Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Svijet

RSE

17. 09. 2020. 08:14   >>  08:14 1

UTISCI NAKON SASTANKA

Razgovori Lukašenka i Putina: Ko je šta dobio?

Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko sastali su se u Rusiji 14. septembra, što je prvi susret dva predsjednika jedan na jedan od kada su u Bjelorusiji izbili protesti poslije spornih izbora na kojima je autoritarni lider tražio šesti mandat, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Lukašenko je na sastanak došao oslabljen, suočen sa sve većim međunarodnim osudama i izolacijom zbog nasilnih akcija njegove vlade za suzbijanje protesta, kao i hapšenja opozicionih lidera koji tvrde da su izbori 9. avgusta bili namješteni.

Putin, jedan od rijetkih međunarodnih lidera koji je podržao Lukašenka, vjerovatno se nadao da će iskoristiti sastanak za dobijanje novih ustupaka, posebno u pogledu dublje integracije dvije zemlje na osnovu sporazuma iz 1999. o “saveznoj državi” koja uglavnom postoji na papiru.

Poslije razgovora u crnomorskom gradu Sočiju glavna vijest je bila da je Lukašenko obezbijedio 1,5 milijardi dolara ruskog državnog zajma. Postavlja se, međutim, pitanje da li je platio previsoku cijenu.

Slijedi pet utisaka sa sastanka u Sočiju.

Zajam

Protesti, štrajkovi i politička previranja nanijeli su udarac bjeloruskoj privredi, koja je već posrtala zbog pandemije COVID-19 i, kako kažu kritičari, Lukašenkovog lošeg odgovora na krizu, pošto je odbio da uvede mjere ograničenja.

S povećanjem neizvjesnosti, Bjelorusi su u avgustu s bankovnih računa povukli otprilike milijardu dolara – 17 puta više nego mjesec dana ranije.

Kako su banke ostajale bez depozita, ruski premijer Mihail Mišustin i ministar finansija Anton Siluanov rekli su najvećim ruskim državnim kreditorima da osiguraju likvidnost banaka u Bjelorusiji, javio je Rojters 9. septembra.

Za Lukašenka, obećanih 1,5 milijardi dolara državnog zajma, koji su najavljeni u Sočiju, pružiće preko potrebnu finansijsku injekciju, rekao je bjeloruski novinar Franak Viacorka, koji je strateg za digitalne medije u Američkoj agenciji za globalne medije koja nadgleda RSE.

“Taj novac je hitno potreban. To je gotovina. Potreban je za otplatu ranijeg zajma, za isplatu plata, održavanje hijerarhije i spasavanje zemlje od krize”, rekao je Viacorka za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

Ovo nije prvi put da Putin savezniku u nevolji daje gomilu novca u pokušaju da zadrži susjednu državu u orbiti Moskve. Kada se 2013. ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič kolebao da li da potpiše sporazum o jačanju veza Kijeva s Evropskom unijom, Putin je pomogao da odluči da to ne učini – što je dovelo do svrgavanja Janukoviča sljedećeg februara – nudeći spas od 15 milijardi dolara, uključujući brzi zajam od tri milijarde dolara.

Vojna saradnja

Razgovori u Sočiju poklopili su se s rusko-bjeloruskim vojnim vježbama u Brestu na zapadu Bjelorusije, blizu granice s Poljskom, članicom NATO-a i EU. Planirano je da vježbe traju od 10. do 15. septembra i obuhvate snage Srbije, koja se u poslednjem trenutku povukla zbog pritiska Evropske unije.

Kremlj je u Sočiju najavio da će vježbe biti produžene do 25. septembra. Štaviše, Putin i Lukašenko su se saglasili da se 2021. “gotovo svakog mjeseca” održavaju zajedničke vojne vježbe u obje zemlje.

Ta najava je posljednji nagovještaj Kremlja da bi Rusija mogla biti spremna da upotrijebi silu za podršku Lukašenka, ako to odluči. Putin je 27. avgusta rekao da je kontingent ruskih bezbjednosnih snaga spreman za slanje u Bjelorusiju ako bude neophodno.

U njihovim brojnim telefonskim razgovorima, Lukašenko je rekao da je Putin obećao da će “osigurati bezbjednost” u Bjelorusiji preko Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) kojom dominira Rusija, kao i bilateralnih sporazuma.

Dugoročno, Kremlj želi stalnu vojnu bazu u Bjelorusiji i posljednji događaji vjerovatno će povećati zabrinutost među Lukašenkovim protivnicima da je Putin ostvario napredak po tom pitanju. Bjelorusija je 2015. odbila prijedlog Rusije za osnivanje vazduhoplovne baze za ruske borbene aviona “Su-27”. U septembru 2019. ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je odbijanje Bjelorusije da ugosti vojnu bazu bila “neprijatna epizoda”.

