16 odsto, Voren sa 14, Haris i Butidžidž sa po sedam, pa O'Rurk sa 3,3, Buker sa dva i Jang i Klobučar s oko jedan odsto podrške. Ostali imaju manje od jedan odsto.

Prema opštim ocjenama, senatorka Voren je loše prošla na žrijebu koji je odredio učešće u debati, pošto neće imati priliku da se suoči s najvećim rivalima, Bajdenom i Sandersom, ukazuje portal Hil.

Ipak, kako navodi Hil, to bi mogla biti i prilika za Voren pošto će više moći da koristi vrijeme za svoj detaljan politički program, koji je već dobio pohvale i inspirisao jedan od njenih slogana "Voren ima plan za to".

Bajden ulazi u prvu debatu kao favorit i najiskusniji učesnik debata, ali i kao glavna meta rivala koji će se vjerovatno fokusirati na njegove posljednje sporne izjave, ističe Volstrit džurnal.

Bivši potpredsjednik treći put je u kampanji u nastojanju da uđe u Bijelu kuću, mada je sada prvi put favorit i najiskusniji učesnik debata – 76-godišnjak je učestvovao u najmanje 16 debata kao predsjednički ili potpredsjednički kandidat, ali, kako piše njujorški list, nikada nije bio toliko podložan napadima više protivnika.

Bajden je svoju pažnju do sada fokusirao na Trampa, s upozorenjima da bi aktuelni predsjednik mogao da uništi zemlju ako bude izabran za drugi mandat. Međutim, postavlja se pitanje da li će Bajden moći da potroši većinu vremena u debati napadajući Trampa ili će morati da brani svoju istoriju tokom četiri decenije u politici, ukazuje Volstrit džurnal.

Sada će se Bajden vjerovatno suočiti s pitanjima o nedavnoj izjavi da je u Senatu nekada sarađivao s dvojicom segregacionista, što je opisao kao uljudnost u to vrijeme.

Njegovi rivali bi ga mogli napasti i zbog skorašnje podrške – prije nego što je promenio poziciju – zabrani federalnog finansiranja za neke usluge abortusa. Obje epizode, ističe list, već su izazvale oštru reakciju rivala.

Najvažniji događaj rane predsedničke kampanje poslužiće kao mikrokosmos širih pitanja, prije svega da li kandidati treba agresivnije da se međusobno napadaju ili da se fokusiraju na predsjednika Trampa, ocjenjuje agencija Asošiejted pres.

Drugo važno pitanje, navodi AP, jeste tenzija između dva krila Demokratske stranke. Jedno traži odvažno djelovanje po pitanju zdravstvene zaštite i klimatskih promjena, sa zahtjevom da se pokrene postupak za opoziv Trampa, dok drugo traži pragmatični pristup s istom politikom, ali i saradnju s republikancima.