Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Nauka i tehnologija

[ rtcg.me ]

18. 05. 2022. 07:31   >>  07:29

KLIMA I ISHRANA

Hamburger od vještačkog mesa

Samo zamjena mesa u ishrani mikrobninim proteinima od 20 posto, mogla bi smanjiti stopu krčenja šuma za više od polovine do 2050. godine.

"Gljive petkom" mogle bi spasiti puno stabala - i smanjiti emisiju stakleničkih gasova. Konzumiranje piletine, manje crvenog mesa i umjesto toga ishrana mikrobnim proteinima dobijenim iz gljivica ili algi, moglo bi smanjiti godišnje krčenje šuma na pola do 2050. godine, smatraju istraživači.

Uzgoj goveda i drugih preživara doprinosi povećanju količine metana i azot oksida, dok se krčenjem šuma za pašnjake povećava prisustvo ugljendioksida. Tako je u toku potraga za ekološki prihvatljivom zamjenom, kao što su laboratorijski uzgojeni hamburgeri i farme cvrčaka, prenosi Sajens Senčeri.

Druga alternativa su mikrobni proteini, napravljeni od ćelija kultivisanih u laboratoriji i hranjenih glukozom. Fermentisane gljivične spore, na primjer, proizvode gustu, supstancu, poput tijesta, koja se naziva mikoprotein, dok fermentisane alge proizvode spirulinu, koja se koristi kao dodatak prehrani.

Hrana koja se uzgaja ćelijama zahtijeva šećer iz poljoprivrednih područja, ali studije pokazuju da proizvodnja mikoproteina stvara manje stakleničkih gasova, pri čemu se koristi manje zemlje i vode nego za uzgoj stoke, kaže Florian Humpeneder, klimatski modelar na Potsdamskom institutu za istraživanje uticaja na klimu u Njemačkoj. “Međutim, potpuno poređenje budućih uticaja proizvodnje hrane na okolinu, takođe zahtijeva uzimanje u obzir promjene u populaciji, načinu života, prehrambenim navikama i tehnologiji”, kaže on.

Tako su Humpeneder i kolege uključili projektovane socioekonomske promjene u kompjuterske simulacije korišćenja zemljišta i krčenja šuma od 2020. do 2050. godine. Zatim su simulirali četiri scenarija, zamjenjujući mikrobne proteine za 0 posto, 20 posto, 50 posto ili 80 posto globalne prehrane crvenim mesom do 2050. godine.

 

Scenariji mikrobne prehrane

Zamjena mesa u našoj prehrani proteinima dobijenim iz mikroba mogla bi smanjiti stopu krčenja šuma  sljedećih trideset godina. Ako se ne napravi promjena, tada bi se godišnje moglo izgubiti oko 8 miliona hektara šume pretvaranjem u pašnjake. Zamjena 20 odsto mesa mikrobnim proteinima mogla bi smanjiti taj gubitak za više od polovine do 2050. godine. Povećanjem tog procenta još više bi se mogla smanjiti intenzivna deforestacija.

Čak i mala supstitucija značila bi mnogo, otkrio je tim: samo 20 posto zamjene mikrobnim proteinima smanjilo bi godišnju stopu krčenja šuma - i povezano emisije CO2 – za 56 posto, od 2020. do 2050.

Uključivanje u ishranu više mikrobnih proteina moglo bi biti dio ukupne strategije za rješavanje klimatske i biološke krize - uz mjere za zaštitu šuma i dekarbonizaciju proizvodnje električne energije, kaže Humpeneder.

 Preveo i priredio: S. Đurđić

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније