M.M. [ Radio Slobodna Evropa ]

BIRAJU PREDSJEDNIKA

Interpol u klopci autokrata

Dok se članice Interpola spremaju da izaberu novog predsjednika međunarodne policijske organizacije postoji bojazan da bi globalna agencija mogla da završi pod uticajem autoritarnih režima koji često koriste njen sistem crvenih potjernica za progon disidenata i kritičara umjesto lova na kriminalce, pišu svjetski mediji.

Generalna skupština Interpola sastaje se ove nedjelje da izabere novog predsjednika organizacije, za koga se zapadne vlade nadaju da će spriječiti autoritarne države da koriste globalnu agenciju za progon političkih neistomišljenika van svojih granica, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Ulog ovih izbora je, kako piše američki list, da li Interpol može da nastavi dugogodišnje napore u uklanjanju upozorenja o bjeguncima poznata kao crvene potjernice protiv disidenata koje zemlje poput Kine, Rusije i Turske, gdje se i održavaju izbori, smatraju legitimnim metama.

Posljednji predsjednik s punim mandatom bio je kineski bezbjednosni zvaničnik Meng Hongvei, koji je nestao 2018. kad je otišao u Kinu gdje je kasnije osuđen na 13 godina zatvora po optužbi za korupciju za koju njegova supruga kaže da su namjestili njegovi politički rivali u Pekingu. Kina sada pokušava da postavi njegovog podređenog Hu Binčena u izvršni komitet Interpola.

Taj odbor s 13 članova nadzire generalnog sekretara, Nemca Jirgena Štoka (Jürgen Stock), koji je pod pritiskom Zapada da blokira autokratske vlade, uključujući Kinu, da zloupotrebljavaju sistem crvenih potjernica. Dvanaest mjesta u komitetu, uključujući i predsjedničko, biće popunjeno ove nedjelje.

Ko god pobijedi na izborima u Interpolu, širi trend autokratskih vlada koje pokušavaju da iskoriste tu agenciju za sopstvene političke ciljeve vjerovatno će se nastaviti, rekli su zvaničnici i analitičari koji prate Interpol.

Tenzije između autoritarnih režima i liberalnih demokratija

Izbori za novog predsjednika Interpola ističu tenzije između autoritarnih režima i liberalnih demokratija oko upotrebe policijskih ovlašćenja, dok je visoki zvaničnik Ujedinjenih Arapskih Emirata na pragu da dođe na čelo međunarodne policijske organizacije uprkos oštrim kritikama grupa za ljudska prava, piše Vašington post (The Washington Post).

Interpol sam ne istražuje niti hapsi osumnjičene za kriminal, već dijeli informacije i pomaže policijskim agencijama skoro svake zemlje da pronađu i privedu osumnjičene, ukazuje list, dodajući da je u vrijeme porasta prekogranične saradnje kriminalaca, mogućnost Interpola da brzo identifikuje i osumnjičene važnija nego ikad, mada pojedine zemlje i aktivisti kažu da se sistem crvenih poternica zloupotrebljava za napadanje i uznemiravanje kritičara autoritarnih režima.

Čehinja Šarka Havrankovu, koja je sada potpredsjednica Interpola, Ahmed Naser al-Raisi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, vodeći su kandidati za predsjednika Interpola, koji bi trebalo da bude izabran u četvrtak, 25. novembra. U Turskoj se okupilo više od 140 zemalja članica Interpola i svaka zemlja ima jedan glas.

Insajderi u Interpolu smatraju da će al-Raisi verovatno pobijediti, pošto je mjesecima putovao svijetom i sastajao se s policijskim zvaničnicima, navodi Vašington post, dodajući da je njegova kandidatura izazvala kritike zbog odnosa UAE prema ljudskim pravima, ali i pozive da se preispita donacija od 50 miliona dolara koju je ta zemlja obećala Interpolovoj fondaciji prije nekoliko godina.

Godišnji operativni troškovi Interpola su prilično mali – oko 150 miliona dolara i ta se organizacija muči s finansijama zbog čega je, kako navodi list, poklon od 50 miliona dolara od UAE za neke mnogo alarmantniji.

Zabrinutost zbog kandidata UAE i Kine

Nastojanje kandidata UAE da dođe na čelo Interpola izazvalo je zabrinutost zbog uticaja autoritarnih zemalja unutar međunarodne policijske organizacije, ukazuje Njuzvik (Newsweek).

Al-Raisi je generalni inspektor ministarstva unutrašnjih poslova UAE, zadužen za pritvore i bezbjednosne operacije u toj zemlji, navodi američki časopis, dodajući da međunarodne organizacije Amnesti internešnal (Amnesty International) i Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) i optužuju UAE za brojna kršenja ljudskih prava, dok je u oktobru prošle godine 19 nevladinih organizacija poslalo pismo Interpolu protiveći se al-Raisiju, uz navode da bi njegovo predsjedavanje "naštetilo reputaciji Interpola i uveliko protivrječilo duhu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i misijom te organizacije".

UAE nisu jedina autoritarna zemlja za koju se disidenti plaše da bi mogla uticati na Interpol, ističe Njuzvik, dodajući da se Kina posebno navodi kao jedna od zemalja koja više pokušava da se uključe u Interpol, dok je takođe zabilježen sve veći pritisak Rusije koja je pokušala da ubaci svog zvaničnika na mjesto predsjednika poslije smjene prethodnog predsjednika, ali su grupe za ljudska prava zaustavile plan zbog straha od korupcije u Rusiji.

Grupe za ljudska prava i zapadni političari upozoravaju da bi Interpol mogao da završi pod uticajem autoritarnih vlada, dok su najveće kritike izazvali kandidat UAE za predsjednika organizacije i kandidat Kine za mjesto u Izvršnom komitetu, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).

Interpol tvrdi da odbija da se koristi u političke svrhe, ali kritičari tvrde da bi, ako ovi kandidati pobjede, umjesto da se love krijumčari droge, trgovci ljudima, osumnjičeni za ratne zločine i ekstremisti, njihove zemlje mogle da iskoristi Interpolovu mrežu da hapse prognane disidente, pa čak i političke protivnike kod kuće.

Al-Raisi je, kako navodi AP, optužen za mučenje i protiv njega su podignute krivične prijave u pet zemalja, uključujući Francusku, gdje je sjedište Interpola.

S druge strane, izbor kandidata Kine, za koju se sumnja da je koristila globalnu policijsku agenciju za lov na disidente i za nestanak svojih građana, moglo bi donijeti opasnosti i njemu samom, ocjenjuje AP, ukazujući da je prethodni predsjednik Interpola poslije dvije godine mandata uhapšen u Kini.

U klopci autokrata

Interpol, koji je uspostavljen kao dobronamjerna globalna služba za razmjenu informacija i dojava, našao se u klopci autokrata koji međunarodnu mrežu koriste za lov na protivnike i kritičare umjesto za potjeru za kriminalcima, piše u komentaru urednik diplomatije u Tajmsu (The Times) Rodžer Bojs (Roger Boyes).

Crvena potjernica u praksi Interpol često pretvara u saučesnika represivnih režima, ocjenjuje Bojs, navodeći da ta potjernica, koja nije potkrijepljena istragom Interpola, niti dokaz krivice, može da preokrene svijet osumnjičenog, s mogućim pritvorom na aerodromima, zamrzavanjem imovine i ekstradicijom.

Interpol zabranjuje upotrebu crvene poternice iz političkih razloga, ali kada je riječ o kleptokratskim režimom, skoro svaki čin uzbunjivanja ili izazivanja moćnih pojedinaca predstavlja politički čin, ukazuje se u komentaru i navodi primjer biznismena Bil Brauder (Bill Brower) koji se u pokušaju da otkrije istinu o ubistvu svog prijatelja i kolege Sergeja Magnitskog, našao u zamci sistema crvene potjernice i najmanje osam puta označen na aerodromima.

Demokratske zemlje moraju da zaustave truljenje Interpola i formiraju osovinu za promjene u toj organizaciji, ističe urednik u Tajmsu uz ocjenu da će, ako Zapad bude oklijevao, propasti i druge nekada korisne međunarodne organizacije.