- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Svijet
17. 10. 2014. 12:52 >> 12:50
PONESTAJE NOVCA
Černobilski reaktor neće dobiti zaštitnu "čauru"
Uništeni nuklearni reaktor u Černobilu tiho rđa i dalje zrači okolinu. On je poput tempirane bombe. Zbog toga mu se gradi "čaura", ali riječ je o divovskom zdanju za koje sada ponestaje novca, piše Dojče Vele, prenosi Federalna.ba.
"U svijetu nema ničega sličnog u što bismo se mogli ugledati", kaže državni sekretar u njemačkom ministarstvu za proctor, Flasbart. "Naravno da tu postoji puno nepoznanica."
On misli na zaštitnu ljusku koja bi uskoro morala biti postavljena oko oštećenog atomskog reaktora u Černobilu - 100 metara visoku i 165 metara dugu. Ljuska bi trebala biti sagrađena na sigurnoj udaljenosti od atomske ruševine koja još uvijek zrači radioaktivnost, a kasnije, na šinama bi bila "navučena" preko reaktora.
Radi se o konstrukciji koja bi, kada bude gotova, trebala da bude tri puta veća od katedrale sv. Petra u Rimu. Ako bude gotova. Jer trenutno nedostaje sredstava za nastavak njene gradnje. Na to misli Flasbarth kad govori o "nepoznanicama".
Akutno, do kraja godine, nedostaje još 600 miliona eura. Kao što to obično biva, gradnja je ispala skuplja nego što se računalo i ako se novac odnekud ne stvori, projektu prijeti prekid.
O tome Flasbarth, nadležan za energetska pitanja, u Bonu namjerava da vijeća sa svojim kolegama iz članica G7 nadležnima za atomsku energiju.
G8 - tada još s Rusijom - Ukrajini je još prije puno godina obećala pomoć u gradnji zaštitne ljuske za černobilski reaktor. Sada se traže "svježa" sredstva.
Prije više od 28 godina, u aprilu 1986., u današnjoj Ukrajini se dogodila nuklearna katastrofa koja je Černobil učinila poznatim u cijelom svijetu - i za sva vremena.
Prema procjenama Međunarodne agencije za atomsku energiju je od posljedica nesreće u Černobilu umrlo 4.000 ljudi, prema nekim drugim procjenama - više od 100.000. Ukupna šteta se oprezno procjenjuje na 180 milijardi američkih dolara. Ali najgore od svega je što je područje oko reaktora još u velikoj mjeri ozračeno, betonski sloj koji je preliven preko reaktora nakon nesreće već odavno je ispucao.
Zbog toga jedan francuski konzorcij već godinama gradi novi zaštitni omotač. Jedan dio je već gotov, na drugome se radi. Trenutno se reaktor polako raspada - zajedno sa svojim inventarom od 200 tona snažno ozračenog materijala, uključujući i uništene radioaktivne šipke.
Tek kada novi omotač bude gotov može se početi s odstranjivanjem starog radioaktivnog materijala. A to će, vjerojatno, biti tek više od tri decenije nakon katastrofe, jer niko više ne vjeruje da će zaštitna ljuska biti gotova prema planu, dakle, iduće godine.
"Mi smo, međutim, sada uvjereni da ćemo uspjeti odgovarajuće ugovore tako uglaviti da možemo biti sigurni da će radovi biti završeni u idućih četiri do pet godina", tvrdi Flasbarth.
"Nije prihvatljivo da važni radovi ne mogu biti nastavljeni jer nema novca", ljuti se stručnjakinja za atomska pitanja, političarka Zelenih, Silvia Koting-Uhl. I doista su neke članice G7 spremne staviti na raspolaganje više novca - SAD, Njemačka, Kanada i Italije - ali Velika Britanija, Japan i Francuska se drže uzdržano.
U Njemačkoj je već odobreno 80 miliona dolara za černobilsku "čauru", za ovu i iduću godinu je predviđeno nešto više od po sedam i po miliona eura iz državnog proračuna. Svim akterima je jasno da to nije dovoljno. A na rusku pomoć - i to je jasno - grupa G7 ne može računati. To je još jedna posljedica rusko-ukrajinskog konflikta.
Za ekološke aktiviste to znači novu obvezu za zapadne države. "Te zemlje mogu i moraju nešto preduzeti. Upravo u ovoj teškoj političkoj situaciji je solidarnost s Ukrajinom od posebne važnosti", kaže za DW Tobias Minhmajer, atomski stručnjak organizacije Grinpis.
Ali baš to je i glavni problem. Trenutno je, naime, s obzirom na velike aktuelne krize poput epidemije ebole u Africi i ratova u Siriji i Ukrajini, vrlo teško senzibilizovati G7 za problem Černobila.
federalna.ba
Коментари0
Остави коментар