Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Svijet

[ Beta ]

21. 09. 2020. 23:31   >>  23:33

FEMINISTIČKA REVOLUCIJA

Impresivno pravno nasljeđe Rut Bejder Ginsburg

Sutkinja američkog Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg, koja je preminula u 87. godini, ostavila je impresivno pravno nasljedje borbom protiv rodne diskriminacije, ali i prazninu u instituciji u osjetljivom trenutku uoči predsjedničkih izbora u novembru, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Ginsburgova je posvetila život uklanjanju institucionalizovane rodne diskriminacije, kako u svoje ime, tako i u ime svih ljudi, ističe urednički tim Vašington posta.

Amerika u kojoj se Ginsburgova rodila prije više od 87 godina bila je zemlja u kojoj su dominirali muškarci do stepena koje današnje generacije ne mogu ni da zamisle, napisao je list. Dok su se sva profesionalna zanimanja odnosila samo na muškarce, brak i rađanje djece bila je pretpostavljana sudbina svake djevojke.

Današnja Amerika gdje žene lete borbenim avionima, čine četvrtinu Senata i polovinu svih studenata prve godine prava, drugačija je i bolja nacija, u čemu, ističe list, veliku zaslugu ima Ginsburgova, koja je umrla u petak.

Ginsburgova je postigla ne samo najviše što se može postići u pravu već je stekla status feminističke ikone pop kulture koja je bila tema holivudskih filmova, pjesama, društvenih igara i bezbroj internet mimova.

Ipak, njena radna etika i sposobnost uvjerljive argumentacije, a ne popularnost, donijeli su joj pobjede u pet od šest slučajeva pred Vrhovnim sudom o ravnopravnosti polova koje je vodila za Američku uniju građanskih sloboda (ACLU) 70-ih.

Umrla je najvažnija feministička pravnica u američkoj istoriji koja se tokom svoje izvanredne karijere borila za ženska prava osiguravajući da se ustavna obećanja primjenjuju na sve, napisala je Moira Donegan, kolumnistkinja Gardijana.

Ginsburgova je rođena u Bruklinu 1933. u jevrejskoj porodici. Njena majka je uprkos golemom intelektu morala da prekine školovanje i zaposli u fabrici odjeće. Upravo je jaz između potencijala i prilika njene majke progonio Ginsburg koja je ostatak života provela radeći kako bi osigurala da inteligentne žene poput njene majke više ne budu sputavane zbog svog pola, napisala je kolumnistkinja britanskog lista.

Prije nego je imenovana za sutkinju, Ginsburgova je tokom dvodecenijske advokatske karijere uspješno argumentovala slučajeve koji su proširili zakon o građanskim pravima i zaštitu žena izmjenom 14. amandmana, poništavajući gustu mrežu zakona koji su kodifikovali rodnu diskriminaciju u svim područjima američkog života.

Na kraju je, ocjenjuje Donegan, njen rad pomogao pokretanju feminističku revoluciju koja je promijenila lice američkih porodica i proširila životne mogućnosti američkih žena.

Nakon što je 1993. imenovana za sudijku Vrhovnog suda, njeni su stavovi išli ulijevo dok je institucija u kojoj je radila skoro 30 godina postajala sve konzervativnija.

U kasnijoj karijeri proslavila se svojim neslaganjima često zapaljivim izjavama koje konzervativna većina nije dijelila. Njen glas manje je poslužio za oblikovanje zakona a više kao provjera najgorih impulsa njenih kolega, ukazala je kolumnistkinja Gardijana, ističući da je to možda bio razlog zbog koje je Ginsburg uzdignuta u status koji akademici i pravni stručnjaci rijetko postižu: ikona pop kulture.

Ginsburgova, druga žena koja je imenovana u Vrhovni sud, otvorila je put ravnopravnosti žena pred zakonom kako bi se ženska prava ozbiljno shvatila pred sudovima i u društvu. Ali, iako prošlost bilježi pobjedu feministkinja, na putu ispred je prijetnja moćne manjine, ocjenjuje urednički tim Njujork tajmsa.

Osim borbe za ravnopravnost, nasljeđe sudijke Ginsburg je i potreba za hitno suočavanje s hladnom političkom stvarnošću u posljednjim nedjeljama predsjedničke kampanje, u trenutku kada se čini da su predsjednik Tramp i Mič Mekonel, vođa većine u Senatu, odlučni da je zamijene nekim ko bi, ocjenjuje list, mogao izbrisati veliki dio napretka zemlje koji je pomogla.

Iako je uoči predsjedničkih izbora 2016. Mekonel uskratio demokratskom predsjedniku Baraku Obami da poslije smrti sudije Vrhovnog suda nominuje novog sudiju, sada je, samo nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora, pozvao Trampa da ponudi kandidate za najviši sud, rekavši da će predlog dobiti podršku Senata.

Sud se sada suočava s ozbiljnom krizom legitimiteta, ocjenjuje njujorški list, dodajući da su republikanci iz Senata, koji predstavljaju manjinu građana, i predsjednik kojeg je izabrala manjina, sada u stanju da učvrste svoju kontrolu nad trećim stubom vlasti. Vrhovni sud, s još jednim članom kojeg bi Tramp imenovao, mogao bi stajati kao konzervativni zid protiv izražene volje većine Amerikanaca o nizu presudnih pitanja.

Smrću sudijke Ginsburg konzervativna većina Vrhovnog suda izgubila je svog najizdržljivijeg protivnika, a SAD priliku da održe "normalne" predsjedničke izbore, ocjenjuje Fajnenšl tajms, ističući da bi pitanje oko popunjavanja mjesta sudijke samo šest sedmica prije izbora moglo istisnuti većinu drugih važnih pitanja ali i naštetiti Vrhovnom sudu.

Republikanci iz Senata koji su blokirali Obaminog kandidata za novog sudiju Vrhovnog suda 2016. godine, navodno zbog izbora, sada se nadaju da će postaviti jednog od svojih prije novembra. Apeli na njihov osećaj poštene igre i reciprociteta djeluju egzotično, ocjenjuje londonski list, ističući da bi prenagli stranački postupak nominovanja mogao kompromitovati Vrhovni sud.

Zbog toga su se republikanske senatorke Suzan Kolins i Liza Murkovski već založile protiv glasanja u Senatu prije izbora. Takav gest barem će poništiti ignorisanje odluke iz 2016. godine, ukazuje Fajnenšel tajms u uredničkom komentaru, ističući da s pandemijom i recesijom koja je još na snazi, Vašingtonu ne nedostaju problemi kojima treba da se bavi.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније