dw.com  [ DW ]

14. 05. 2024. 12:44

Zašto je Putin smijenio Šojgua?

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin smijenio je svog dugogodišnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua. Njega će na toj dužnosti naslijediti Andrej Belousov, ekonomski stručnjak i dosadašnji vicepremijer u ruskoj vladi. Šojgu bi trebalo da bude imenovan za sekretara ruskog Savjeta bezbjednosti.

Ali. zašto se Putin baš sada, u sred svojevrsne ofanzive na ukrajinskom ratištu, odriče svog saveznika Šojgua?

„Putin je odabrao rješenje uz pomoću kojeg Šojgu može da sačuva obraz. On je zato odabrao ovaj trenutak, a to je formiranje nove vlade, što se događa uvijek na početku novog predsjedničkog mandata. To daje privid da je ovo sasvim normalna stvar, jer bi smjena u bilo kojem drugom trenutku bila jasan znak nezadovoljstva Šojguom“, kaže Margarete Klajn, njemačka analitičarka iz berlinskog trusta mozgova Fondacija za nauku i politiku (SWP).

A činjenica da je Šojgu Putinu ponudio „prekomandu“ u nacionalni Savjet bezbjednosti za Klajn je signal da ruski predsjednik Šojgua i dalje smatra lojalnim saradnikom.

Odlazak političkog „teškaša“

Sergej Šojgu je politički „teškaš“ u Ruskoj Federaciji, ukazuje ona u intervjuu za javni servis ARD, i ujedno podsjeća da je on već više od 30 godina jedan od najpopularnijih ruskih političara. Međutim, ta popularnost je opala nakon početka ruske agresiju na Ukrajinu.

Ipak, za Putina pad Šojguove popularnosti nije bio odlučujući prilikom donošenja odluke o smjeni, napominje Klajn: „Odlučujući faktori bili su vojna nekompetencija i konflikti koji postoje između industrije naoružanja kao proizvođača i Ministarstva odbrane kao kupca, odnosno korupcija zbog koje je ugroženo i ostvarivanje ratnih ciljeva.“

Korupcija je veliki problem u vladajućim strukturama Ruske Federacije. Brojni vodeći predstavnici „sistema Putin“ suočavaju se s optužbama da su unovčili svoju lojalnost državnom šefu, odnosno da su se obogatili na svojim pozicijama. Šojgu dakle nije usamljen po tom pitanju. Ali, zašto je baš on morao da snosi posljedice?

„Korupcija podmazuje sistem i nije neuobičajena ni za vojni sektor. Korupcija se toleriše, pa i podstiče, sve dok ona nema negativne efekte na ostvarenje ukupnog, velikog cilja. S povećanjem vojnih izdataka porasle su i mogućnosti bogaćenja aktera, a istovremeno je rat razotkrio i troškove do kojih dolazi zbog korupcije u vojsci“, pojašnjava njemačka ekspertkinja. Ona napominje da Rusija za odbrambeni sektor izdvaja čak 29 odsto svog budžeta: „To je ogromna suma, zbog toga Rusija želi da pobijedi i zato se sada intenzivnije gleda i na korupciju u tom sektoru, intenzivnije nego u drugim oblastima.“

Kakav signal šalje Putin?

Tako je nedavno pred kamerama uhapšen jedan Šojguov zamenik, u uniformi Ruske vojske. To je, prema mišljenju Margarete Klajn, dokaz da se već odavno radi(lo) i na smjeni samog Šojgua. Ona smatra da rukovodstvo u Kremlju više nije vjerovalo da je upravo on, Sergej Šojgu, kao ministar odbrane, zaista prava osoba za „transformaciju“ rata u Ukrajini u novu fazu.

Ali, šta imenovanje Belousova, kao civila, odnosno čovjeka koji dolazi iz ekonomskih voda, znači u tom kontekstu? Kakav signal šalje Putin tim potezom?

„Rusko rukovodstvo očigledno smatra da se ovaj rat ne može odlučiti u kratkom periodu, i to zahvaljujući samo brojčanoj nadmoći, dakle broju vojnika, već se priprema za dugotrajni rat, u kojem će pobijediti oni koji najefikasnije proizvode moderno naoružanje“, napominje njemačka ekspertkinja za Rusiju. Za Margarete Klajn je upravo to i objašnjenje za imenovanje Belousova na čelo Ministarstva odbrane, kao čovjeka koji dolazi iz ekonomskog sektora, koji uopšte nema „vojni bekgraund“, čovjeka koji je „lojalan i koji je tzv. tehnokrata“, a bez jake pozicije u novom okruženju.

„Tako se bira osoba koja ne mora da opslužuje interese nikakvih struktura u Ministarstvu odbrane, osoba koju Kremlj može lakše da kontroliše“, kaže Klajn. Istovremeno, s tim imenovanjem se povezuje i nada da bi ogromna sredstva iz budžeta za odbranu ubuduće moglo efikasno da se koriste, onako kako Kremlj to želi. A ujedno i da se pogura proces modernizacije u tom sektoru, dodaje Klajn za ARD.

Rusija se dakle priprema za dugotrajni rat na istoku Evrope. Šta to znači za Zapad? Kakve bi pouke iz toga zapadne zemlje trebalo da izvuku, dakle zemlje koje pomažu Ukrajini slanjem novčane pomoći i naoružanja?

Pouke za Zapad

„Što se tiče Ukrajine, Rusija karte polaže na to da Ukrajina od Zapada ne dobije toliko mnogo moderne vojne opreme, da ne dobije ono što joj treba, odnosno da Rusija u perspektivi može da proizvodi više materijala. I na to Zapad mora da se prilagodi“, smatra Klajn.

Ona dodaje da bi Zapad morao da povede računa i o kvantitetu, ali i o kvalitetu oružanih sistema koje će ruska industrija ubuduće da stavi na raspolaganje vojsci te zemlje: „...na primjer na području vještačke inteligencije, sa automatskim ili poluautomatskim borbenim sistemima. To bi moglo da dovede do povećanja stepena ugrožavanja od strane Rusije i za nas, a ne samo Ukrajinu.“

ea/sm (ard)