Oзрен Зоговић

ŠANSA ZA KATUNE

Oživjeti zaboravljene djelove crnogorskih planina

Planine su jedan od najjačih turističkih aduta naše zemlje, a katuni potencijalni turistički biser i šansa za domaćine. To je prepoznala Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, koja kroz svoje projekte pokušava da oživi zaboravljene djelove Crne Gore.

U Evropi je sve više turista koji na odmor odlaze u planine, a naši zvaničnici su saopštili da je ovog ljeta zabilježen rast broja turista na sjeveru države.

Planine su važne za turizam, privlače posjetioce svojim pejzažima, divljim životinjama, zdravim vazduhom, hranom i aktivnostima kao što su planinarenje, penjanje i brdski biciklizam.

Zaboravljeni predjeli šansa sa seoski turizam

U okviru prekograničnog projekta sa Kosovom, koji za cilj ima unapređenje kvaliteta i diverzifikaciju turističke ponude bazirane na prirodnom i kulturnom nasljeđu prekograničnog područja, desetak novinara, blogera i predstavnika turističkih agencija obišli su stazu "Katunski put - Pešterski pašnjaci".

Obišli smo katune u opštinama Bijelo Polje, Petnjica, Berane i Andrijevica, a cilj posjete da se omogyći potencijalnim posjetiocima da steknu vizuelni utisak o datoj planinskoj destinaciji i da planiraju svoj boravak.

Većina porodica koje smo posjetili već je napustilo katune, ali su se vratili kako bi nas ugostili i predstavili dio onoga što mogu ponuditi turistima.

Osim stočarstva, planinska područja imaju ograničen prostor za dodatnu zaradu, a turizam često pruža tu priliku. Mi smo se uvjerili da potencijal postoji i prolazeći makadamskim putevima uvidjeli da je to jedinstveni doživljaj.

Poseban ugođaj bile su jesenje boje kojima su šume već bile prošarane.

"Ovaj teren je bio nepoznat i za nas i za turiste. Namjera nam je da kroz ovaj projekat promovišemo pješačke i biciklističke staze u ovom kraju i da se ljudi u katunima uključe u turizam", kaže Saša Nedović, projektni menadžer u Regionalnoj razvojnoj agenciji za Bjelasicu, Komove i Prokletije.

Korisnike u projektu nisu birali samo zbog ljepote mjesta, već se kod njih vidjela volja i razmijevanje za ono što je suština projekta.

Agencija je pomogla instaliranjem solarnih sistema kako bi u katunima imali osnovno - svjetlo, frižider, pa i da mogu da gledaju televizor za razonodu kada završe obaveze, kao i postavljanjem odmorišta, a nekima su pomogli u izgradnji smještajnih kapaciteta.

"Većina domaćinstava tek počinju, do sada se nisu bavili turizmom. Razlog je to što je ovaj predio dosta bio izolovan, nije bilo zančajnih staza, a sada se nadamo će se to promijeniti. Sigurni smo da u katunima imaju mogućnost da rade u budućnosti", poručuje Nedović.

Prvo smo obišli katun Lađevac u bjelopoljskoj opštini, na 50 kilometara od grada, a dočekala nas je porodica Ećo.

Kao i u svakom narednom katunu, naišli smo na toplu dobrodošlica, bogatu trpezu i prelijepu prirodu - četinarska šuma prilagođena hladnoj planinskoj klimi i prošarana listopadnim drvećem, prostrani pašnjaci, a kad se popnete na obližnje brdo, vidite čitavu lepezu crnogorskih planina.

Divili smo se planinama od Hajle do Ljubišnje, a između su, redom da nabrojimo jer su sve značajne na svoj način, Prokletije, Komovi, Bjelasica, Sinjajevina, Durmitor. Jasno smo mogli prepoznati sve poznate vrhove, od tri vrha Komova, do Bobotovog kuka i Crvene grede.

Proces nije lak i brz, ali svi su motivisani

Seoski turizam je pespektivna djelatnost i može biti dodatni izvor prihoda gazdinstva, a da bi katuni mogli dočekati goste treba ispuniti određene tehničke i higijenske uslove.

Uslovi, naravno, nisu kao u apartmanima, ali to se i ne traži. Najbitnija je iskrenost, da turista tačno zna šta ga očekuje, to što mu se reklamiralo da ga zaista čeka, da je tamo sve za šta je dao novac.

Sreli smo i mlade ljude koji su odlučili da ostanu u svom selu i bave se turizmom. Jedan od njih je 25-godišnji Ermin Muratović, koji sa suprugom, ćerkom i majkom boravi u katunu Pučpolje, na planini Vlahovi, u opštini Petnjica.

"Planiram ovdje da ostanem i da se bavim turizmom", poručuje Ermin.

Nije planirao da ide u inostranstvo.

"Vidio sam da moja generacija ide u Njemačku, ja ne vidim tamo perspektivu, zapostaviš porodicu, zapostaviš sve", kaže Ermin.

Mnogima do sada nisu imali iskustva sa dočekom veće grupe gostiju, već samo spremanje hrane za porodična okupljanja.

Seoski i planinski turizam više ne privlači samo starije goste, klijentela su i turisti od oko 30 godina.

Dragutin Dušan Zeković iz katuna Krivi do na andrijevačkoj strani Bjelasice po malo žali što nije više ulagao u svoj katun i selo.

"Ja sam griješim. Umjesto da napravim ođe eko katun, ja pravim kuću u Podgoricu koja zjapi prazna. Promašaj čisti", kaže Zeković.

Zaboravljeni planinarski dom na Bjelasici

U tom katunu, u dijelu Bjelasice koji pripada opštini Andrijevica, smješten je planinarski dom koji je primjer neiskorištene infrastrukture.

Objekat je napravljen prije 15 godina uz finansijsku pomoć Vlade Austrije, a još uvijek nije zaživio, a može da pruža smještaj u slučaju da katuni nisu u mogućnosti da obezbjede krevet turistima.

Nedavno je renoviran i spreman za goste. Prijatno su nas iznenadili odlični ulovi - lijepo uređene dvokrevetne i četvorokrevetne sobe, kantina, kuhinja i toaleti, i prava je šteta pustiti ga ponovo da propadne.

Nadamo se da će opština Andrijevica planirati neke aktivnosti kako bi valorizovala ovaj objekat i korstiti ga za namjenu za koju je sagrađen.

Spriječiti da katuni izumru

U katunu Bačko brdo, na istočnim obroncima Bjelasice, ugostila nas je porodica Asanović.

Tu je cijeli život izidizao stoku 85-godišnji Vlado Asanović.

"Najviše sam izdizao 50 ovaca i pet krava, a danas imam po pet ovaca i krava. Ranije nije bilo puteva, morali smo da dolazimo na konjima. Sada konje držimo samo iz ljubavi. Ranije je izdizalo 20 stanova, a danas ih je svega pet-šest", priča nam Vlado.

Katuni izumiru, ljudi su se iselili, ali dolaze ljeti. "Ja imam dva unuka i unuku i oni dolaze."

Za sada nisu bili na turističkoj ruti te nisu imali mnogo gostiju.

"Neki su svraćali, a u katunu su ih dočekivali kao goste, podijelili s njima šta su imali i ispratili ih na dalji put", priča Vlado.

Svako domaćinstvo koje smo posjetili, od onih blizu graničnog pojasa sa Srbijom, preko onih na planini Cmiljevači iznad Berana, pa sve do andrijevačke opštine i obronaka Bjelasice, inspirisalo nas je da otkrivamo još sličnih mjesta i doživimo autentičnost planinskih stočarskih privremenih naselja, koji i danas čuvaju tradiciju života na selu.

Vidjeli smo da tamo borave veliki radnici koji žive u teškim uslovima, a na kraju uspiju da pred gostima iznesu prozvod koji se ne može naći nigdje drugo.

• Prilog Televizije Crne Gore (TVCG) o katunskim putevima u ovom dijelu Crne Gore možete pogledati na OVOM LINKU.
• U nastavku pogledajte još fotografija koje smo zabilježili tokom posjete katunima koju je organizovala Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije.