[ Radio Slobodna Evropa, objavila B.B. ]

SVJETSKI MEDIJI UPOZORAVAJU

Sukob SAD-a i Irana vodi u rat i opšti haos

Vašington je obrazložio ubistvo komandatna elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija prijetnjama po američke diplomate i vojsku na Bliskom istoku. Strahuje se da će ubistvo jednog od najmoćnijih iranskih generala gurnuti Bliski istok u još veći haos.

Međusobne prijetnje Vašingtona i Teherana nakon ubistva iranskog generala Sulejmanija produbile su strahove o mogućem ratu i opštem haosu na ionako nestabilnom Bliskom istoku, pišu svjetski mediji ističući kako je iransko napuštanje nuklearnog sporazuma najjasnija prijetnja zaoštravanju tenzija koje uključuju i druge aktere iz regije.

Eskalacija odnosa SAD i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy) i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne u kojima će Iran ubrzati svoje napore za nabavku nuklearnog oružja.

Spektar mogućih iranskih odgovora uplašio je tržišta nafte, naglašava Forin polisi dodajući da su cijene nafte u petak skočile za više od četiri odsto – na skoro 70 dolara za barel. Analitičari strahuju da će Iran nastaviti napade na regionalnu naftnu infrastrukturu, nakon ranijih udara na naftne tankere u blizini Hormuškog moreuza i udara dronovima i raketama na ključni saudijski naftni pogon koji su privremeno omeli proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji u septembru 2019.

Nekoliko američkih zakonodavaca kritikovalo je jednostrano djelovanje predsjednika Donalda Trampa upozoravajući na povećanu mogućnost velikog sukoba, dok su pojedini stručnjaci sa Bliskog istoka kazali da posljednjim potezom SAD rizikuje pokretanje nepredvidivih događaja.

Iran je u nedjelju saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja iz nuklearnog sporazuma potpisanog sa svjetskim silama 2015, ističe agencija Asošijejtid pres.

Najava predstavlja najjasniju prijetnju širenja nuklearnog oružja koja dodatno povećava regionalne tenzije, jer je iranski dugogodišnji neprijatelj Izrael obećao da nikada neće dopustiti Iranu da proizvesti atomsku bombu, ukazuje AP.

Iran neće poštovati sporazum o nuklearnom naoružanju 

Iranska državna TV citirala je izjavu administracije predsjednika Hasana Ruhanija kako kaže da zemlja neće poštovati ograničenja u njegovom obogaćivanju, količini skladištenog obogaćenog uranijuma, kao i istraživanju i razvoju u svojim nuklearnim aktivnostima.

Vođa jednog takve jedinice, libanski Hezbolah, rekao je da je Sulejmanijevo ubistvo postavilo američke vojne baze, ratne brodove i pripadnike vojnih službi kao ciljeve za napad, dok je, dodaje AP, bivši vođa Revolucionarne garde sugerisao da izraelski grad Haifa i "centri" poput Tel Aviva mogu biti ciljani.

Jedna od rijetkih utješnih osobina neispravnog, egocentričnog i sujetnog pristupa Donalda Trampa predsjedništvu je njegov relativni oprez pri raspoređivanju američke vojne moći u inostranstvo - čega se u više od tri godine i pridržavao. No, nakon odluke o atentatu na iranskog generala na bagdadskom aerodromu, ta utjeha više nije moguća, ocjenjuje urednički tim britanskog Gardijana (The Guardian).

Riječ je o potezu koji je bio toliko rizičan da su ga ranije odbijali i Džordž Buš i Barak Obama, jer su znali da bi napad na vođu Kuds snaga mogao dovesti do rata protiv Irana. No, Tramp je tvitom, ističući američku zastavu, odlučio iskoristiti priliku. Samim tim ugrozio je sigurnost SAD-a i stabilnost regije Bliskog istoka, ocjenjuje Gardijan.

Neposredno objašnjenje za ubistvo pružio je Pentagon, koji je rekao da je general Sulejmani planirao napade na američko diplomatsko osoblje i članove službi u regiji. Tome je prethodila smrt američkog uposlenika tokom raketnog napada proiranske posredničke jedinice, ističe britanski dnevnik.

Novi rat na Bliskom istoku 

Najveća opasnost je novi rat na Bliskom istoku - ovaj put s Trampovom Amerikom kao glavnim protagonistom. To bi, uz Teheran koji praktikuje asimetrično ratovanje i čiji režim je sve tvrđi, moglo dovesti do izbijanja sveopšteg sukoba i privlačenja drugih regionalnih aktera, poput Izraela. Bez obzira na motiv, zaključuje Gardijan, Trampovi neuhvatljivi instinkti odveli su Ameriku i Bliski istok u opasne i neistražene vode.

BBC podsjeća da je Tramp putem Tvitera (Tvitter) upozorio Iran da SAD "ciljaju" 52 iranska mjesta od koji su neka izuzetno značajna za Iran i iransku kulturu, i da će napasti "vrlo brzo i jako" ako Teheran napadne Amerikance ili američku imovinu.

Trampov tvit zanimljiv je na mnogo načina, ukazuje Markus ističući kako nije samo u pitanju simbolično spominjanje 52 iranska cilja koja su izložena riziku, što je referenca na 52 američka taoca zatočena u američkoj ambasadi u Teheranu u novembru 1979.- njegovo spominjanje ciljeva važnih "iranskoj kulturi" sugeriše puno širi popis ciljeva, ne samo onih koji se odnose na vlast, vojsku ili privredu.

Tramp nastoji izvesti neku vrstu zastrašivanja, ali ukazuje Markus, on je više puta naglašavao i svoj zamor i zamor Vašingtona zbog američke vojne uključenosti u regiji. To je, podjednako kao i sve drugo, potkopalo američki efekat zastrašivanja koje sada Tramp grčevito nastoji da vrati, zaključuje analitičar BBC.