Potčinjeni “čvrstorukaš”

U Sočiju se činilo da je Lukašenko ponekad nagovještavao da mu ne treba puno pomoći Moskve. Omalovažio je proteste protiv njega, koji u Minsku u danima vikenda obično okupe oko 100.000 ljudi, rekavši da Bjelorusi radnim danima “žive uobičajenim životom” a da u subotu i nedjelju “oslobađamo dio Minska kako bi ljudi mogli, ako žele, da prošetaju tim dijelom”.

On je sugerisao da za njegovu vladavinu postoji mala ili nikakva prijetnja i rekao da demonstranti još nisu prešli “crvenu liniju”, spominjući Putinovu “crvenu liniju” u Čečeniji, gdje je kao tadašnji premijer Rusije pokrenuo rata 1999. koji je pomogao u uobličavanju njegovog imidža i dolasku do funkcije predsjednika.

S druge strane, Lukašenko je izgledao i zvučao kao da je potčinjen, iznoseći nekoliko pomirljivih izjava u pogledu veće integracije s Rusijom. On je rekao da Bjelorusija mora ostati bliska sa svojim “starijim bratom”, što je referenca i na Rusiju i na Putina, koji je skoro dvije godine stariji od Lukašenka. Takođe je pohvalio Kremlj što pokazuje da je “granica Bjelorusije granica Savezne države” i zahvalio ruskom predsjedniku.

Soči je Putinov teren i percepcija sastanka – filtrirana uglavnom kroz ruske državne medije – sugerisala je ko od njih dvojice pregovara iz pozicije snage.

“Govor tijela u ovom slučaju govori mnogo više od ruskog jezika”, napisao je na Tviteru (Twitter) iskusni švedski diplomata i kritičar Kremlja Karl Bilt (Carl Bildt), povodom snimka na kojema se vidi kako se Lukašenko naginje i gestikulira ka naizgled nezainteresovanom Putinu.

Biltov tvit bio je jedan od mnogih postova na društvenim mrežama s otprilike istom poentom.

Poznate nepoznanice

Uoči sastanka, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se razgovarati o naftnoj i gasnoj saradnji, državnim dugovima i drugim ekonomskim odnosima, ali da neće biti potpisan nikakav dokument.

Malo detalje je otkriveno, što je navelo Lukašenkove kritičare da pitaju da li je napravio ustupke koji nisu objavljeni.

Svetlana Tihanovskaja, opoziciona liderka koja tvrdi da je pobijedila na izborima 9. avgusta, rekla je da je Lukašenko “nelegitimni” lider koji nema ovlašćenje da sklapa sporazume u ime Bjelorusije. Ona je za Karent tajm rekla da su brojna hapšenja u Minsku uoči sastanka u Sočiju bila pokušaj Lukašenka da pokaže Putinu da još drži kontrolu.

“Masovno pokazivanje sile… vjerovatno je organizovano da uplaši ljude da ne bi demonstrirali. Ali to više ne funkcioniše. Ljudi imaju namjeru, ljudi imaju želju da žive u novoj Bjelorusiji i da niko ne uzurpira (vlast)”, rekla je preko Skajpa (Skype) iz Litvanije. “Stoga se narod ne može zaustaviti”.

Rast uticaja?

Lukašenko je možda sebi kupio vrijeme u Sočiju. U međuvremenu, Putinova podrška autoritarnom lideru nanijela je dodatnu štetu napetim odnosima Rusije sa Zapadom, a na kraju bi mogla otuđiti milione Bjelorusa.

Putin je, međutim, na sastanku možda obezbijedio snažniji uticaj nad Lukašenkom i, makar zasad, nad Bjelorusijom.

Iako je tvrdio da bjeloruski narod sam mora da odlučuje o svojoj sudbini bez stranog mešanja, Putin nije ostavio sumnju da će Moskva željeti da odigra moćnu ulogu u oblikovanju budućnosti Bjelorusije.

On je pozvao Lukašenka da brzo radi na izmjenama Ustava zemlje i jasno stavio do znanja da će Rusija imati riječ u tom procesu, učešćem “na najvišem nivou”.

Putin je takođe sugerisao da bi Lukašenko, makar što se njega tiče, mogao biti zamijenjen.

Rusija Bjelorusiju smatra svojim najbližim saveznikom i ispuniće svoje obaveze prema sporazumu “bez obzira ko je trenutno na vlasti”, rekao je on.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније