- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
04. 10. 2020.
22:40 >> 22:58
NOBELOVA NAGRADA
Od sjutra objavljivanje imena laureata
Ovogodišnja sezona Nobelove nagrade počinje sjutra objavljivanjem imena laureata za medicinu, a prvi put će uručenje nagrada predviđeno u decembru biti virtuelno zbog epidemije korona virusa.
Kao i svake godine, Nobelove nagrada za mir i književnost izazivaju najveću pažnju, mada Fondacija Nobel smatra da se u svjetlu korona virusa pokazalo koliko je nauka važna.
"Pandemija korona virusa predstavlja veliku krizu čovječanstva, ali pokazuje koliko je nauka važna", rekao je zvaničnik fondacije Lars Hajkenesten.
Za dobitnike Nobelove nagrade za mir pominju se akteri borbe protiv klimatske promjena, među kojima švedska aktivistikinja Greta Turnberg, ali neki smatraju da bi u svjetlu dezinformacija, neka medijska organizacija mogla da osvoji nagradu. Pominju se Reporteri bez granica (RSF) sa sjedištem u Parizu i Odbor za zaštitu novinara (CPJ) u Njujorku.
Veliko je interesovanje za ime dobitnika Nobelove nagrade za književnost poslije kontroverznog izbora 2016. američkog muzičara Boba Dilana, i prošle godine austrijskog pisca Petera Handkea, koji je kritikovan zbog stavova o ratu u bivšoj Jugoslaviji.
Među imenima navode se En Karson, Margaret Etvuk, Ismail Kadare i Mišel Uelebek.
Ceremonija uručenja nagrada 10. decembra je otkazana, već je predviđena televizijska ceremonija, a laureati će dobiti svoje nagrade na daljinu.
Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želio da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovječanstvu.
Nobel je u Parizu 1895, godinu dana pred smrt, u svoj testament unio želju da se osnuje Nobelov fond iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima.
Fond je iznosio oko 31,5 miliona švedskih kruna, što bi danas imalo vrijednost od oko 1,5 milijarde kruna (175 miliona eura). Od kamate na tu sumu svake godine se izdvaja novac za dobitnike nagrade.
Po želji Nobela, nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina: za dostignuća u oblasti fizike, hemije, fiziologije ili medicine, književnosti, kao i za dostignuća u oblasti mira.
Nobel (1833-1896) je odredio institucije koje će dodjeljivati nagrade svake godine, među kojima su Švedska akademija za književnost, Institut Karolinska za medicinu, Švedska kraljevska akademija za fiziku i hemiju, kao i Odbor za mir koji specijalno bira norveški parlament.
Povodom svoje 300. godišnice, Centralna banka Švedske 1969. godine ustanovila je i Nobelovu nagradu za ekonomiju.
Nobelova nagrada se sastoji od zlatne medalje, diplome i čeka na devet miliona kruna (oko milion eura). Novčani iznos nagrade se dijeli ako ima više laureata u jednoj disciplini.
Коментари0
Остави коментар