PUTIN I "SLUČAJ SFRJ"

"Data krila svjetskim separatističkim pokretima"

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Predrag Simić smatra da su nakon Krima, data krila svim separatističkim pokretima na svijetu, ocjenjujući da se Zapadu sada kao bumerang vraćaju odluke iz 1999. i 2008. kada je priznata nezavisnost Kosova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je od početka ukrajinske krize pomenuo kršenje međunarodnog prava prilikom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Koliko to pitanje Putin koristi za jačanje pozicije u kojoj se Rusija danas nalazi?

24. marta 1999. avioni zapadne Alijanse započeli su napad na Jugoslaviju bez dozvole Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, da bi nakon devet godina, takođe bez odluke UN, Sjedinjene Američke Države i većina članica Evropske unije priznale nezavisnost Kosova, piše B92.

U martu ove godine, Rusija je odlučila da krene sličnim putem, prihvativši odluku građana Krima da više ne žele da budu dio Ukrajine, nakon čega je odlučila da prisajedini tu oblast.

"Već u deklaraciji o nezavisnosti Krima i Sevastopolja je pomenut kosovski presedan i savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010. Očigledno je da za Putina, i ne samo za njega, već za mnoge, to predstavlja presedan koji je odredio tok međunarodnih odnosa posle Hladnog rata", kaže profesor FPN Predrag Simić.

Simić kaže da su sada data krila svim separatističkim pokretima na svijetu, ocjenjujući da se Zapadu sada kao bumerang vraćaju odluke iz 1999. i 2008. kada je priznata nezavisnost Kosova.

"Čini mi se da to u ovom trenutku otvara jednu dilemu - da li će Zapad i dalje tako čvrsto biti na strani svih pokreta za samoopredjeljenje, pogotovo ako se oni budu razvijali u sferi interesa Zapada", kaže profesor Simić.

Dugogodišnji ambasador Srbije u Bjelorusiji Srećko Đukić, koji je više od tri decenije proveo u diplomatskoj službi, smatra da se na presedanima stvaraju nova pravila u međunarodnom pravu. On ističe da ce pravci u kojima će se ubuduće razvijati međunarodni odnosi, zavisiti najviše od bezbjednosti velikih sila.

"Mi zaista u Evropi i svijetu skoro da nemamo zemlje koja nema neko svoje Kosovo, neki svoj Krim, neku svoju Južnu Osetiju, neku svoju Abhaziju", kaže Đukić.

Bivši ambasador Srbije ocijenuje da bi, ako se krene tim putem, svijet mogao uskoro da ima umjesto današnjih 200 zapravo 400 država.

Do novog dogovora o bezbjednosti u svijetu, ljudi na istoku Ukrajine i dalje će biti na prvim stranicama novina i u glavnim vijestima na televiziji.