Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Svijet

[ Beta ]

30. 09. 2020. 07:51   >>  07:51 5

OŠTRE OPTUŽBE

Haotična prva debata Trampa i Bajdena

Prvu debatu kandidata za predsjednika SAD, republikanca Donalda Trampa i demokrate Džozefa Bajdena, obilježila su žustra upadanja u riječ sagovornika i oštre optužbe.

Tramp (74), aktuelni američki predsjednik, i Bajden (77), bivši potpredsjenik SAD, noćas su u Klivlendu u svadljivom tonu raspravljali o pandemiji korona virusa, nasilju u gradovima, gubitku radnih mjesta i načinu na koji će Vrhovni sud SAD uticati na oblast zdravstene zaštite u budućnosti.

Nijedna od predsjedničkih debata u prethodnim izbornim ciklusima nije bila toliko haotična kao noćašnja u saveznoj državi Ohajo, čime se uklopila u izrazito ružnu predizbornu kampanju, ocjenjuje Asošiejted pres.

Debatu je CNN ocijenio kao "apsolutno odvratnu", navodeći da je vladao "potpuni haos" i da ona "nije imala veze" s informisanjem javnosti o tome šta će ko od dva kandidata raditi kao šef države u slučaju pobjede.

Agencija Rojters ocjenjuje da su debatu na kojoj je "vladao haos" obilježile lične uvrede, napadi i Trampovo često prekidanje sagovornika.

"Dva pretendenta na Bijelu kuću govorila su paralelno i razmjenjivali uvrede u uzbudljivoj političkoj svađi koja je obojici veoma otežala da iznesu stavove", navodi Rojters.

U debati održanoj tačno pet nedjelja uoči predsjedničkih izbora, dvojica kandidata su često govorili istovremeno, a Tramp je toliko prekidao izazivača, gotovo vičući, da mu je Bajden u jednom trenutku rekao "Hoćeš li ućutati, čovječe?"

"Činjenica je da je sve što je do sada rekao jednostavno laž. Ja nisam ovdje da raskrinkavam njegove laži. Svi znaju da je lažov", rekao je Bajden.

Tramp, milijarder iz Njujorka koji je suprotno očekivanjima pobijedio na izborima 2016. godine, konstantno je pokušavao da kontroliše razgovor, prekidajući Bajdena, ali i govoreći istovremeno sa moderatorom debate, novinarom Foks njuza Krisom Volasom koji nije uspio da uspostavi kontrolu nad diskusijom.

Na napade kojima je Tramp želio da skrene pažnju sa teških pitanja o odnosu prema pandemiji korona virusa ili o porezu koji je platio, Bajden je pokušavao da uzvrati, ponekad gledajući pravo u kameru i obraćajući se direktno biračima.

"Teško je doći do reči sa ovim klovnom", rekao je Bajden, potpredsjednik SAD u vrijeme administracije Baraka Obame (2009-2017) i dugogodišnji senator iz savezne države Delaver.

Bajden je Trampa nazvao i "rasistom" i "kučetom" predsjednika Rusije Vladimira Putina. Nekoliko puta je za šefa Bijele kuće rekao da je "najgori predsjednik kog je Amerika imala".

Uprkos nastojanju da bude dominantan, Tramp se ipak često nalazio u defanzivi.

Brojni američki mediji, među kojima su Politiko i CNN, ističu činjenicu da je Tramp izbegao da odgovori na pitanje Volasa da li je spreman da osudi bele suprematiste (rasiste) i druge ekstremističke grupe s desnice.

Tramp je prvo rekao da "sve (problematično) što vidi dolazi s lijevog krila, a ne sa desnog" i upitao koju tačno organizaciju treba da osudi. Volas je tada izdvojio ekstremno desnu grupu "Ponosni momci" (Proud boys).

Predsjednik SAD je i tada izbjegao da osudi tu nasilnu ekstremističku grupu, navodeći da "neko mora nešto da uradi" sa grupom "Antifa" i levicom.

Bajden je regaovao, rekavši da je Trampov direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) potvrdio da termin "Antifa" ne predstavlja organizaciju, nego ideologiju.

Mediji izdvajaju i trenutak kada je Tramp kazao da je Bajdenov sin Hanter izbačen iz vojske zbog problema s kokainom.

Bajden je odmah rekao da je njegov sin "imao problem s drogom, kao i puno drugih ljudi".

"On je to prevazišao. Riješio je problem. Radio je na tome i ja sam ponosan na njega", dodao je Bajden.

Žestoka rasparava vođena je kada je Bajden optužio Trampa da je "čekao i čekao" da reaguje kada je korona virus došao do SAD i da "i dalje nema plan" za upravljanje pandemijom.

Tramp je uzvratio da Bajden "nikad ne bi uradio posao" u vezi s korona virusom kao njegova administracija jer "nema to u krvi".

Njih dvojica se zbog epidemije nijesu rukovali na početku debate, na podijumu su bili znatno udaljeni jedan od drugog i nijesu nosili maske.

SAD su ubjedljivi lider u svijetu i po broju potvrđenih slučajeva zaraze i po broju smrtnih ishoda. Od posljedica infekcije u SAD je umrlo oko 210.000 ljudi, a zaraza je potvrđena kod više od 7,3 miliona, što je gotovo četvrtina registrovanih slučajeva u svijetu.


Bajden je optužio Trampa i da je kao predsjednik SAD radio na "stvaranju rasne mržnje i rasne podjele" i dodao da u SAD postoji "sistematska rasna nepravda".

Tramp je odgovorio da je krvični zakon na kojem je Bajden radio kada je bio u izvršnoj vlasti tretirao Afroamerikance "podjednako loše kao i bilo koga drugog u zemlji".

Optužio je Bajdena da se plaši da koristi termin "red i zakon" iz straha da ne izgubi glasove ljevičara.

Tramp je tokom kampanje neprestano dovodio u pitanje integritet izbora, izražavajući zabrinutost da će oni biti pokradeni, pošto će ove godine zbog korona virusa znatno veći broj birača nego obično glasati putem pošte.

"Ovo će biti (izborna) prevara kakvu niste vidjeli", ponovio je Tramp.

Bajden je rekao da nema razloga za zabrinutost da će izbori biti nepošteni.

Većina anketa daje jasnu prednost Bajdenu u odnosu na Trampa, 35 dana prije izbora.

Do izbora će biti održane još dvije predsjedničke debate, 15. oktobra u Majamiju i 22. oktobra u Nešvilu.

Potpredsjednička debata, na kojoj će se suočiti aktuelni potpredsjednik SAD Majk Pens i Bajdenova kandidatkinja za tu funkciju, senatorka Kamala Haris iz Kalifornije, zakazana je za 7. oktobar u Solt Lejk Sitiju.

Izbori za predsjednika biće održani 3. novembra. Glasači se tada ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 takozvanih elektora koji se u decembru sastaju da formalno izaberu predsjednika.

Svaka savezna država daje onoliko elektora koliko ona ima članova u Predstavničkom domu Kongresa SAD.

Kandidat koji pobjedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podjele, zavisno od rezultata na nivou distrikata tih država.

Pobjednik izbora je kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora. Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.

Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.

Пратите нас на

Коментари5

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније