[ Beta ]

NAKLONJENI BAJDENU

Latinoamerikanci i Afroamerikanci mogu uticati na ishod izbora

Dvije najveće manjinske grupe u SAD, Latinoamerikanci i Afroamerikanci, većinski naklonjene kandidatu demokrata Džozefu Bajdenu, mogle bi znatno da utiču na ishod predstojećih izbora, ocjenjuju stručnjaci.

Američki profesor političkih nauka Mark Rozel (Mark J. Rozell) izjavio je da demokrate "dobro stoje" među najbrže rastućim segmentima populacije, manjinskim grupama, kod Latinoamerikanaca i naročito Afroamerikanaca, od kojih više od 90 odsto uglavnom glasa za demokrate.

Na izborima 3. novembra, na kojima je Bajdenu (77) protivnik aktuelni predsjednik SAD, republikanac Donald Tramp (74), glasovi Latinoamerikanaca biće od naročite važnosti, kazao je Rozel, dekan Šar škole za politiku i vladu pri Univerzitetu Džordž Mejson.

U okviru onlajn programa Centra Stejt departmenta za inostrane medije (Foreign Press Centre, FPC), posvećenog izborima, Rozel je rekao da je za bivšeg predsjednika SAD, demokratu Baraka Obamu glasalo više od 75 odsto latinoameričke populacije, a za kandidatkinju Demokratske stranke Hilari Klinton oko 65 odsto, kada je izgubila na izborima 2016. godine.

"Taj pad od 10 odsto imao je veliku ulogu u nekim od najvažnijih država na izborima 2016. godine. Neka istraživanja pokazuju da Tramp (među Latinoamerikancima) dobija čak nešto više podrške nego 2016. godine. Za njega je ključno da spriječi gubitak glasova manjina i da poveća broj glasova bijelih birača koji naginju republikancima", naveo je Rozel.

Prema Istraživačkom centru Pju (Pew Research Center), Bajden među Latinoamerikancima može da računa na 63 odsto glasova, a Tramp na 29 odsto.

Podaci američkog biroa za popis stanovništva iz jula 2019. godine pokazuju da u SAD živi oko 60 miliona Latinoamerikanaca (18,5 odsto stanovništva) i oko 44 miliona Afroamerikanaca (13,4 odsto).

Na predstojećim izborima Latinoamerikanci će prvi put biti druga etnička grupa po veličini u SAD, a ispred njih su samo nehispano bijelci.

Savezne države sa najvećim procentom afroameričkog stanovništva su Misisipi, Luizijana, Džordžija, Merilend, Južna Karolina i Alabama, dok je Latinoamerikanaca najviše u Nju Meksiku, Teksasu, Kaliforniji, Arizoni, Nevadi i Floridi.

Među njima su i neke od takozvanih "kolebljivih država" (swing states), poznatih i kao "države bojna polja" (battleground states), nazvanih tako jer je pobjednik u njima neizvjestan, te faktički odlučuju ishod izbora zbog specifičnosti američkog izbornog sistema.

Pobjednika izbora ne odlučuje ukupan broj glasova na nivou cijele zemlje, nego broj takozvanih elektora koje kandidati dobijaju u svakoj od 50 saveznih država i u Distriktu Kolumbija. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski.

Iako nema potpune saglasnosti o tome koje sve države na ovogodišnjim izborima spadaju u "kolebljive", to se izvjesno može reći za Floridu, Mičigen, Sjevernu Karolinu, Viskonsin i Pensilvaniju, a mnogi u takve ubrajaju i Arizonu, Džordžiju, Ohajo, Ajovu i Minesotu.

Florida, gdje je latinoamerička populacija brojna, a afroamerička nije zanemarljiva, biće po običaju jedna od ključnih država za ishod izbora, s obzirom da nosi veliki broj elektora, čak 29. Više elektora od Floride imaju jedino Kalifornija (55) i Teksas (38), dok Njujork ima takodje 29.

Trampu je Florida neophodna za pobjedu, ali je važna i Bajdenu, rekao je u okviru programa FPC-a "Virtuelna novinarska tura" potpredsjednik i direktor američke agencije za istraživanje javnog mnenja "Kvinipijak juniverziti pol" (Quinnipiac University Poll) Dag Švarc (Doug Schwartz).

"Ako Bajden uzme Floridu, može se reći da je pobijedio na izborima. Tramp je 2016. pobijedio na Floridi sa jednim procentom razlike i sada mu je neophodno da je zadrži", kazao je Švarc.

Najnovije ankete daju različite podatke o podršci Trampu i Bajdenu na Floridi. Prema jednima Bajden ima ubjedljivu prednost, a prema drugima tijesnu.

Stanovnik naselja Mala Havana u Majamiju Hulio Nunjes, koji je kao 13-godišnjak došao na Floridu sa Kube 1961. godine i podržava Trampa kao protivnika socijalizma, navodi da će većina latinoameričkih birača u njegovom okrugu glasati za aktuelnog šefa države.

"Pošto ima puno pripadnika manjina koji su napustili svoje zemlje bježeći od užasnog stanja politike i ekonomije, mislim da je u ovom okrugu većina Latinoamerikanaca za Trampa", rekao je Nunjes u intervjuu urađenom za potrebe programa FPC-a.

Sličan stav iznosi i predstavnik Republikanske stranke iz Majamija, Latinoamerikanac Armando Ibara.

"U Majamiju je Republikanska stranka latinoamerička partija. Sve više vidimo da se Latinoamerikanci vraćaju republikancima jer je Demokratska stranka otišla previše ulijevo", rekao je Ibara.

On je u intervjuu za program "Virtuelna novinarska tura" dodao da su Latinoamerikanci "veoma patriotski nastrojeni" i da vole SAD jer im je ta zemlja "sve dala".

"Kada vidimo da ljevica napada istoriju i simbole ove zemlje, to nas zaista boli i vrijeđa.

Mnogi Latinoamerikanci su uvrijeđeni onim što ljevica govori i u sve većem broju dolaze da volontiraju kod nas jer žele da sačuvaju ono što je ovu zemlju načinilo velikom", naveo je Ibara.

O značaju glasova Afroamerikanaca i njihovom uticaju na ishod izbora u okviru programa FPC-a govorio je profesor političkih nauka na vašingtonskom Hauard univerzitetu Lorenco Moris (Lorenzo Morris).

Moris je rekao da značaj izlaska Afroamerikanaca na izbore "objašnjava jedna prosta činjenica".

"Od kraja Drugog svjetskog rata nijedan kandidat demokrata, sa izuzetkom Lindona Džonsona, nije pobijedio na predsjedničkim izborima bez podrške crnih birača. Drugim riječima, nijedan demokrata, osim Džonsona, nije pobijedio među bijelim biračima", kazao je Moris.

Naveo je da bi 2012. godine tadašnji predsjednik Obama izgubio izbore od republikanca Mita Romnija, i to ubedljivo, kada bismo zanemarili glasove Afroamerikanaca.

Dodao je da je 2012. godine izlaznost Afroamerikanaca prvi put bila veća od ukupne, ali da je potom naglo pala na izborima 2016. godine kada je Tramp pobijedio kandidatkinju demokrata.

Moris je rekao da je na izborima 1952. i 1956. godine 40 odsto crnih birača glasalo za republikanskog kandidata, a potom i predsjednika Dvajta Ajzenhauera, a da još od 60-ih godina njihova podrška republikanskim kandidatima nije veća od 10 odsto.

Crni birači mogu da imaju značajan uticaj na ishod izbora pošto je u nekim od ključnih država ta populacija dovoljno brojna da može da odnese prevagu, kao na Floridi, naveo je.

Predsjednički izbori biće održani 3. novembra, ali je zbog pandemije korona virusa veliki broj Amerikanaca iskoristio mogućnost glasanja unaprijed. Do danas je glasalo više od 60 miliona ljudi.

Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 takozvanih elektora koji se sastaju u decembru (elektorski koledž) da formalno izaberu predsjednika.

U svakoj državi bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija daje tri člana elektorskog koledža.

Kandidat koji pobedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podele, zavisno od rezultata na nivou distrikata tih država.

Pobednik izbora je kandidat koji dobije najmanje 270 elektora. Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.

Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.