Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

25. 04. 2013. 16:16 >> 16:16

JUBILEJ

Deset godina Skajpa!

Skajp slavi deseti rođendan. Ovu platformu za čet, audio i video komunikaciju danas koristi najmanje 600 miliona ljudi, a vlasnik Skajpa je u međuvremenu Majkrosoft koji je za to platio osam i po milijardi.

Bilo da je riječ o proslavi rođendana, podučavanju, razgovoru za posao ili sasvim običnoj komunikaciji, Skajp je za većinu korisnika računara i mobilnih telefona postao nezaobilazan. Udaljenost od više hiljada kilometara premosti se samo jednim klikom miša i to besplatno. U skladu sa jubilejom, Skajp je danas sa svojim korisnicima podijelio informaciju o novom rekordu. Više od 33 miliona časova dnevno provede se u četovanju, telefonskim ili audio i video razgovorima preko Skajpa.

Sve je počelo u Estoniji

Skajp jedna od onih uspješnih priča o poslovanju u svijetu Interneta. Mada se početak ove poslovne priče nije odigrao u garaži ambicioznih programera u nekom američkom gradu, već u estonskoj prijestonici Talinu. Mobilna telefonija je prije deset godina bila prilično skupa, ljudima je bila potrebna alternativa. U ljeto 2002. Šveđanin Niklas Cenštrom i njegov partner Danac Janus Friis došli su na ideju da naprave softver koji će omogućiti besplatno telefoniranje preko Interneta.

Platforma za internet telefoniju (Voice over IP) postojala je i prije Skajpa. Instalacija i korišćenje tok protokola u to vrijeme nije bila pogodna za masovnu proizvodnju. Zenštrom i Friis osmislili su drugačiji princip. Pir-tu-pir (Peer-to-Peer), model komunikacije zasnovane na razmjeni datoteka pokazao se kao idealno rješenje. Instalacija je krajnje jednostavna, a kvalitet prenosa audio i video zapisa na zavidnom je nivou.

Skandinavci na ideju o upotrebi Pir-tu-pir protokola nijesu došli slučajno. Već su je koristili u djelimično uspješnom projektu Kazaa, koji je korisnicima Interneta omogućavao razmjenu muzičkih datoteka. Na tom planu bitka je bila brzo izgubljena, jer su izdavačke kuće riješile da stanu na put ilegalnoj berzi muzičkih izdanja. 23. aprila 2003. aktivirani su internet domeni skype.com i skype.net. Za novi program brzo se pročulo. Za godinu i po dana broj korisnika prešao je milion!

Uspjeh preko noći?

Ali kako je došlo do tako brzog uspjeha? Torsten Gerpot, profesor telekomunikacija na Univerzitetu u Duizburg-Esen, vjeruje da je odgovor krajnje jednostavan. „Skajp je bio potpuno besplatan i prvi na tržištu. U tom slučaju važi pravilo kritične mase.“

Broj registrovanih korisnika dostigao je cifru od 665 miliona. U međuvremenu su internet korisnicima ponuđene platforme Gugl Tok (Google Talk) i Viber, ali Skajp i dalje dominira. „Skajp je postao standard. Konkurencija teško da dostigne to isto“, kaže Fite Štegers, ekspert za internet usluge i dodaje: „Konkurencija bi mogla da se pretvori u rivala, samo ako bi ponudila više. Takav potencijal ima recimo Fejsbuk.“

Svi skajpuju, jedan procenat plaća

Zvanična statistika o korišćenju internet telefonije ukazuje na diskretnu dominaciju Skajpa. Četvrtina onlajn telefonskog saobraćaja odvija se preko upravo preko ove softverske platforme. Međutim, početna ideja da internet telefoniranje u potpunosti bude besplatno nije zaživjela. Poslovni koncept ne može biti uspješan bez adekvatne zarade. Za premijum usluge koje nudi Skajp, pretplatu plaća samo dva odsto korisnika.

Ideja je, međutim i više nego uspješna, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Skajp prije dvije godine preuzeo američki Majkrosoft i da uprkos popularnosti društvenih mreža poput Fejsbuka, ova aplikacija i dalje privlači veliki broj korisnika. A da li se investicija vrijedna osam i po milijardi na kraju isplatila, pokazaće vrijeme.


Autor: Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније