- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kolumne
16. 05. 2023. 07:25 >> 07:25 3
MEĐUZAVISNOST ŽIVOTNE SREDINE
Uticaj Sahare na prašume Amazonije
U svijetu u kojem sve više prepoznajemo povezanost i međuzavisnost životne sredine, dokazana je iznenađujuća veza između Sahare i prašuma Amazona. Čestice prašine koje se prenose preko Atlantskog okeana, iz afričke Sahare, obezbjeđuju vitalne hranljive materije amazonskom zemljištu koje je lišeno nutrijenata tog tipa. Međutim, ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, i to u prvi mah fotonaponskih sistema, poznatijih i kao solarni sistemi, ima potencijal da preoblikuje, i u krajnjem slučaju poremeti, ovaj odnos.
Entuzijazam i vjera u obnovljive izvore energije je mnoge laike, ali i školovane ljude navela na razmišljanje zašto se u afričkoj pustinji Sahari ne bi iskoristio potencijal sunčeve energije i postavili na ogromnim površinama solarni paneli koji bi sami bili dovoljni da pokriju troškove električne energije čovječanstva?
Instalacija solarnih farmi u Sahari hipotetički govoreći, ukoliko bi se realizovala u velikim razmjerama, mogla bi da promijeni klimatske prilike tog podneblja, utiče na obrasce vjetra, dovede do značajnih padavina i na kraju utiče na ravnotežu amazonske prašume.
Afrički poklon Amazonu
Razmišljajući detaljnije o tematici, saznajemo sljedeće:
Sahara, najveća pustinja na Zemlji, u svom sušnom prostranstvu ima svojevrstan fenomen. Jaki vjetrovi ubacuju ogromne količine čestica prašine u atmosferu čime stvaraju prave oluje od prašine koje se protežu duž pustinjskih dina. Ove male čestice, poslate u vazduhu, kreću na transatlantsko putovanje, nošene preovlađujućim vjetrovima prema južnoameričkom kontinentu.
NASA je omogućila 3D vizuelizaciju – Kako Sahara oprašuje Amazoniju.
Kada pomenute vazdušne mase prašine stignu do basena Amazona, njihov dragocjeni teret zauzima centralno mjesto i putem obilnih padavina biva uručen tlu. Čestice prašine iz Sahare služe kao esencijalni izvor, posebno fosfora, za zemljišta prašume inače siromašna hranljivim materijama. Kroz ovaj prirodni proces đubrenja, prašuma dobija vitalni podsticaj, poboljšavajući njeno opšte zdravlje i produktivnost.
Upravo je u tome, sa filozofskog stanovišta, smisao opstojnosti, izražen u činjenici da je čestica najsurovijeg podneblja na Zemlji, izvor života najplodnijoj oblasti Amazonije, koja predstavlja "pluća planete".
Kroz proces fotosinteze, bogat biljni svijet prašume apsorbuje ugljen-dioksid i oslobađa kiseonik, čineći ga vitalnim izvorom atmosferskog kiseonika. Stručnjaci procjenjuju da amazonska prašuma proizvodi oko 20% svjetskog kiseonika. Očuvanje ovog ekosistema je od suštinskog značaja za održavanje zdrave ravnoteže kiseonika u Zemljinoj atmosferi.
Ništa manje bitno za navesti, uloga prašume postoji i u prirodnom ciklusu vode, jer utiče na obrasce padavina ne samo u basenu Amazona, već i na čitavom južnoameričkom kontinentu, a potencijalno čak i dalje. Vlaga koja se oslobađa isparavanjem i transpiracijom doprinosi stvaranju oblaka i padavinama u okolnim područjima, što zauzvrat obnavlja rijeke i jezera i održava zalihe slatke vode.
Očuvanje amazonske prašume je stoga ključno i iz dodatnog razloga - stabilnosti i dostupnosti slatkovodnih resursa na globalnom nivou.
Globalni fokus na energetiku
Usred globalnog fokusa na energetiku i nove, obnovljive izvore, koji su sve više u fokusu, potencijal za velike solarne farme u Sahari je privukao pažnju. Sahara se može pohvaliti obilnom sunčevom svjetlošću, a iskorištavanje ove energije kroz solarne panele moglo bi da obezbijedi značajnu količinu – toliku da bi mogla da se podmiri bez problema čitave svjetske potrebe za energijom. Međutim, takvi ambiciozni planovi postavljaju pitanja o potencijalnim posljedicama za ravnotežu između Sahare i Amazona.
Kako sunčeva svjetlost stupa u interakciju sa solarnim panelima, upijajući samo onu količinu koju panel može da pretoči u energiju, značajna količina saharske toplote bi o(p)stajala neiskorišćena.. Time ne samo da bi štetila uređajima, nego bi i mijenjala temperaturu okolnog vazduha što dalje povlači posljedice. Ova varijacija u temperaturi može poremetiti prirodni fenomen koji igra ključnu ulogu u prenošenju čestica prašine iz Sahare u Amazoniju.
Štaviše, modifikacije obrasca vjetra mogu dovesti do promjena u nivou padavina. Svaki poremećaj ovog prirodnog sistema za isporuku vode mogao bi potencijalno da promijeni klimu prašume, utičući na njenu sposobnost da održi svoj itekako živi ekosistem.
“Dum spiro spero”
Izazovi sa kojima se suočavamo u balansiranju potreba čovjeka i prirode, podsjećaju nas na međusobnu povezanost cijele planete. Zaštita amazonske prašume trebalo bi da bude globalni prioritet, ne naravno samo zbog prirode i njene ljepote, već zbog nemjerljivih usluga koje pruža svijetu. Istovremeno, razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju, treba da se nastavi sa sviješću o potencijalnim ekološkim uticajima.
Konačno, kroz zajedničke napore stručne zajednice i donosioca odluka, a o čemu se informiše javnost, možemo težiti održivoj budućnosti u kojoj Sahara i Amazon, zajedno sa drugim kritičnim ekosistemima, koegzistiraju na pravi način, čuvajući biodiverzitet i dobrobit planete za generacije koje dolaze.
Коментари3
Остави коментар