- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
31. 07. 2014.
14:29 >> 14:28
POKAZALA ANALIZA
Od EU najviše koristi Danskoj i Njemačkoj
Njemačka i Danska najviše su profitirale od zajedničkog tržišta Evropske unije, pokazuje analiza jednog švajcarskog ekonomskog instituta rađena za njemačku fondaciju Bertlesman.
Zajedničko tržište uticalo je da u razdoblju od 1992. do 2012. bruto društveni proizvod poraste u svih 14 posmatranih zemalja koje su 1993. godine stvorile zajedničko tržište, isključujući Luksemburg, ali je rast izraženiji na sjeveru i zapadu Evropske unije, navodi se u studiji.
U Njemačkoj je realni BDP u tom razdoblju godišnje rastao u prosjeku za 37 milijardi eura, odnosno 450 eura godišnje po stanovniku.
U Danskoj je taj rast još veći, pa je BDP po stanovniku godišnje rastao 500 eura, prenosi Poslovni dnevnik. Slijedi Austrija s rastom BDP po stanovniku od 280 eura, te Finska sa 220 eura.
Najmanje se okoristila Velika Britanija, sa rastom od samo 10 eura po stanovniku godišnje, što je manje i od Grčke, najviše pogodjene ekonomskom krizom, koja je dostigla rast od 70 eura po stanovniku.
Zajedničko tržište posebno je bilo blagotvorno za one zemlje koje su vrlo tijesno ekonomski povezane s ostalim zemljama EU. Upravo je zato Velika Britanija vrlo malo profitirala, budući da je odlučila da ne preuzme zajedničku valutu, dodaje se u istraživanju.
Zato Bertlesman vidi mogućnost dalje integracije i razvoja zajedničkog tržišta posebno u oblasti uslužnih delatnosti i tržišta rada.
Predlažu s jedne strane bolju standardizaciju uslužnih djelatnosti, kao i brže uklanjanje birokratskih prepreka, bolje informisanje o slobodnim radnim mjestima u zemljama zajedničkog tržišta, kao i lakše prenošenje prava u području socijalnog osiguranja iz zemlje u zemlju.
Usluge u ovom trenutku čine 70 odsto evropskog BDP, ali samo 20 odsto u medjugraničnoj trgovini izmedju članica EU, ističe se u studiji.
Za razliku od robe, usluge i radna snaga nailaze na mnogo više prepreka i to treba promijeniti i poboljšati, smatraju analitičari.
Коментари0
Остави коментар