- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
18. 05. 2022. 07:31 >> 07:29
KLIMA I ISHRANA
Hamburger od vještačkog mesa
Samo zamjena mesa u ishrani mikrobninim proteinima od 20 posto, mogla bi smanjiti stopu krčenja šuma za više od polovine do 2050. godine.
"Gljive petkom" mogle bi spasiti puno stabala - i smanjiti emisiju stakleničkih gasova. Konzumiranje piletine, manje crvenog mesa i umjesto toga ishrana mikrobnim proteinima dobijenim iz gljivica ili algi, moglo bi smanjiti godišnje krčenje šuma na pola do 2050. godine, smatraju istraživači.
Uzgoj goveda i drugih preživara doprinosi povećanju količine metana i azot oksida, dok se krčenjem šuma za pašnjake povećava prisustvo ugljendioksida. Tako je u toku potraga za ekološki prihvatljivom zamjenom, kao što su laboratorijski uzgojeni hamburgeri i farme cvrčaka, prenosi Sajens Senčeri.
Druga alternativa su mikrobni proteini, napravljeni od ćelija kultivisanih u laboratoriji i hranjenih glukozom. Fermentisane gljivične spore, na primjer, proizvode gustu, supstancu, poput tijesta, koja se naziva mikoprotein, dok fermentisane alge proizvode spirulinu, koja se koristi kao dodatak prehrani.
Hrana koja se uzgaja ćelijama zahtijeva šećer iz poljoprivrednih područja, ali studije pokazuju da proizvodnja mikoproteina stvara manje stakleničkih gasova, pri čemu se koristi manje zemlje i vode nego za uzgoj stoke, kaže Florian Humpeneder, klimatski modelar na Potsdamskom institutu za istraživanje uticaja na klimu u Njemačkoj. “Međutim, potpuno poređenje budućih uticaja proizvodnje hrane na okolinu, takođe zahtijeva uzimanje u obzir promjene u populaciji, načinu života, prehrambenim navikama i tehnologiji”, kaže on.
Tako su Humpeneder i kolege uključili projektovane socioekonomske promjene u kompjuterske simulacije korišćenja zemljišta i krčenja šuma od 2020. do 2050. godine. Zatim su simulirali četiri scenarija, zamjenjujući mikrobne proteine za 0 posto, 20 posto, 50 posto ili 80 posto globalne prehrane crvenim mesom do 2050. godine.
Scenariji mikrobne prehrane
Zamjena mesa u našoj prehrani proteinima dobijenim iz mikroba mogla bi smanjiti stopu krčenja šuma sljedećih trideset godina. Ako se ne napravi promjena, tada bi se godišnje moglo izgubiti oko 8 miliona hektara šume pretvaranjem u pašnjake. Zamjena 20 odsto mesa mikrobnim proteinima mogla bi smanjiti taj gubitak za više od polovine do 2050. godine. Povećanjem tog procenta još više bi se mogla smanjiti intenzivna deforestacija.
Čak i mala supstitucija značila bi mnogo, otkrio je tim: samo 20 posto zamjene mikrobnim proteinima smanjilo bi godišnju stopu krčenja šuma - i povezano emisije CO2 – za 56 posto, od 2020. do 2050.
Uključivanje u ishranu više mikrobnih proteina moglo bi biti dio ukupne strategije za rješavanje klimatske i biološke krize - uz mjere za zaštitu šuma i dekarbonizaciju proizvodnje električne energije, kaže Humpeneder.
Preveo i priredio: S. Đurđić
Коментари0
Остави коментар