[ Beta ]

SVJETSKI MEDIJI

"Sankcije SAD Rusiji u oštroj eskalaciji sukoba"

Sjedinjene Američke Države uvele su stroge sankcije Rusiji u značajnoj eskalaciji sukoba dvije zemlje s posebnim kaznenim mjerama usmjerenim na rusku ekonomiju, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.

Iako je Vašington uveo najopširnije sankcije u posljednjih nekoliko godina, malo je vjerovatno da će to dovesti do bitne promjene u ponašanju Moskve koja je optužena za hakerske napade, miješanje u američke izbore i druge neprihvatljive aktivnosti.

Administracija predsjednika Džozefa Bajdena (Joseph Biden) najavila je u četvrtak nove stroge sankcije Rusiji u najobuhvatnijem naporu da se finansijskim sredstvima pruži više snage kako bi imale uočljive posljedice na rusku privredu, a koja dosad nijesu bila dovoljno djelotvorna da spriječe aktivnosti Moskve, ističe Njujork tajms.

Predsjednik SAD je u izvršnoj uredbi najavio sankcije protiv 32 entiteta i pojedinca zbog kampanje dezinformisanja i miješanja ruske vlade u predsjedničke izbore 2020.

Deset ruskih diplomata, većinom identifikovanih kao obavještajni operativci, protjerano je iz ruske ambasade u Vašingtonu. SAD su se pridružile evropskim partnerima u sankcijama za osam ljudi i entiteta povezanih s ruskom okupacijom Krima.

SAD su takođe formalno optužile glavnu rusku obavještajnu agenciju, Spoljnu obavještajnu službu (SVR), za sofisticiranu operaciju hakovanja - upad u američke vladine agencije i najveće kompanije, čime je, kako ukazuje Njujork tajms, američka vlada prvi put krivicu za hakerski napad na kompaniju Solarvinds stavila pred Kremlj.

Sankcije obuhvataju, kako su zvaničnici SAD opisali, "viđene i neviđene" korake u odgovoru na hakovanje Solarvindsa, procjenu CIA da je Rusija nudila nagrade za ubijanje američkih vojnika u Avganistanu, kao i na dugogodišnji napor Rusije da se miješa u američke izbore u korist bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

Zvaničnici, ističe Njujork tajms, priznaju da će ključ efikasnosti sankcija biti u saradnji evropskih i azijskih saveznika SAD, kao i da li će Vašington odlučiti da traži proširenje sankcija prijetnjom da će uvesti mjere finansijskim institucijama širom svijeta koje rade s ruskim obveznicama, kao što je sprovodio "sekundarne sankcije" protiv onih koji sarađuju s Iranom.

U oštroj eskalaciji sukoba Vašingtona s Moskovom, Bajdenova administracija je uvela mjere usmjerene na ruski državni dug, ističe Fajnenšel tajms (The Financial Times), ukazujući da se dugo strahovalo od uvođenja takve kazne.

Vijesti o novim mjerama izazvale su prodaju ruskih obveznica, kao i upozorenje Kremlja da bi mogle da potope napore za smanjenje tenzija između dvije zemlje.

Prve mjere Bajdenove administracije protiv Rusije uključuju direktivu kojom se američkim finansijskim institucijama zabranjuje da trguju obveznicama ruske vlade poznatim kao OFZ, kao i obveznicama ruske centralne banke i ruskog Fonda nacionalnog blagostanja, izdatim poslije 14. juna, ukazuje britanski list.

Sprečavanje američkih investitora da kupuju ruski državni dug denominovan u rubljama dugo se smatralo "nuklearnom opcijom" na finansijskim tržištima, gdje su obveznice, poznate kao OFZ, popularna investicija, ističe Blumberg (Bloomberg), dodajući da stranci sada drže oko petinu tog duga, vrijednog otprilike 37 milijardi dolara.

Iako su ograničenja u vezi s ruskim dugom pogodila tržištu, ne očekuje se da će značajno omesti sposobnost ruske vlade da se sama finansira, pošto državne banke mogu da preuzmu veći dio tereta, ukazuje Blumberg na ocjene analitičara.

Prve značajne sankcije usmjerene na rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko godina su pokušaj ispunjavanja Bajdenovog obećanja da će Moskva odgovarati za niz operacija, uključujući miješanje u izbore i sajber napade, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Mnogi komentatori, ističe list, ukazali su da sankcije do sada nijesu bitno uticale na procjenu rizika u Kremlju i kažu da to vjerovatno neće postići ni dodatne sankcije.

Najznačajnije kaznene mjere protiv Moskve u posljednjih nekoliko godina uslijedile su poslije eskalacije napetosti između zapadnih saveznika i Rusije, dok Moskva gomila trupe na granici s Ukrajinom u broju koji nije viđen prije same invazije na Krim 2014, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Odluka Vašingtona da uvede nove sankcije Rusiji naišla je na osudu visokih zvaničnika i pristalica Kremlja koji insistiraju da će odgovor Moskve biti oštar i recipročan.

Otkriće velike ruske sajber kampanje preko Solarvindsa prošle godine izazvalo je zgražavanje u Vašingtonu i pokrenulo teška pitanja kako odgovoriti na njih.

Pojedini članovi američkog Kongresu su to uporedili s "činom rata" i zahtjevali odmazdu, dok su drugi, kako ukazuje BBC, istakli da su Rusi jednostavno angažovani u istoj vrsti špijunaže koju i same SAD sprovode na internetu.

Na kraju je Bajdenova administracija došla do stava da razmjere kompromitovanja američkih sistema zahtijevaju određeni odgovor, mada je pitanje kakav, navodi britanski javni servis, dodajući da će dio odgovora biti sproveden "tajno", vjerovatno preko ofanzivnih sajber tehnika za ugrožavanje sistema u Rusiji.

Takođe je bilo i rasprave o tome koliko povezati sajber incidente s drugim ruskim obavještajnim aktivnostima zbog kojih su SAD nezadovoljne, uključujući miješanje u izbore 2020, nuđenje nagrada talibanima za napade na američke vojnike u Avganistanu i aktivnosti u Ukrajini.

Čini se da je Bajdenova administracija na kraju odlučila da sve to spoji u jedan glavni odgovor u pokušaju da se maksimizira njegov uticaj, ukazuje BBC uz ocjenu da dosadašnja iskustva sugerišu da je malo vjerovatno da će to odvratiti Rusiju od takvih postupaka.

Sankcije će ipak poslati signal u SAD i širom svijeta da će Bajdenova administracija zauzeti tvrđu liniju prema Rusiji nego Donald Tramp, zaključuje BBC u analizi.