RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/rss.html me https://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/rss.html Snažan zemljotres u Kaliforniji https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293236/snazan-zemljotres-u-kaliforniji.html Zemljotres jačine 4,6 pogodio je južnu Kaliforniju kasno sinoć, saopštio je američki Geološki institut.

Zemljotres se dogodio nešto prije ponći, oko 3 kilometra južno od El Montea, blizu Los Angelesa, naveo je institut.

Za sada nema izvještaja o žrtvama i pričinjenoj materijalnoj šteti.

]]>
19.09.2020T12:00:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293236/snazan-zemljotres-u-kaliforniji.html
Preminula Ginsburg, jedna od najuticajnih žena SAD https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293238/preminula-ginsburg-jedna-od-najuticajnih-zena-sad.html Sudija američkog Vrhovnog suda i veliki borac za prava žena Rut Bejder Ginsburg preminula je u 87. godini, što predsjedniku SAD Donaldu Trampu pruža priliku da imenuje trećeg sudiju u tu instituciju uoči predsjedničkih izbora.

Predsjednička kampanja je već izazvala najžešće podjele u zemlji a jučerašnja vijest o smrti Ginsburg dodala je novu težinu izborima i još jedan razlog za veliku "bitku" demokrata i republikanaca oko izbora novog sudije koji će odlučivati o pristupu abortusu i ekološkim propisima.

Smrt Rut Bejder Ginsburg mogla bi  da promijeni ideološku ravnotežu suda u kome trenutno sjedi pet konzervativnih i četiri liberalnih sudija.

Mjesecima je glavni fokus u kampanji bilo postupanje predsjednika Trampa sa korona virusom, najvećom zdravstvenom krizom koja je ozbiljno ugrozila njegove izglede za reizbor.

Demokrate i republikanci uveliko su se ujedinili kasno sinoć hvaleći Ginsburg kao vodećeg pravnog mislioca i zagovornika ženskih prava. 

Suočeni sa izgledima da izgube i Bijelu kuću i Senat, neki republikanci su upražnjeno mjesto u Vrhovnom sudu smatrali jednim od retkih načina da Tramp privuče pristalice van svog najodanijeg jezgra pristalica, posebno žene.

Tramp je povodom smrti Rut Ginsberg, rekao da je Amerika izgubila "titana pravnih nauka i osobu briljantnog uma".

"Njena mišljenja i odluke koje su se odnosile na prava žena inspiracija su svim Amerikancima i generacijama pravnika", ocijenio je on.

Lider većine u Senatu Mič Mekonel, izjavio je da će Senat glasati o Trampovom kandidatu da zamijeni Ginzburg, iako je ovo izborna godina.

Džo Bajden je sinoć izjavio da  bi novog sudiju Vrhovnog suda trebalo da izbere pobjednik novembarskih izbora.

Kandidate za Vrhovni sud imenuje predsjednik, a potom moraju biti potvrđeni u Senatu u kojem većinu trenutno imaju Trampovi republikanci.

]]>
19.09.2020T11:00:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293238/preminula-ginsburg-jedna-od-najuticajnih-zena-sad.html
Izborna tišina u Italiji https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293231/izborna-tisina-u-italiji.html Danas je u Italiji dan predizborne tišine pred regionalne izbore i referendum o smanjenju broja članova parlamenta, koji će se održati 20. i 21. septembra.

Biraju se lokalne vlasti u sedam regija u kojima, zbog pandemije kovida 19, to nije bilo moguće izvesti u aprilu.

Italija ima 20 regija koje čine prvi nivo teritorijalne podjele zemlje, a regije uzivaju političku i administrativnu autonomiju.

Posljednjih godina veliki broj od 60 miliona Italijana ne izlazi na glasanje.

Politikolog i istoričar prof. Alesandro Kampi kaže da će ovi regionalni izbori biti u znaku "teskobe, ogorčenosti i zabrinutosti birača, i u situaciji kada je umjerena politika ustupila mjesto onoj gdje je sve ili crno ili bijelo". Na ishod regionalnih izbora sigurno će uticati koliko su regionalni političari bili uspješni u sprovođenju zaštitnih mjera u vrijeme pandemije Kovida19, ekonomska kriza kroz koju Italija prolazi i rastuća potreba socijalne zaštite.

To može dati prednost radikalnim političkim opcijama.

Na primjer, time se može objasniti rast sljedbenika desničarske stranke "Frateli d''Italija", čiji je lider Džorzda Meloni.

Sestrinskoj stranci "Liga", u finišu pred izbore, veliku štetu nanio je finansijski skandal, nestali su milioni eura, a u skandal su umiješani glavne stranačke računovođe.

Jasno je da će neke regionalne situacije i lokalni problemi takođe uticati na opredjeljivanje birača.

U regiji Kampanja gdje se na mjesto predsednika ponovo kandiduje aktuelni Vincenco De Luka, glasači bi mogli biti pod utiskom njegove popularne kampanje u vrijeme pandemije, ali i činjenice da je, upravo juče, parlamentarna komisija “Antimafija” objavila listu “imprezentabili”, kandidata koji ne bi smjeli, zbog svojih veza sa mafijom ili čak zbog procesa koji su u toku, da budu na biračkim listama.

Prema saopštenju komisije u regiji Kampanja takvih je kandidata devet, a među onima koji čine tim predsjednika de Luke, čak petorica su “imprezentabili”, odnosno ne bi trebalo ni u kojem slučaju biti među kandidatima.

U regiji Marke koja je tadicionalno bila “crvena”, to jest gdje su zadnjih 25 godina pobjeđivale partije lijevog centra, moglo bi doći do promjene, moguće najviše zbog činjenice da lokalne vlasti nisu uspjele da saniraju posljedice zemljotresa.

Umjesto glasanja “za” kandidata, u toj regiji bi mogli prevagnuti oni koji će glasati “protiv” dosadašnje neuspjele regionale politike.

I u vaznoj sjevernoj regiji Toskana, gdje su sada na vlasti stranke lijeve orjentacije moguće su promjene.

Tu je stranka “Frateli D''''Italija”, Džordže Meloni ozbiljan protiv kandidat, ali ni tu, kao i u drugim regijama gdje se glasa, tačne prognoze nije zahvalno praviti.

Uporedo sa regionalnim izborima, u cijeloj Italiji odrzaće se referendum o smanjenju broja članova parlamenta.

Predlog za referendum o smanjenju broja parlamentaraca je gotovo samostalna borba Pokreta pet Zvjezdica, koji sada čini, zajedno sa Demokratskom strankom, dio vladajuće većine u centralnoj vladi. Pokret je referendum obećao svojim biračima na prethodnim izborima.

Glasanjem “za”, broj parlamentaraca smanjio bi se sa sadašnjih 945 na 600 članova.

Jedan od najagilnijih pobornika smanjenja broja članova parlamenta je aktuelni ministar inostranih poslova Luidži Di Majo, član Pokreta Pet Zvjezdica, koji tvrdi da bi se smanjenjem broja parlamentaraca uštedelo oko pola milijarde eura godišnje.

