Žabljak
Pretežno oblačno
5.2 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
10.0 °C
Herceg Novi
Pretežno oblačno
15.0 °C
Nikšić
Oblačno
7.2 °C
Cetinje
Oblačno
7.4 °C
Bar
Pretežno oblačno
14.9 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
11.5 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
11.8 °C
Kolašin
Oblačno
6.9 °C

Turizam i ekologija

27. 10. 2020. 21:07   >>  21:07 0

GREEN HOME

Brojni izazovi u oblasti klimatskih promjena

Pripremanje zakonskih okvira u oblasti klimatskih promjena i njihovo praćenje na nivou Evropske unije i Energetske zajednice predstavlja veliki izazov za sve, s obzirom da cijeli proces zahtijeva određene kapacitete kako kada je riječ o broju ljudi koji radi na njihovoj pripremi, tako i statističkim podacima sa kojima trenutno raspolažemo. To je ključna poruka sa prvog dana Nacionalne konferencije o klimatskim promjenama koju je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home.

 

Generalna sekretarka NVO Green Home, Sanja Orlandić kazala je da su u poslednjih nekoliko godina pripremljena brojna dokumenta kada je o klimatskim promjenama riječ.

„Sva ova dokumenta rezultat su naših obaveza u procesu pristupanja Evropskoj uniji, članstva u odrođenim tijelima kao što je Energetska zajednica ili potpisivanja sporazuma kao što je Pariski. Pripremanje zakonskih okvira u ovoj oblasti i njihovo praćenje na nivou Evropske unije i Enrgetske zajednice predstavlja veliki izazov za sve nas obzirom da cijeli proces zahtijeva odredjene kapacitete kako kada je riječ o broju ljudi koji radi na njihovoj pripremi, tako i statističkim podacima sa kojima trenutno raspolažemo. Iz ugla nevladinog sektora, smatramo da nedostaje ambicioznosti prilikom definisanja ciljeva za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte“, ocijenila je Orlandić.

Prema njenim riječima, posebna pažnja mora biti posvećena tranziciji u oblastima koje imaju veliko zagađenje, kao što su Pljevlja gdje, kako je istakla, moraju postojati jasni planovi kako ekološki, tako i ekonomski i socijalni.

„Politike u ovoj oblasti treba orijentisati u prvom redu ka mjerama za racionalno korišćenje energije i korišćenju novih tehnologija“, poručila je Orlandić.

Govoreći o projektu "Zajedno za bolju klimu u Crnoj Gori", koji NVO Green Home sprovodi u sardanji sa Savjetom za ekološku gradnju i Climat Action Network, a uz finansijsku podrsku Delegacije Evropske unije i Ministarstva javne uprave, Orlandić je kazala da projekat čine 3 komponente koje predstavljaju i oblasti u kojima NVO Green Home djeluje, a odnose se na saradnju sa institucijama, nevladinim organizacijama i edukacijom mladih.

Ona je pojasnila da su u okviru projekta održali online edukacije mladih, te organizovali I konkurs "Video skroji, bicklo osvoji" na koji se prijavilo oko 60 videa.

“Djeca su na kreativan način predstavila svoja saznanja o klimatskim promjenama i za svoj rad nagradjena diplomama a oni najbolji sa 3 bicikla,” kazala je Orlandić.

Ona je kazala da je drugi segment rada te organizacije orijentisan na saradnju sa kolegama iz nevladinih organizacija koji djeluju na lokalnom nivou.

“Ovaj projekat je omogućio i finansijsku podršku našim kolegama koji su sa puno entuzijazma radili na svojim projektima i nastojali da različite segmente klimatskih promjena i zaštite prirode primjene u svojim sredinama,” kazala je Orlandić.

“Moramo istaći saradnju sa ministarstvima održivog razvoja i turizma i ekonomije, koja traje već duži vremenski period, a koja je ovim projektom potvrdjena aktivnim učešćem u donošenju Zakona o zastiti od klimatskih promjena i podzakonskih akata kao i učešću u radu radne grupe koja treba da donese Nacionalni plan za energiju i klimu,” zaključila je Orlandić.

Generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ešef Husić, kazao je da je oblast klimatskih promjena razruđena oblast te da samo zajedničkim naporima možemo postići očekivane rezultate.

On je kao veoma značajnu istakao saradnju sa nevladinim organizacijama, međunarodnom organizacijom UNDP, kao i institucijama nadležnim u ovoj oblasti. On je podsjetio i da je Crna Gora prva u regionu usvojila zakon o klimatskim promjenama.

“Ideja Zakona o zaštiti negativnih uticaja klimatskih promjena je da se uspostavi mehanizam ograničavanja GHG emisija. Druga obaveza je da se uvede sistem monitoringa, verifikacije i izvještavanja o emisijama čime ćemo na kredibilan način ispunjavati obaveze izvještavanja o emisijama GHG Sekretarijata Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama,” kazao je Husić.

On je dodao da Zakon, takođe, predviđa uvođenje nacionalnog sistema za trgovanje emisijama, kojim će se obezbijediti i sektorska podjela napora za smanjenje emisija, koje su izvan ovog sistema.

„Zakonom je kvalitetnije uređeno i pitanje upotrebe supstanci, koje oštećuju ozonski omotač i fluorisanih gasova. Veoma je bitno istaći da je ovim propisom predviđena izrada dugoročne strategije niskokarbonskog razvoja sa dostizanjem nultih GHG emisija do 2050“, rekao je Husić.

Predstavnica Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove Danijala Čabarkapa je podsjetila da je Vlada Crne Gore 2015. godine usvojila Nacionalnu strategiju u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine i ukazala na značaj donošenja Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.

Ona je na konferenciji predstravila i plan budućih projekata, u prvom redu izrade Nacionalnog Plana adaptacije na klimatske promjene (NAP), te priprema Strategije nisko-karbonskog razvoja.

Programska menadžerka UNDP-a, Snežana Dragojević, podsjetila je da je Crna Gora u oktobru 2020. predala svoj Treći nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama (TNC) Sekterarijatu Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

„Izvještaj je rađen u skladu s metodologijom propisanom od strane UNFCCCa, i daje informacije o: emisijama gasova s efektom staklene baste za period 1990 – 2017; projekcije GHG emisija do 2030. i predlog mjera mitigacije; klimatske modele i predlog mjera adaptacije u izabranim sektorima; kao i pregled ograničenja, nedostataka i potreba u pogledu finansiranja i jačanja kapaciteta“, navela je Dragojević.

Glavni partneri na projektu su bili, kako je istakla, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Ministarstvo ekonomije, MONSTAT i UNDP.

„ Projekat je trajao 4 godine, a finansiran je od strane GEF (Globalnog fonda za zivotnu sredinu)“, dodala je Dragojević.

Predstavnica Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Irena Tadić, podsjetila je da je Agencija, shodno Zakonu o zaštiti vazduha, zadužena za ažuriranje Nacionalnih Inventara gasova sa efektom staklene bašte (GHG Inventar), kojim je, kako je navela, obuhvaćena cijela teritorija Crne Gore.

“Ažurirani su podaci iz sektora energetike, proizvodnje i upotrebe proizvoda, poljoprivrede, šumarstva i upotrebe zemljišta i otpada“, navela je Tadić, ističući da je sektor energetike glavni emiter.

Govoreći o trendovima emisije gasova s efektom staklene bašte, Tadić je kazala da se ukupne emisije s ponorima se kreću od 1581.97 Gg CO2 eq., 2009. godine do 8738.24 Gg, 2011. godine usljed velikih opožarenih površina.

“Shodno najnovijim podacima o sječi i požarima u šumskom području urađena je rekalkulacija cijele vremenske serije sa dodatnim godinama za 2016 i 2017. godinu i dobijeni rezultati ukazuju na mnogo manji potencijal ponora nego što su prikazani u prethodnim obračunima”, rekla je Tadić.

Mirjana Ivanov, iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je kazala da ne postoje pouzdani podaci o uticaju klimatskih promjena na zdravlje ljudi, jer ti podaci nisu integrisani sa obaveznom zdravstvenom evidencijom.

“Međutim postoje napori da se ovi kapaciteti ojačaju i planovi za uvođenje bio-prognoziranja da bi se kvantitativno procijenio uticaj vremena i klime na zdravlje ljudi,” kazala je Ivanov.

Ona je kazala i da ne postoji sveobuhvatna procjena investicija potrebnih za mjere adaptacije, ali da procjena tehnoloških potreba za mjere prilagođavanja i ublažavanja za Crnu Goru (2012) daje naznaku troškova za prioritetne mjere adaptacije za najranjivije sektore: sektor voda,poljoprivredu i šumarstvo i obalno područje.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo