NAFTNO TRŽIŠTE

Rusija, Venecuela i Nigerija najveći gubitnici

Najveći dobitnici naftnih tržišta posljednjih nedjelja su veliki potrošači poput ekonomija SAD-a, Evropske unije, Kine i Japana, dok su među gubitnicima izvoznici poput Rusije, Venecuele i Nigerije.

Cijena nafte od oko 60 dolara po barelu je upola manja nego što je bila u junu, što zadaje velike brige izvoznicima tog energenta. Ruska valuta, rublja, je strmoglavo pala od ljeta, dok investitori brinu da bi Venecuela mogla da bankrotira.

Kada je riječ o ukupnoj svjetskoj ekonomiji, odgovor na pitanje hoće li pad cijena nafte štetiti ili koristiti, zavisi od toga koliko će još cijena padati, koliko dugo će biti niska, ali i da li će doći do nemira i prevrata koji bi mogli prekinuti trgovinu ili otjerati investitore.

Vrijednost obveznica državnih naftnih kompanija i država u razvoju su pale. Recesija koja će vjerovatno pogoditi Rusiju sljedeće godine će otežati oporavak ekonomija u evropskim državama. S druge strane, američki indeksi su na rekordno visokim vrijednostima, čemu su doprinijeli i najmanja nezaposlenost i najveći rast zarada od velike recesije koja je počela 2008. godine.

Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji zbog krize u Ukrajini već su uticale na rublju, a pad cijena nafte je dodatno ubrzao gubitak vrijednosti ruske valute.

Prodaja nafte i plina pokriva skoro 70 odsto prihoda od ruskog izvoza. Ruska centralna banka procjenjuje da bi, ako cijena nafte ostane na oko 60 dolara, moglo doći do pada BDP-a od skoro pet odsto sljedeće godine. Čak i na 80 dolara po barelu, ruska ekonomija bi mogla pasti 0,8%.

Kao i u Rusiji, i u Venecueli ekonomski problemi prethode padu cijene nafte, a ta zemlja je još zavisnija od naftnih prihoda, pošto oni pokrivaju 95 odsto izvoza. Cijena obveznica Venecuele naglo su pale prethodnih dana, pošto investitori strahuju da zemlja neće moći da otplaćuje dug i da će ući u bankrot, što bi moglo dovesti i do političkih nemira.

Nigerija, koja je peti svjetski izvoznik nafte, zbog pada cijena smanjila je proračun za 2015. za tri milijarde dolara, odnosno 12 odsto.

Najveće svjetske ekonomije su i najveći potrošači nafte, pa niže cijene goriva mogu podstaknuti ekonomiju, pošto će potrošačima ostajati više novca za trošenje, a kompanijama za investiranje.

Dionice avioprevoznika i poštanskih i kurirskih službi su prethodnih mjeseci porasle. Niske cijene goriva mogle bi prosječnom američkom domaćinstvu sljedeće godine uštedjeti 550 dolara, predviđa ministarstvo energetike SAD-a.

Potrošači u Kini, Japanu i Evropi manji dio prihoda troše na energente, pa smanjenje cijena energenata neće kao u SAD-u imati uticaj, ali će ipak dati podsticaj ekonomijama. S druge strane, u Japanu postoji specifičan problem - pad u cijenama nafte može otežati napore da se podstakne inflacija u toj zemlji, kako bi se prekinula stagnacija.

Pad cijena nafte vjerovatno će omesti i ambiciozne planove za povećanje proizvodnje nafte u Brazilu, Kolumbiji i Meksiku, pošto niske cijene te projekte čine neisplativim.

Dok pad cijena nafte može imati prilično veliki negativni uticaj na izvoznike kao što su Rusija, Venezuela ili Nigerija, s drugim velikim izvoznicima stvar stoji drugačije. Cijena eksploatacije nafte u zemljama na Bliskom istoku je dosta niža čak i od sadašnje cijene nafte na svjetskom teržitu, pa one i dalje mogu da imaju profit, iako manji nego što se predviđalo.

Američko ministarstvo energetike procjenjuje da će prihod od nafte u članicama OPEC-a pasti na 446 milijardi dolara sljedeće godine, što je za 36 odsto manje nego od očekivanog prihoda ove godine.

(SEEbiz)