Oni koji su protiv, tvrde da bi samo smanjenje broja parlamentaraca bila kozmetička, to jest nebitna promjena, i da prvo treba izvršiti reforme prije svega izbornog zakona, a tek onda smanjivati broj članova parlamenta.

Među onima koji su “za” ili “protiv”, smanjenja broja članova parlamenta, podjela ne slijedi linije stranačke pripadnosti.

O referendumskom pitanju različito se izjašnjavaju intelektualaci, političari, tako da će običnom biraču biti teško da odluči šta je najbolje i u njegovom interesu.

Birač će morati sam, bez stranačkih uputa, da razmisli i odluči. Mozda je baš to izvorno demokratsko odlučivanje.

]]>
19.09.2020T09:54:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293231/izborna-tisina-u-italiji.html
UN poziva bogate da doniraju novac https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293139/un-poziva-bogate-da-doniraju-novac.html Direktor Svjetskog programa za hranu Dejvid Bizli upozorio je da je 270 miliona ljudi na ivici gladi zbog smrtonosne kombinacije ratova, klimatskih promjena i pandemije Kovid-19 i pozvao zemlje donatore i milijardere da pomognu u prehrani i obezbijede njihov opstanak. Bizli je rekao da je odgovor na njegovo upozorenje od prije pet mjeseci o potencijalnoj "pandemiji gladi" sprečio glad i održao ljude u životu, ali da posao nije završen.

"Svjetski program za hranu (WFP) i njegovi partneri namjeravaju da ove godine pomognu da se 138 miliona ljudi prehrani, što je najveći broj od kada postoji ova agencija Ujedinenih nacija", rekao je Bizli.

On je istakao da se 30 miliona ljudi oslanja samo na pomoć WFP i da bez nje ne bi preživjeli, a za to je potrebno 4,9 milijardi dolara.

"Vrijeme je za one koji imaju najviše da pomognu onima koji imaju najmanje u ovom vanrednom vremenu u svjetskoj istoriji", rekao je Bizli, koji je bivši guverner Južne Karoline.

On je naveo da izvještaji pokazuju da su i neki od najbogatijih Amerikanaca zarađivali milijarde za vrijeme pandemije.

Prema Biznis Insajderu, među onima čije se bogatstvo povećalo za milijarde od početka pandemije su osnivač kompanije Amazon Džef Bezos, bivši izvršni direktor Majkrosofta Stiv Steve Balmer, izvršni direktor Tesle Ilon Mask, kao i vlasnik najvećih kazina Šeldon Adelson.

"Nisam protiv toga da ljudi zarađuju, ali čovječanstvo se suočava sa najvećom krizom koju je iko od nas vidio u životu", rekao je Bizli.

 

]]>
18.09.2020T22:51:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293139/un-poziva-bogate-da-doniraju-novac.html
Rusija ne odustaje od planova da utiče na ishod izbora u SAD https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293143/rusija-ne-odustaje-od-planova-da-utice-na-ishod-izbora-u-sad.html Direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Kristofer Rej izjavio je da Rusija ne odustaje od namjere da utiče na ishod predsjedničkih izbora u SAD u novembru, prenosi danas Glas Amerike (VOA). Prema nalazima američkih obavještajnih službi, kako je rekao, glavni cilj Moskve je da naškodi kampanji demokratskog kandidata Džoa Bajdena i onome što se percipira kao anti-ruski establišment.

Rej je govorio pred članovima Odbora za nacionalnu bezbjednost u Predstavničkom domu Kongresa i opisao da su operacije Kremlja veoma aktivne na društvenim mrežama, državnim televizijama u Rusiji i drugim platformama.

Iskaz direktora FBI je u skladu sa procjenama koje su se pojavile početkom avgusta, a koje je objavio najviši kontraobavještajac u Americi Vilijam Evanina.

On je upozorio da Rusi žele da pomognu kampanji Donalda Trampa, što direktor FBI nije eksplicitno rekao, a umjesto toga se fokusirao na dezinformacije koje pogađaju američke glasače.

"Najviše me brine taj konstantni pokušaj plasiranja dezinformacija i česti mali sajber napadi. Brine me da će to vremenom dovesti do pada povjerenja među američkim biračima", rekao je Rej.

Odgovarajući na pitanja u Kongresu, Rej je rekao da nema razloga za brigu u vezi sa povećanim brojem glasova koji će stići poštom zbog pandemije.

"Do sada nismo videli da postoji koordinisani pokušaj prevare glasača na izborima", rekao je direktor FBI.

Predsjednik Tramp koji je u seriji tvitova upozorio da će glasanje poštom završiti kao "kradja izbora" i da će voditi ka "masovnom haosu i konfuziji".

]]>
18.09.2020T12:05:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293143/rusija-ne-odustaje-od-planova-da-utice-na-ishod-izbora-u-sad.html
Neujednačeni oporavak privrede EU https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293126/neujednaceni-oporavak-privrede-eu-.html Privreda Evropske unije od oštrih mjera ograničenja oporavlja se neujednačeno, opterećena tradicionalnim političkim sporovima, dok članice suočene s prijetnjom novog talasa širenje korona virusa zasad izbjegavaju obuhvatna zatvaranja koja su izazvala najoštriji ekonomski pad od Drugog svjetskog rata, pišu svjetski mediji. Suočena s pandemijom, EU je stavila je postrani stara međusobna sumnjičenja članica kako bi napravila kolektivni paket ekonomske pomoći, povećavši nade da je održivi oporavak na putu. Ali dok korona virus opet dobija na snazi, evropska obnova djeluje da posustaje, dijelom i zbog strahovanja da bi tradicionalne političke brige mogle omesti ekonomske imperative, piše Njujork tajms (The New York Times).

Ranija protivljenja sjevernih evropskih zemalja izdavanju zajedničkog duga prevaziđena su odlukom o korona obveznicama, što je, ocjenjuje američki list, zacementiralo osjećaj da je pandemija pomogla sazrijevanju Unije. Međutim, Evropska centralna banka, koja je dobila pohvale poslije obećanja da će uraditi sve što treba za stabilizaciju ekonomije, usteže se da ponovi takvu poruku, sijući sumnju o budućoj dostupnosti kredita.

Pojedini podaci ukazuju da je ekonomski život u 18 država eurozone imao nagli skok u julu i tokom većeg dijela avgusta, prije nego što se aktivnost opet usporila proteklih nedjelja. S rastom novih zaraza posljednjih nedjelja, ponovo su potrošači i kompanije promijenile ponašanje - ljudi odustaju od putovanja, smanjuju odlaske u kupovinu i odlučuju se na štednju usljed prijetnji po radna mjesta.

Nacionalne vlade koje su izdvojile znatna sredstva za subvencionisanje plata i ograničenje otpuštanja sada završavaju te programe, što nagoviještava rast broja nezaposlenih. EU je suspendovala ograničenja na budžetske deficite, ali će, kako navodi Njujork tajms, ti propisi eventualno biti vraćeni i iznuditi rezove u potrošnji. Članice EU već raspravljaju koliko dugo mogu produžavati pomoć, dok kompanije pribjegavaju otpuštanjima.

Uz to, dodaje list, u jeku najgore zdravstvene krize u posljednjih 100 godina, s najvećim ekonomskim padom od Velike depresije, britanska vlada je odlučila da pokrene novu krizu i povećala strahove da bi mogla ostvariti višegodišnje prijetnje o izlasku iz EU bez dogovora o budućim trgovinskim odnosima, što bi skoro izvjesno pogoršalo već užasan ekonomski pad u Velikoj Britaniji, ali i pogodilo njene najveće evropske trgovinske partnere, poput Holandije, Francuske i Španije.

Dvije brzine

Evropa se neujednačeno oporavlja od krize izazvane pandemijom korona virusa, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times), ilustrujući različite sudbine evropske ekonomije "u dvije brzine" primjerima Njemačke na sjeveru koja se oporavlja snažnije od južnih članica EU poput Španije.

Prije pandemije Španija je imala veći rast od evropskog prosjeka, dok je Njemačka bila na ivici recesije pošto su rast zadržavale dugotrajne slabosti - najveća evropska privreda se veoma oslanjala na izvoz koji je pod pritiskom pada globalne trgovine, dok se automobilski sektor muči s prelaskom na električna vozila.

Međutim, sa širenjem korona virusa u prvoj polovini godine, španska privreda se smanjila za 22 odsto, skoro duplo više od njemačkog pada od 12 odsto, ukazuje britanski list, dodajući i da se oporavak odvija drugačije - njemačka maloprodaja je iznad prepandemijskih nivoa još od maja, dok u Španiji i dalje zaostaje.

Jedan od razloga je koliko je pandemija u martu i aprilu snažno pogodila Španiju i brzina kojom nove infekcije opet rastu. Španske mjere zatvaranja su bile strože od njemačkih, dok je privreda Španije posebno zavisna od turizma. Kriza je duboko uticala na španske javne finansije, gurajući dug sa 96,5 odsto BDP-a prošle godine do 128,7 odsto koliko se procjenjuje za sljedeću godinu. Njemačka, s dugom od 75 odsto BDP-a, nema takva ograničenja poslije više godina suficita, pa je svoj paket ekonomskog oporavka produžila sa 12 na 24 mjeseca.

Oporavak u dvije brzine, u kojem se fiskalno snažni sjever Evrope brže oporavlja od teško zaduženog juga, može povećati napetosti finansijskih tržišta, podstaći političke tenzije i otežati zadatke odlučilaca u Evropskoj uniji, ukazuje Fajnenšl tajms na upozorenja ekonomista.

Izbjegavanje novih strogih ograničenja

Kako drugi talas zaraza korona virusom dobija zamajac širom Evrope, vlade su odlučne da izbegnu opsežne mjere ograničenja koja su proletos zamrzle privrede i umjesto toga traže manje remetilačke načine da se živi s COVID-19, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Francuska i Španija su zabilježile najveći porast broja novih slučaja zaraza korona virusom poslije sezone ljetnjih putovanja. Ipak, ukazuje američki list, vlasti te dvije zemlje, kao i drugde u Evropi, uvode lokalne mjere za borbu protiv širenja virusa, dok traže od građana da sebe i druge štite razboritim ponašanjem.

To je u oštrom kontrastu s opsežnim mjerama uvedenim kada je COVID-19 prvi put pogodio Evropu ranije ove godine, ističe Volstrit džurnal, navodeći da su te mjere donekle suzbile širenje virusa, ali i izazvale najoštriji ekonomski pad od Drugog svjetskog rata.

Novi talas infekcija je koncentrisan među mladima i većina pozitivno testiranih posljednjih nedjelja ima blage ili nikakve simptome. Zdravstveni zvaničnici upozoravaju da bi pandemija mogla biti opasnija s hladnim vremenom, kada ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorijama. Političari ipak uglavnom isključuju nova zatvaranja, ukazuje list, navodeći primjere Španije, Francuske, Italije i Njemačke.

Erman Gusens, mikrobiolog s Univerziteta Antverpen koji koordiniše naučni savjetodavni panel EU, rekao je da su ranije stručnjaci za javno zdravlje poput njega davali savjete koji su doveli do zatvaranja, bez razmatranja širih društvenih i ekonomskih posljedica. On kaže da sada savjetuje donosiocima odluka da promijene svoje poruke i da traže od ljudi da se ne oslanjaju na vladine mjere, već da preuzmu ličnu odgovornost za suzbijanje bolesti fizičkim distanciranjem, nošenjem maski, izbjegavanjem gužvi i ljudi koji su u većem riziku od zaraze.

"Poziv za buđenje"

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je u četvrtak, 17. septembra, na "alarmantnu stopu prenošenja" COVID-19 širom Evrope i tražila da se ne skraćuju periodi samoizolacije, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Direktor SZO za Evropu Hans Kluge rekao je da bi broj novih slučajeva korona virusa zabilježen u septembru "trebalo da posluži kao poziv za buđenje".

SZO je navela da neće promijeniti smjernice koje nalažu karantin od 14 dana za sve izložene novom korona virusu.

U Francuskoj je preporučeno trajanje samoizolacije smanjeno na sedam dana, a u Velikoj Britaniji i Irskoj je deset dana, dok nekoliko zemalja, poput Portugala i Hrvatske, razmatraju smanjenje tog vremena.

Broj dnevnih slučajeva u Evropi je sada između 40.000 i 50.000. Na vrhuncu 1. aprila zabilježeno je 43.000 slučajeva u jednom dana, mada je u mnogim zemljama znatno povećano testiranje.

]]>
18.09.2020T09:39:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293126/neujednaceni-oporavak-privrede-eu-.html
Bajden: Administracija neodgovorna https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293121/bajden-administracija-neodgovorna-.html Kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima Džo Bajden ponovo je kritikovao predsjednika SAD Donalda Trampa zbog načina na koji se suočio sa zdravstevnom krizom, a za američku administraciju je rekao da je neodgovorna.

Govoreći o Trampovom priznanju da je, iako svjestan ozbiljnosti, javno umanjio uticaj virusa, Bajden je ocijenio da je skoro riječ o "kriminalnom odgovoru" administracije.

Pandemija nije bila samo glavna tema večeri, ona ​​je bila uzrok neobičnog formata događaja nedaleko od Bajdenovog rodnog Skrentona, u Pensilvaniji.

Publika je događaj pratila iz automobila parkiranih na propisanoj udaljenosti.

"Nikad, nikada nijesam mislio da ću vidjeti baš tako neodgovornu administraciju", poručio je Bajden okupljenima, odgovarajući na pitanja.

Događaj je bio prilika da Bajden prvi ot od nominacije za predsjedničke izbore uživo odgovara na pitanja glasača.

]]>
18.09.2020T08:30:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293121/bajden-administracija-neodgovorna-.html
Grčka se priprema za oluju Janos https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293099/grcka-se-priprema-za-oluju-janos.html Jonska ostrva i prefekture Ahaja, Ilja i Mesina na Peloponezu i Etoloakamaniji na zapadu Grčke spremaju se za tornado koji se očekuje na Atici sjutra.  

Zamjenik ministra za civilnu zaštitu Nikos Hardalijas rekao je da je zbog nadolazeće oluje Janos, teškim kamionima, prikolicama i autobusima zabranjeno kretanje državnim autoputem na zapadu Grčke.

Od večeras će na 24 sata biti uvedene dodatna saobraćajna ograničenja.

Oluja Janos koja je stigla u morski region između italijanske Sicilije i grčkog Peloponeza rano jutros počinje da se intenzivira i poprima karakteristike mediteranskog uragana, saopštio je ranije Meteorološki zavod Atinske nacionalne opservatorije.

Janos sa sobom nosi vjetar brzine 65 kilometara na sat, prenosi ANA.

Prema najnovijoj prognozi, Janos će se kretati u pravcu centralnog Jonskog mora i sjeverozapadnog Peloponeza i stići će sjutra rano ujutru u Grčku, ali u kom pravcu će se potom kretati ostaje nepoznato, mada su predviđanja da će najvjerovatnije krenuti na jug.

Zbog lošeg vremena trajekti koji plove na realicji Zakintos-Kilini od jutros ne saobraćaju.

]]>
17.09.2020T21:10:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293099/grcka-se-priprema-za-oluju-janos.html
Razbijena albanska narko-grupa https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293045/razbijena-albanska-narko-grupa.html Pažljivo koordinisana policijska operacija u 10 zemalja razbila je albanski organizovani kriminalni sindikat koji je švercovao kokain iz Južne Amerike u Evropu. Dovela je i do hapšenja 20 osumnjičenih, saopštila je danas policijska agencija EU. Banda, poznata kao Kompania Belo, bila je jedna od najaktivnijih evropskih mreža za krijumčarenje kokaina, navodi Evropol, koji je pomogao u koordinaciji niza racija stotina policajaca u utorak koje su dovele do hapšenja u petogodišnjoj istrazi koju su predvodili Italijani.

"Grupa je neobična u masovnoj međunarodnoj trgovini drogom po tome što je kontrolisala svaki aspekt lanca snabdijevanja, od organizovanja isporuka droge iz Južne Amerike do distribucije širom Evrope", rekao je Jari Liuku, direktor Evropolovog evropskog centra za teški i organizovani kriminal.

Banda je čak utisnula svoj logotip, i logotipe drugih kriminalnih grupa za koje je uvozila drogu, na blokove kokaina koji su se prevozili u Evropu i često distribuirali automobilima sa skrivenim odjeljcima kako bi sakrili drogu i nedozvoljenu gotovinu.

Koristila je kriminalce u kineskoj organizaciji kako bi pomogla pranje prihoda putem podzemnog sistema prenosa, navodi se.

Tokom petogodišnje istrage, 84 druga člana bande uhapšena su u Italiji, Ekvadoru, Holandiji, Britaniji, Švajcarskoj i Njemačkoj.

Policija je tokom istrage zaplijenila skoro četiri tone kokaina i više od 5,5 miliona eura u gotovini.

Osumnjičeni se suočavaju sa optužbama koje uključuju međunarodnu trgovinu narkoticima i ubistva.

]]>
17.09.2020T19:39:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293045/razbijena-albanska-narko-grupa.html
I Evropski parlament protiv Lukašenka https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293054/i-evropski-parlament-protiv-lukasenka.html Evropski parlament podržava uvođenje sankcija protiv bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka, piše u tekstu odgovarajuće rezolucije nakon plenarne sjednice EP. Takođe, Evropski parlament ne priznaje Lukašenka za legitimnog predsjednika Bjelorusije.  

"Ističemo da Evropski parlament u skladu sa stavom Evropskog savjeta, odbacuje rezultate takozvanih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji održanih 9. avgusta, s obzirom na to da su održani sa nedopustivim kršenjem svih međunarodno priznatih normi, i ne priznaje Aleksandra Lukašenka za predsjednika Bjelorusije", navodi se u dokumentu.

Evropski parlament podržava uvođenje sankcija protiv lidera Aleksandra Lukašenka, piše u tekstu odgovarajuće rezolucije nakon plenarne sjednice EP.

Oni smatraju da Lukašenko nema mandat da potpisuje nikakve sporazume, između ostalog ni sa Rusijom.

Evropski poslanici smatraju opozicioni Koordinacioni savjet Bjelorusije "privremenim predstavnicima naroda" i podržavaju održavanje novih izbora.

U tekstu se traži uvođenje sankcija Lukašenku i jednom broju bjeloruskih državljana.

Pored toga, traži se da se povuče odluka o održavanju Svjetskog prvenstva u hokeju u Bjelorusiji naredne godine.

EP je pozvao da se blokira davanje kredita Minsku iz Evropske investicione banke i Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj i započne velika finansijska podrška opozicije.

Masovni protesti opozicije počeli su u Bjelorusiji 9. avgusta, nakon predsjedničkih izbora.

Prema podacima Centralne izborne komisije, na izborima je pobijedio aktuelni predsjednik Aleksandar Lukašenko sa 80,1 odsto osvojenih glasova.

Opozicija nije priznala rezultate izbora i smatra da je pobijedila Svetlana Tihanovska.

]]>
17.09.2020T16:32:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293054/i-evropski-parlament-protiv-lukasenka.html
Navaljni otrovan u hotelu, a ne na aerodromu https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293023/navaljni-otrovan-u-hotelu-a-ne-na-aerodromu.html Ruski opozicionar Aleksej Navaljni otrovan je flašicom vode u sobi hotela u sibirskom gradu Tomsk, a ne na tamošnjem aerodromu, kako se ranije mislilo, saopštio je tim njegovih saradnika. Navaljnom je prošlog mjeseca pozlilo tokom avionskog leta u Rusiji, poslije čega je hitno prebačen na liječenje u Njemačku.

Flaša vode s tragovima nervnog otrova "novičoka" nađena je u hotelskoj sobi ruskog opozicionara, prenosi Beta.

Na snimku objavljenom danas na njegovom Instagram profilu, vide se njegovi saradnici kako pretražuju u njegovu hotelsku sobu u gradu Tomsku, odakle je avionom krenuo na put ka Moskvi. Čim su saznali da mu je sat ranije pozlilo u avionu, vratili su se u sobu i uzeli boce i drugo iz sobe da bi se sve ispitalo.

"Dvije nedjelje kasnije, njemačka laboratorija je našla trag 'novičoka' na flaši iz hotelske sobe u Tomsku. A onda su još tri laboratorije koje su uzele uzorke, dokazale da je njime otrovan. Sada je jasno da je to učinjeno prije no što je napustio svoju sobu i otišao na aerodrom", naveli su oni.

Specijalističke laboratorije u Francuskoj i Švedskoj potvrdile su da je ruski opozicioni lider otrovan "novičokom", a Kremlj negira bilo kakvu povezanost s tim.

"Novičokom" su, po britanskim nalazima, 2018. godine u Solsberiju, u Engleskoj, otrovani bivši ruski špijun Sergej Skripalj i njegova ćerka.

Njemački stručnjaci tvrde da je Navaljni otrovan ruskim nervenim agensom tipa "novičok", podsjeća Rojters.

Moskva je to negirala, navodeći da nije vidjela dokaz o tome da je riječ o trovanju.

]]>
17.09.2020T10:31:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293023/navaljni-otrovan-u-hotelu-a-ne-na-aerodromu.html
"Vjerujem u vakcinu, ali ne vjerujem Trampu" https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293009/vjerujem-u-vakcinu-ali-ne-vjerujem-trampu.html Demokratski predsjednički kandidat Džo Bajden odbacio je optužbe američkog predsjednika Donalda Trampa o tome da širi strah u vezi sa bezbjednosti vakcine protiv koronavirusa, pozvavši Trampa da se prikloni naučnicima i ne požuruje njihov rezultat. “Budimo jasni: vjerujem u vakcinu, vjerujem naučnicima, ali ne vjerujem Donaldu Trampu”, kazao je Bajden dodavši da “mu ovog trenutka ne može vjerovati ni američki narod”, prenosi N1.

Bajden je upozorio protiv pokušaja požurivanja da se izađe u javnost s nedovršenom vakcinom uoči predsjedničkih izbora 3. novembra.

Tramp je optužio svog demokratskog protivkandidata na izborima da podstiče sumnje među Amerikancima oko efikasnosti vakcine.

U SAD je umrlo 195.000 ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, te su izgubljeni miliioni radnih mjesta, a pandemija je dobila centralno mjesto u izbornoj kampanji.

Tramp je u više navrata umanjivao rizike zaraze od kovida-19, pogotovo na početku krize, te je na sebe navukao kritike zbog ignorisanja i zanemarivanja upozorenja naučnika i zvaničnika javnog zdravstva.

Obraćajući se javnosti iz svog doma u Vilmingtonu, u saveznoj državi Delaveru, Bajden je istakao da vakcina treba da bude odobrena samo uz poštovanje strogih bezbjednosnih standarda.

“Naučna otkrića ne gledaju na kalendar, kao ni virus. Posebno nemaju veze s izbornim ciklusima. Njihov tajming, odobrenje i distribucija nikada ne smijju biti određeni političkim razlozima”, kazao je Bajden.

Ranije je republikanski zastupnik, ljekar i Trampov pobornik Bred Venstrup odbacio zabrinutost s tim u vezi navodeći da će Uprava za hranu i ljekove osigurati da vakcina bude sigurna.

Američka vlada u srijedu je objavila da će početi s distribucijom vakcine za covid-19 unutar jednog dana nakon dobijanja dozvole, te da planira mogućnost da ograničen broj doza bude dostupan već krajem ove godine.

Zvaničnici ministarstva zdravstva i obrane objavili su dokument s planom distribucije u kojem stoji kako će "ograničen broj doza vakcina za covid-19 biti dostupan početkom novembra 2020. ako ga Agencija za hranu i ljekove do tada odobri", a da će se zaliha značajno povećati iduće godine.

]]>
17.09.2020T08:24:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293009/vjerujem-u-vakcinu-ali-ne-vjerujem-trampu.html
Razgovori Lukašenka i Putina: Ko je šta dobio? https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293008/razgovori-lukasenka-i-putina-ko-je-sta-dobio.html Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko sastali su se u Rusiji 14. septembra, što je prvi susret dva predsjednika jedan na jedan od kada su u Bjelorusiji izbili protesti poslije spornih izbora na kojima je autoritarni lider tražio šesti mandat, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku. Lukašenko je na sastanak došao oslabljen, suočen sa sve većim međunarodnim osudama i izolacijom zbog nasilnih akcija njegove vlade za suzbijanje protesta, kao i hapšenja opozicionih lidera koji tvrde da su izbori 9. avgusta bili namješteni.

Putin, jedan od rijetkih međunarodnih lidera koji je podržao Lukašenka, vjerovatno se nadao da će iskoristiti sastanak za dobijanje novih ustupaka, posebno u pogledu dublje integracije dvije zemlje na osnovu sporazuma iz 1999. o “saveznoj državi” koja uglavnom postoji na papiru.

Poslije razgovora u crnomorskom gradu Sočiju glavna vijest je bila da je Lukašenko obezbijedio 1,5 milijardi dolara ruskog državnog zajma. Postavlja se, međutim, pitanje da li je platio previsoku cijenu.

Slijedi pet utisaka sa sastanka u Sočiju.

Zajam

Protesti, štrajkovi i politička previranja nanijeli su udarac bjeloruskoj privredi, koja je već posrtala zbog pandemije COVID-19 i, kako kažu kritičari, Lukašenkovog lošeg odgovora na krizu, pošto je odbio da uvede mjere ograničenja.

S povećanjem neizvjesnosti, Bjelorusi su u avgustu s bankovnih računa povukli otprilike milijardu dolara – 17 puta više nego mjesec dana ranije.

Kako su banke ostajale bez depozita, ruski premijer Mihail Mišustin i ministar finansija Anton Siluanov rekli su najvećim ruskim državnim kreditorima da osiguraju likvidnost banaka u Bjelorusiji, javio je Rojters 9. septembra.

Za Lukašenka, obećanih 1,5 milijardi dolara državnog zajma, koji su najavljeni u Sočiju, pružiće preko potrebnu finansijsku injekciju, rekao je bjeloruski novinar Franak Viacorka, koji je strateg za digitalne medije u Američkoj agenciji za globalne medije koja nadgleda RSE.

“Taj novac je hitno potreban. To je gotovina. Potreban je za otplatu ranijeg zajma, za isplatu plata, održavanje hijerarhije i spasavanje zemlje od krize”, rekao je Viacorka za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

Ovo nije prvi put da Putin savezniku u nevolji daje gomilu novca u pokušaju da zadrži susjednu državu u orbiti Moskve. Kada se 2013. ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič kolebao da li da potpiše sporazum o jačanju veza Kijeva s Evropskom unijom, Putin je pomogao da odluči da to ne učini – što je dovelo do svrgavanja Janukoviča sljedećeg februara – nudeći spas od 15 milijardi dolara, uključujući brzi zajam od tri milijarde dolara.

Vojna saradnja

Razgovori u Sočiju poklopili su se s rusko-bjeloruskim vojnim vježbama u Brestu na zapadu Bjelorusije, blizu granice s Poljskom, članicom NATO-a i EU. Planirano je da vježbe traju od 10. do 15. septembra i obuhvate snage Srbije, koja se u poslednjem trenutku povukla zbog pritiska Evropske unije.

Kremlj je u Sočiju najavio da će vježbe biti produžene do 25. septembra. Štaviše, Putin i Lukašenko su se saglasili da se 2021. “gotovo svakog mjeseca” održavaju zajedničke vojne vježbe u obje zemlje.

Ta najava je posljednji nagovještaj Kremlja da bi Rusija mogla biti spremna da upotrijebi silu za podršku Lukašenka, ako to odluči. Putin je 27. avgusta rekao da je kontingent ruskih bezbjednosnih snaga spreman za slanje u Bjelorusiju ako bude neophodno.

U njihovim brojnim telefonskim razgovorima, Lukašenko je rekao da je Putin obećao da će “osigurati bezbjednost” u Bjelorusiji preko Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) kojom dominira Rusija, kao i bilateralnih sporazuma.

Dugoročno, Kremlj želi stalnu vojnu bazu u Bjelorusiji i posljednji događaji vjerovatno će povećati zabrinutost među Lukašenkovim protivnicima da je Putin ostvario napredak po tom pitanju. Bjelorusija je 2015. odbila prijedlog Rusije za osnivanje vazduhoplovne baze za ruske borbene aviona “Su-27”. U septembru 2019. ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je odbijanje Bjelorusije da ugosti vojnu bazu bila “neprijatna epizoda”.

Potčinjeni “čvrstorukaš”

U Sočiju se činilo da je Lukašenko ponekad nagovještavao da mu ne treba puno pomoći Moskve. Omalovažio je proteste protiv njega, koji u Minsku u danima vikenda obično okupe oko 100.000 ljudi, rekavši da Bjelorusi radnim danima “žive uobičajenim životom” a da u subotu i nedjelju “oslobađamo dio Minska kako bi ljudi mogli, ako žele, da prošetaju tim dijelom”.

On je sugerisao da za njegovu vladavinu postoji mala ili nikakva prijetnja i rekao da demonstranti još nisu prešli “crvenu liniju”, spominjući Putinovu “crvenu liniju” u Čečeniji, gdje je kao tadašnji premijer Rusije pokrenuo rata 1999. koji je pomogao u uobličavanju njegovog imidža i dolasku do funkcije predsjednika.

S druge strane, Lukašenko je izgledao i zvučao kao da je potčinjen, iznoseći nekoliko pomirljivih izjava u pogledu veće integracije s Rusijom. On je rekao da Bjelorusija mora ostati bliska sa svojim “starijim bratom”, što je referenca i na Rusiju i na Putina, koji je skoro dvije godine stariji od Lukašenka. Takođe je pohvalio Kremlj što pokazuje da je “granica Bjelorusije granica Savezne države” i zahvalio ruskom predsjedniku.

Soči je Putinov teren i percepcija sastanka – filtrirana uglavnom kroz ruske državne medije – sugerisala je ko od njih dvojice pregovara iz pozicije snage.

“Govor tijela u ovom slučaju govori mnogo više od ruskog jezika”, napisao je na Tviteru (Twitter) iskusni švedski diplomata i kritičar Kremlja Karl Bilt (Carl Bildt), povodom snimka na kojema se vidi kako se Lukašenko naginje i gestikulira ka naizgled nezainteresovanom Putinu.

Biltov tvit bio je jedan od mnogih postova na društvenim mrežama s otprilike istom poentom.

Poznate nepoznanice

Uoči sastanka, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se razgovarati o naftnoj i gasnoj saradnji, državnim dugovima i drugim ekonomskim odnosima, ali da neće biti potpisan nikakav dokument.

Malo detalje je otkriveno, što je navelo Lukašenkove kritičare da pitaju da li je napravio ustupke koji nisu objavljeni.

Svetlana Tihanovskaja, opoziciona liderka koja tvrdi da je pobijedila na izborima 9. avgusta, rekla je da je Lukašenko “nelegitimni” lider koji nema ovlašćenje da sklapa sporazume u ime Bjelorusije. Ona je za Karent tajm rekla da su brojna hapšenja u Minsku uoči sastanka u Sočiju bila pokušaj Lukašenka da pokaže Putinu da još drži kontrolu.

“Masovno pokazivanje sile… vjerovatno je organizovano da uplaši ljude da ne bi demonstrirali. Ali to više ne funkcioniše. Ljudi imaju namjeru, ljudi imaju želju da žive u novoj Bjelorusiji i da niko ne uzurpira (vlast)”, rekla je preko Skajpa (Skype) iz Litvanije. “Stoga se narod ne može zaustaviti”.

Rast uticaja?

Lukašenko je možda sebi kupio vrijeme u Sočiju. U međuvremenu, Putinova podrška autoritarnom lideru nanijela je dodatnu štetu napetim odnosima Rusije sa Zapadom, a na kraju bi mogla otuđiti milione Bjelorusa.

Putin je, međutim, na sastanku možda obezbijedio snažniji uticaj nad Lukašenkom i, makar zasad, nad Bjelorusijom.

Iako je tvrdio da bjeloruski narod sam mora da odlučuje o svojoj sudbini bez stranog mešanja, Putin nije ostavio sumnju da će Moskva željeti da odigra moćnu ulogu u oblikovanju budućnosti Bjelorusije.

On je pozvao Lukašenka da brzo radi na izmjenama Ustava zemlje i jasno stavio do znanja da će Rusija imati riječ u tom procesu, učešćem “na najvišem nivou”.

Putin je takođe sugerisao da bi Lukašenko, makar što se njega tiče, mogao biti zamijenjen.

Rusija Bjelorusiju smatra svojim najbližim saveznikom i ispuniće svoje obaveze prema sporazumu “bez obzira ko je trenutno na vlasti”, rekao je on.

]]>
17.09.2020T08:14:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293008/razgovori-lukasenka-i-putina-ko-je-sta-dobio.html
Oporavak globalne ekonomije brži od očekivanog https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293006/oporavak-globalne-ekonomije-brzi-od-ocekivanog.html Globalna ekonomija se oporavlja od pada izazvanog koronavirusom brže nego što se očekivalo prije samo nekoliko mjeseci zahvaljujući poboljšanju izgleda za Kinu i Sjedinjene Američke Države (SAD), saopštila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Svjetska ekonomija je na putu da ove godine zabilježi smanjenje od 4,5 odsto, što je i dalje pad bez presedana u novijoj istoriji, ali manji od prvobitno prognoziranog pada u u junu od šest odsto, navodi OECD.

Pod uslovom da ne dođe do nekontrolisanog širenja virusa Covid-19, globalna ekonomija će naredne godine porasti za pet odsto, procjenjuje OECD, smanjivši svoju junsku projekciju o rastu od 5,2 odsto u narednoj godini, prenosi B92.

S druge strane, rasplamsavanje virusa ili pooštravanje mjera za njegovo suzbijanje mogli bi da umanje projektovani rast za narednu godinu za dva do tri odsto.

U izvještaju se napominje da su prognoze OECD-a zasnovane na očekivanju da će se nastaviti lokalizovani naleti epidemije, koji će iziskivati lokalne akcije a ne na nivou cijelih država.

Takođe se pošlo od pretpostavke da vakcina neće biti široko dostupna do kraja naredne godine.

OECD dodaje da su mjere podrške vlada i centralnih banaka domaćinstvima i kompanijama pomogle da se spriječi veći privredni pad i da bi trebalo da budu nastavljene zbog daljeg sporadičnog izbijanja epidemije.

U izvještaju se predviđa da će Kina, kao prva zemlja u kojoj je izbila epidemija i koja je brzo počela da primjenjuje preventivne mjere kako bi širenje virusa stavila pod kontrolu, biti jedina u grupi ekonomskih sila G20 koja će ove godine zabilježiti rast sa 1,8 odsto, a ne pad od 2,6 odsto, kako se prognoziralo u junu.

Istovremeno, OECD preocenjuje da će i američka ekonomija ove godine proći bolje nego što se ranije strahovalo, s padom od 3,8 odsto, što je i dalje vrlo duboka recesija, ali daleko manja od ranije prognozirane od minus 7,3 odsto.

]]>
17.09.2020T07:59:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/293006/oporavak-globalne-ekonomije-brzi-od-ocekivanog.html
Otkriveni novi detalji na skulpturi Mikelanđelove Bogorodice https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292973/otkriveni-novi-detalji-na-skulpturi-mikelandjelove-bogorodice.html Restauracija jedne od Mikelanđelovih skulpture Bogorodice i Hrista otkrila je ranije nepoznate detalje uključujući tragove umjetnikovih alatki koji su bili skriveni pod stotinama godina starim naslagama prašine i voska.

Muzej Opere Duomo u Firenci saopštio je danas da je čišćenje Pijete Bandini koje je počelo prošle godine ali je prekinuto zbog pandemije korona virusa, nastavljeno i da je javnost sada pozvana u malim grupama da posmatra restauratore kako rade.

Čišćenje skulpture, prvo do sada koliko se zna, je mukotrpno, restauratori koriste komadiće vate umočene u dejonizovanu vruću vodu da skinu akumuliranu prljavštinu iz udubljenja u ogromnom komadu karara mermera.

Mikelanđelo Buonaroti je isklesao Pijetu Bandini između 1547. i 1555, kada je imao skoro 80 godina. To je treća poznata Pijeta tog renesansnog umjetnika. Ranije djelo je u Vatikanu blizu ulaza u Baziliku Svetog Petra a kasnija verzija, poznata kao Pijeta Rondanini nalazi se u muzeju u Milanu.

Musej u Firenci je naveo da za razliku od dvije prethodne Bogorodice gdje Hristovo tijelo pridržava samo njegova majka, figura Hrista u Pijeti Bandini takođe pridržava Marija Magdalena i biblijski lik Nikodemus, čije lice je autoportret samog Mikelanđela.

Mikelanđelo je namjeravao da se skupltura postavi u kapeli u Rimu blizu mjesta gdje je zamišljao da će mu biti grob. Ali muzej je naveo da je on na kraju odustao od tog djela i pokušao da ga uništi prije nego što ga je poklonio slugi koji je dao da se popravi.

]]>
16.09.2020T22:51:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292973/otkriveni-novi-detalji-na-skulpturi-mikelandjelove-bogorodice.html
Pokušavaju da prebace migrante na Lezbosu u novi kamp https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292974/pokusavaju-da-prebace-migrante-na-lezbosu-u-novi-kamp.html Grčke vlasti i dalje nastoje da premjeste hiljade migranata u privremeni kamp, sedmicu nakon što je prenatrpani migrantski kamp Morija izgorio, dok se istovremeno javio strah od širenja koronavirusa na ostrvu Lezbos.
Više od 12 hiljada ljudi, uglavnom izbjeglica iz Avganistana, Afrike i Sirije, ostalo je bez skloništa, odgovarajućih sanitarnih uslova i pristupa hrani i vodi zbog požara u kome je izgorio najveći grčki kamp za migrante, prenosi Rojters.

Navodi se da niko nije stradao niti je povrijeđen u požaru, koji je izbio nakon uvođenja mjere karantina poslije otkrića slučajeva Kovid-19 u kampu.

Do sada se privremeno uselilo samo 1,2 hiljade ljudi u objekat u Kara Tepe, u blizini luke Mitilen, koji može da primi najmanje pet hiljada ljudi.

"Oni i dalje ne žele da se prebace", rekao je policijski zvaničnik, i dodao da su pregovori u toku.

Vlasti su distribuirale flajere i slale tekstualne poruke migrantima pokušavajući da ih ubijede da se presele u nove šatore, naveli su zvaničnici.

Ljudi koji su prešli u novi objekat testirani su na Kovid-19 i do sada je utvrđeno da je 35 njih pozitivno.

U utorak je uhapšeno šest migranata zbog požara u Moriji.

]]>
16.09.2020T21:18:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292974/pokusavaju-da-prebace-migrante-na-lezbosu-u-novi-kamp.html
I Netanjahu predložen za Nobelovu nagradu za mir https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292971/i-netanjahu-predlozen-za-nobelovu-nagradu-za-mir.html Italijanski poslanik Paolo Grimoldi predložio je premijera Izraela Benjamina Netanjahua za Nobelovu nagradu za mir 2021.  

To bi mu bilo priznanje za nastojanja da postigne mir sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Bahreinom, javljaju danas izraelski mediji.

Grimoldi se smatra prijateljem Izraela i posjetio je tu zemlju više puta, ali Netanjahua nikada nije sreo.

On je dobio potvrdu od komisije o nominaciji za nagradu.

Dva poslanika Netanjahuovog konzervativnog Likuda su namjeravala da doprinesu nominaciji Netanjahua, ali ih je Grimoldi pretekao.

Oni su zamolili Izraelca Jisralea Aumana, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2005. godine, da predloži Netanjahua.

Auman je za izraelske medije izjavio da bi bio srećan da Netanjahu dobije nagradu zajedno sa prestolonasljednikom Emirata, kao što je i bivši premijer Izraela Menahem Begin dobio tu nagradu zajedno s egipatskim liderom Anvarom Sadatom.

Ispostavilo se da dobitnici Nobelove nagrade mogu da predlože kandidate samo za oblast u kojoj su je oni osvojili.

Predsjednik SAD Donald Tramp je takođe nominovan za Nobelovu nagradu zbog doprinosa sporazumu Izraela i Emirata, a predložio ga je norveški poslanik Kristijan Tibring-Jede.

]]>
16.09.2020T20:27:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292971/i-netanjahu-predlozen-za-nobelovu-nagradu-za-mir.html
Lukašenko optužio SAD za podsticanje protesta https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292979/lukasenko-optuzio-sad-za-podsticanje-protesta-.html Bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko optužio je Sjedinjene Države i njene saveznike za podsticanje masovnih demonstracija protiv njegove vladavine, što je danas izjavio i šef ruske obavještajne službe.

U dugom govoru pred najvišim zvaničnicima, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko suprotstavio se navodnom planu za destabilizaciju zemlje koji predvode SAD i tvrdio da su američki saveznici u Evropi učestvovali u višegodišnjim pripremama.

Demonstranti u Bjelorusiji već šestu nedjelju traže ostavku Aleksandra Lukašenka, smatrajući da je njegov reizbor namješten i zahtijevaju okončanje njegove 26-godišnje vladavine gvozdenom pesnicom.

Sjedinjene Države i Evropska unija kritikovale su izbore kao neslobodne i nepoštene i pozvale Lukašenka da započne razgovore sa opozicijom, što je on odbio.

"Imali smo izbore i dobili smo rezultat, tačka", rekao je Lukašenko danas pred najvišim zvaničnicima. On je rekao da je vrijeme da se prestane sa destabilizacijom društva.

Sergej Nariškin, direktor ruske Spoljnoobavještajne službe izjavio je danas za ruske novinske agencije da su SAD finansirale bjelorusku opoziciju i podstakle proteste.

Nariškin je dodao da prema informacijama kojima raspolaže služba "SAD igraju ključnu ulogu u trenutnom razvoju događaja u Bjelorusiji" i da su izdvojile desetine miliona dolara za finansiranje bjeloruskih opozicionih grupa. 

Lukašenko je optužio Češku, Poljsku, Litvaniju i Ukrajinu da su a pomogle u podsticanju protesta. Sve te zemlje negirale su ranije slične Lukašenkove tvrdnje.

"Bjeloruski scenario 2020. kombinacija je najefikasnijih tehnologija destabilizacije u boji koje su testirane u raznim zemljama", rekao je on. "Očigledno računaju na obim i trajanje protesta koji će nas iscrpjeti i naše resurse. Ne opuštamo se i spremni smo da odgovorimo na bilo koji izazov. "

Njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom, najavio je da će njegove kolege iz zemalja članica EU u ponedjeljak razmatrati kako dalje sa sankcijama.

"Otvoreno ću reći da će, ako nasilje nad mirnom opozicijom ne prestane, te mjere morati da se prošire na znatno više ljudi, a onda ćemo morati da razgovaramo o gospodinu Lukašenku", rekao je Mas danas u njemačkom parlamentu. 

Pritisak Zapada primorao je Lukašenka da nastavi sa učvršivanjem veza sa Rusijom, svojim glavnim sponzorom i saveznikom. Susjedne države imaju sporazum o uniji i održavaju jake političke, ekonomske i vojne veze. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u ponedjeljak novi kredit za Belorusiju od 1,5 milijardi dolara kada je ugostio Lukašenka u crnomorskom ljetovalištu Sočiju. Bjeloruska opozicija osudila je Moskvu jer je bjeloruskom moćniku ponudila finansijski spas, upozoravajući da će to narušitii buduće veze među zemljama.

U pokušaju da obezbijedi podršku Moskve, Lukašenko se uključio u sličnu retoriku, optužujući Zapad da podstiče proteste u pokušaju da izoluje Rusiju.

Ruski padobranci rasporedili su se ove nedjelje u Bjelorusiju radi vježbe koja će trajati do 25. septembra u blizini Bresta, na granici s Poljskom. 

Na sastanku sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom koji je danas tokom posjete Bjelorusiji razgovarao o produbljivanju vojne saradnje, Lukašenko je predložio da se planira još vojnih vježbi u budućnosti.

"Moramo da razmislimo o drugoj fazi vježbi i više vježbi, da bismo razradili plan bez obzira na to šta kažu" rekao je. "Nećemo nikoga da provociramo ili prkosimo, ali moramo da zaštitimo svoje interese."

Njemački ministar spoljnih poslova ocijenio je da Rusija "snosi veoma posebnu odgovornost" s obzirom na bliske veze sa Bjelorusijom i upozorio da će Moskva dosadašnjom bezuslovnom podrškom Lukašenku sigurno izgubiti simpatije ljudi u Bjelorusiji."

Mas je takođe pokušao da ublaži strahove Kremlja da Bjelorusija padne u zapadnu orbitu.

"Za nas u Evropskoj uniji nije riječ o odvajanju Bjelorusije od Rusije i njenom uključivanju u EU", rekao je on. "Ovdje se radi samo o tome da se zalažemo za to da ljudi u Bjelorusiji mogu sami da odluče na slobodnim i poštenim izborima kojim putem žele da idu".

]]>
16.09.2020T19:58:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292979/lukasenko-optuzio-sad-za-podsticanje-protesta-.html
Kipar spreman za dijalog sa Turskom https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292981/kipar-spreman-za-dijalog-sa-turskom.html Kipar je spreman da stupi u dijalog sa Turskom radi prevazilaženja razlika, ali ne pod prijetnjama, kazao je danas predsjednik tog mediteranskog ostrva Nikos Anastasijades.
On je, nakon sastanka sa predsjednikom Savjeta Evropske unije (EU) Šarlom Mišelom, rekao da Turska nastavlja provokacije u istočnom Mediteranu, nakon što je produžila rad svog broda za bušenje gasa u spornim mediteranskim vodama kraj Kipra do 12. oktobra.

Anastasijades je dodao i da EU ne bi trebalo da odbaci izricanje oštrijih sankcija da bi se Turska odrekla "nezakonite" potrage za ugljovodonikom u istočnom Mediteranu koja je povećala tenzije, prenosi Tanjug.

„Sve dok se protiv države članice EU preduzimaju nezakonite radnje, reakcija Unije mora biti trenutna“, zaključio je Anastasijades.

]]>
16.09.2020T19:19:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292981/kipar-spreman-za-dijalog-sa-turskom.html
U Švedskoj nestaje plaćanje gotovinom https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292926/u-svedskoj-nestaje-placanje-gotovinom.html Kovanice i novčanice već dugo nijesu omiljeno sredstvo za plaćanje u Švedskoj, a korona virus kriza je trend ka bezgotovinskom plaćanju samo pojačala. Bankari, ipak, upozoravaju na mnoge rizike ovakvog načina plaćanja. Zbog toga Narodna banka te zemlje upozorava građane, jer strahuje da bi gotovina mogla fizički u potpunosti nestati.

Roditelji u Švedskoj čak i džeparac svojoj djeci ne isplaćuju gotovinom, piše njemački nedjeljnik "Fokus".

List navodi da samo 16 odsto djece dobija džeparac u gotovini, dok 84 odsto posjeduje digitalne štedne knjižice.

Istraživanje je pokazalo da u Švedskoj generacija između 18 i 34 odsto u 75 odsto slučajeva ne plaća gotovinom.

Sve kovanice i novčanice koje su u Švedskoj u opticaju čine još samo jedan odsto BDP-a, a poređenja radi, u SAD, gdje se takođe puno plaća karticama, to je osam odsto, a u evrozoni deset procenata.

Korona kriza povećala je odbojnost Šveđana prema gotovini, a zanimljivo je da se najveći dio plaćanja obavlja bez kontakta, prek NFC čipa na kartici ili preko mobilnog telefona.

Razvoj je sličan kao i u drugim zemljama, ali na nižem nivou.

U Njemačkoj je bezgotovinsko plaćanje poraslo sa ispod 40 na 44 odsto, a u Švedskoj taj udio je već dostigao 85 procenata.

Iako je bezgotovinsko plaćanje dobro za ubrzanje plaćanja, sprečavanje pranja novca, utaje poreza, Narodna banka Švedske (Riksbank) upozorava na opasnosti.

Guverner Štefan Ingves smatra da mladi, pošto ne koriste više gotovinu, neće ništa znati o izgledu novčanica.

Takođe postoje i drugi rizici, jer sajbernapadima može doći do onemogućavanja bezgotovinskog plaćanja i tako izazvati probleme u društvu.

"Ukoliko jednom bude nestalo svjetlo biće potrebno da u zemlji imamo dovoljno gotovine, i to na svim mjestima", rekao je Ingves.

On je zatražio od vlade da usvoji zakon koji bi banke u zemlji obavezao da uvijek imaju određene količine gotovine u trezorima.

Inače Ingves nije jedini koji upozorava na opasnosti, već i mnogi skeptični prema bezgotovinskom društvu, koji ukazuju da je zemlja ranjiva ako se oslanja samo na digitalni sistem plaćanja.

]]>
16.09.2020T18:15:00 +0100 Svijet https://www.rtcg.me/vijesti/svijet/292926/u-svedskoj-nestaje-placanje-gotovinom.html