Objavila M.Mi.

ISTORIJSKI PRESEDAN

Tramp traži odlaganje izbora

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je putem Tvitera predložio odlaganje izbora koji su zakazani za 3. novembar. Kao razlog je ponudio teoriju da će univerzalno glasanje putem pošte, predviđeno kao alternativna mogućnost tamo gdje fizičko glasanje bude prerizično zbog epidemije koronavirusa, dovesti do najveće prevare i najnetačnijih izbora u istoriji.

Zbog toga bi možda, zapitao se Tramp, trebalo "odgoditi izbore dok narod ne bude mogao ispravno i sigurno glasati?"

Međutim, više je problema s takvim predlogom.

Za početak, to što predsjednik izbore ne može da odgodi na svoju ruku jer ta ovlašćenja po američkom Ustavu ima isključivo Kongres, zatim to što će dopisno glasanje poštom biti "univerzalno" ponuđeno glasačima u samo sedam od 50 saveznih država, kao i to što su dokazi da ovakvo dopisno glasanje može dovesti do masovnog varanja na izborima u najmanju ruku, prilično slabi.

No možda i najproblematičniji aspekt Trampovog predloga je taj što se izbori naprosto nikad dosad nisu odložili, u gotovo 250 godina američke istorije.

Svaki predsjednik SAD-a dosad je izbore, kad je bio suočen s dilemom odgoditi ih ili sprovesti u vrijeme rata, epidemije ili druge prirodne ili ljudski uzrokovane katastrofe, odlučio da sprovede bez odlaganja.

Abraham Linkoln, koji je bio republikanac kao i Tramp, bio je 1864. usred Građanskog rata, sukoba koji je do danas odnio najviše američkih života - poginulo je, prema procjenama, od 620 do 750 hiljada vojnika.

Linkoln je bio suočen sa ozbiljnim logističkim problemom glasanja vojnika koji su bili na bojištu - a kao i Tramp, i on je imao razloga za strah, zajedno sa članovima svoje administracije, da neće osvojiti drugi mandat na tim izborima.

Glavni razlog bio je zamor ratom kojem se u tom trenutku kraj nije ni nazirao. Dakle, kao i Tramp, i on je imao motiva odgoditi izbore dok ne bude moguće "ispravno i sigurno glasati". Neki su mu to otvoreno i savjetovali.

Uprkos tome, izbori su se održali kad su i bili predviđeni, 8. novembra 1864. godine.

Dapače, vojnici Unije, koji su u odsutnosti glasali tako što su ili glasali na posebnim biralištima na bojištu ili slali svoje glasačke listiće poštom, u velikoj su većini glasali za Linkolna, što je možda bilo i presudno za njegovu pobjedu.

Linkoln je osvojio 76% od ukupno 40 hiljada glasova vojnika na aktivnoj dužnosti. Ukupno 150 hiljada od milion vojnika Unije imalo je mogućnost glasanja u odsutnosti, piše En-Bi-Si.

Da nije bilo dopisnog glasanja ili glasanja u odsutnosti, Linkoln bi možda izgubio (rezultat je bio 55% glasova za njega), a njegov protivkandidat Džordž Meklejn možda bi dozvolio odmetnutom Jugu da zadrži ropstvo. Istorija SAD imala bi drastično drugačiji tok.

To nije prvi put da je SAD imao izbore usred rata. I predsjednički izbori 1812. održani su usred Rata 1812., kako je nazvan ratni sukob između SAD-a s jedne strane te Velike Britanije i njene kolonije Kanade s druge. Na izborima održanima 30. oktobra 1812. ponovo je pobijedio tada aktuelni predsjednik Džejms Medison.

Štaviše, vojnicima Kontinentalne vojske bilo je dozvoljeno glasati preko posrednika i 1775. na gradskom sastanku u Nju Hempširu za vrijeme Revolucionarnog rata.

Vojnici su glasali, takođe dopisnim glasanjem, i u oba svjetska rata. Na izborima koji su održani krajem Drugog svjetskog rata, 7. novembra 1944., pobijedio je aktualni predsjednik Frenklin D. Ruzvelt Čak 3,2 miliona vojnika raspoređenih širom svijeta glasalo je u odsutnosti na tim izborima.

Uprkos svemu tome, Tramp danas predvodi glasove onih koji tvrde da će demokrate "ukrasti" izbore zahvaljujući glasanju poštom.