Žabljak
Umjereno oblačno
12.6 °C
Pljevlja
Malo oblačno
18.8 °C
Herceg Novi
Umjereno oblačno
20.2 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
15.6 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
15.6 °C
Bar
Malo oblačno
20.6 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
20.9 °C
Ulcinj
Malo oblačno
20.4 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
17.4 °C

Turizam i ekologija

Objavio: P.R. [ Mina ]

KOALICIJA 27 23. 07. 2017. 17:26   >>  16:57 0

KOALICIJA 27

Životnu sredinu postaviti visoko na listu prioriteta

Donosioci odluka u Crnoj Gori životnu sredinu treba da postave visoko na listu prioriteta, što prema zvaničnim Vladinim dokumentima, strateškim smjernicama, programima rada i budžetom opredijeljenim za ulaganja u tu oblast, nije slučaj, ocjenjuje se u izvještaju Koalicije 27.

Izvještaj iz sjenke Koalicija 27 bavi se ključnim događajima u oblasti životne sredine u Crnoj Gori za period od osnivanja Koalicije 27, u aprilu prošle do jula ove godine.

U njemu se navodi da zakonodavstvo Evropske unije (EU), koje se odnosi na Poglavlje 27, omogućava Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status.

Međutim, kako se ocjenjuje, obim i dugoročni ciljevi pravnih tekovina EU u oblasti životne sredine zahtjevaju punu posvećenost Vlade.

“Da bi taj proces bio uspješan, donosioci odluka trebaju životnu sredinu postaviti visoko na listi prioriteta, što sudeći prema zvaničnim Vladinim dokumentima, strateškim smjernicama, programima rada Vlade, a prije svega budžetom opredijeljenim sredstavima za ulaganja u životnu sredinu, nije slučaj”, kaže se u Izvještaju.

Ukazuje se da se problematika u oblasti upravljanja otpada ogleda u nedefinisanoj opciji o konačnom načinu upravljanja otpadom, niska stopa reciklaže, nedostatak adekvatnih statističkih podataka o količinama otpada, kao i loša komunalna infrastruktura.

“Najveći izazov u Crnoj Gori, kada je riječ o upravljanju otpadom, jesu uspostavljanje adekvatne infrastrukture koja bi omogućila sistem selekcije/reciklaže otpada, sanaciju brojnih nelegalnih odlagališta širom države, kao i obezbijedila lokaciju za odlaganje industrijskog otpada, te uspostavljanje efikasnog nadzora”, navodi se u Izvještaju.

U Koliciji 27 smatraju da veliki izazov predstavlja i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za izgradnju neophodne komunalne infrastrukture, sanaciju nelegalnih i neuređenih deponija, kao i odlaganje kanalizacionog mulja.

“Svakako najveći izazov predstavlja uspostavljanje efikasnog i održivog inspekcijskog aparata, kao i adekvatne kaznene politike koja će se dosljedno sprovoditi”, kaže se u Izvještaju.

U Dokumentu se podsjeća da je izvještaju Evropske komisije za prethodnu godinu u dijelu kvalitet vazduha ocijenjeno da je stepen usklađenosti sa tekovinama EU relativno napredan.

U Koaliciji 27 smatraju da je potrebno postaviti zdravlje građana kao prioritet u kreiranju javnih politika i omogućiti konkretan podsticaj za ekološki prihvatljivije načine grijanja.

Potrebno je, kako smatraju, unaprijediti kapacitete državne mreže za monitoring kvaliteta vazduha, tako što će se obuhvatiti sve opštine na teritoriji Crne Gore (trenutno se prati samo pet), obezbijediti servisiranje opreme za mjerenje unutar granica države (zbog vremenskog gubitka kod popravki van zemlje), kao i redovno servisirati u periodu najmanjeg stepena zagađenja.

U Izvještaju se, kada je u pitanju kvalitet voda, ocjenjuje da su najveći izvori zagađenja površinskih i podzemnih voda komunalne otpadne vode, koje se uglavnom u neprečišćenom obliku ispuštaju u vode, na koncentrovan ili difuzan način.

Zaštita prirode je, kako se dodaje, oblast u kojoj je najosjetnija razlika u pogledu neadekvatne ili izostanka implementacije u odnosu na zakonodavni okvir.

Ističe se da veliki broj konkretnih primjera ukazuje da je zaštita prirode marginalizovana u odnosu na njenu ekonomsku valorizaciju, koja se vrši na ekološki neodrživ način.

"U tom smislu osjetna je problematika nedostatka zaštitarskog pristupa kod upravljanja zaštićenim područjima ali i gazdovanja šumama uz visok procenat nezakonite sječe, koja je mahom uzrokovana uvođenjem zabrane sječe u susjednoj Albaniji", ukazuje se u Izvještaju.

Pored nezakonite sječe, šume su takođe izložene kontinuiranom paljenju, gdje je evidentno da ne postoje administrativni kapaciteti koji bi radili na sanaciji posljedica (inspekcije kroz kazne) ili sprečavanju uzroka (jačanje svijesti kod građana da je paljenje šuma zbog pečurki kontraproduktivno).

"Pored šuma, pod pritiskom urbanizacije, a usljed nedostatka raspoloživih površina za gradnju, našla su se i zaštićena područja. Praksa pokazuje da je zaštita prirode prisutna samo na papiru, dok konkretne aktivnosti i mjere zaštite izostaju", kaže se u Izvještaju.

Kako je ocijenjeno, jedno od najvećih izazova biće insistiranje Vlade na ekonomskoj samodrživosti zaštićenih područja u prvom redu Nacionalnih parkova, budući da se kroz započeti proces transformacije ovog subjekta u društvo sa ograničenom odgovornošću očekuje da samostalno obezbijede finansijsku održivost.

"U tom slučaju primarna bojazan leži u činjenici da je upitno koliko će se ovakvom politikom moći obezbijediti zaštita prirode u trci sa ekonomskom rentabilnošću i opstankom samih parkova, koji upravljaju najvećim procentom i najvažnijim zaštićenim područjima u zemlji", ukazali su iz Koalicije.

Oni su, kada je u pitanju industrijsko zagađenje, ocijenili rekli da je do sada izdato pet integrisanih dozvola.

"Za preostalih pet dozvola, među kojima su i najveći zagađivači u državi (KAP, TE Pljevlja i
Željezara), rokovi za dobijanje dozvola produženi su za tri godine, odnosno sa 01.01.2015. na 01.01.2018. sa prilično realnim očekivanjima da se taj rok ponovo produži", navodi se u Izvještaju.

Ocjenjuje se da je umjesto produžavanja rokova za pribavljanje integrisanih dozvola, potrebno uvesti novčane kazne kao stimulativnu mjeru, kako bi se spriječila zloupotreba izmjena i dopuna postojećih zakona u nedogled.

"Potrebno je planski riješiti pitanje budućih količina industrijskog otpada, kroz transparentne procese odnosno javne rasprave i konsultacije obzirom da je riječ o opasnom otpadu, a da su neka od ranijih rješenja kao lokacije predviđali urbana naselja itd", ocjenjuje se u Izvještaju.

Tekst je dio projekta "Jačanje kapaciteta za bolju životnu sredinu u Crnoj Gori" kojji realizuje nevladina organizacija Green Home a koji se finansira od strane Evropske unije kroz predpristupnu IPA podršku.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo