[ Beta, Objavila: J.B.Č. ]

BUGARSKA

Preduzetnicima omogućili da finansiraju partije

Bugarski parlament ukinuo je sva ograničenja koja se odnose na individualne i korporativne donacije političkim strankama, a mnogi strahuju da će to samo rasplamsati već postojeću endemsku korupciju u toj zemlji.

Kontroverzne izmjene zakona inicirala je partija GERB premijera Bojka Borisova. One bi trebalo da stupe na snagu ovog ljeta, nakon što ih je potvrdio parlament u kojem dominiraju konzervativni poslanici.

Nove mjere posljedica su stranačkih nesuglasica oko državnih subvencija političkim partijama.

Jedna nedavno emitovana popularna televizijska emisija razotkrila je da su zbog pogrešne računice, partije u Bugarskoj u prvoj polovini 2019. godine na ime državnih subvencija dobile više od 13 leva (6,5€) za svaki osvojeni glas, umjesto zakonom predviđenih 11 leva.

To otkriće izazvalo je buru negodovaja u Bugarskoj, inače najsiromašnijoj članici EU, i primoralo partije da u državni budžet vrate više od 14 miliona leva.

Kao odgovor na negodovanje javnosti, vlada je predložila da se državne subvencije strankama smanje na svega 1 lev (0,5€) po osvojenom glasu.

Zauzvrat, predlog koji je juče odobrilo Sobranje predviđa ukidanje dosadašnje zabrane partijama da primaju donacije od privatnih kompanija, kao i ukidanje gornje granice od 10.000 leva godišnje za poklone pojedinaca.

Bugarski ogranak organizacije Transparensi internešnel (Transparency International) i nevladine organizacije upozorili su da će ukidanje državne pomoći nanijeti težak udarac političkom pluralizmu, pošto će manje političke partije ostati bez jedinog izvora prihoda.

Analitičari su upozorili i da bi mogućnost neograničenih donacija od privatnih kompanija i fizičkih lica mogla da dovede do preplitanja političkih i ekonomskih interesa i uveća potencijalnu korupciju.

Opozicioni bugarski socijalisti, za koje će izmjene takođe značiti drastično smanjenje prihoda uoči jesenjih lokalnih izbora, predlog vlade su opisali kao "legalno političko reketiranje".

Bugarska, koja se EU pridružila 2007. godine, spada među članice Unije sa najvećom korupcijom i još uvijek je podvrgnuta posebnom evopskom mehanizmu nadzora, pošto ne uspijeva da se izbori sa korupcijom i unaprijedi efikasnost pravosuđa.