B.Bu. [ b92 ]

Kada imuni sistem napadne samog sebe: Uzroci i nastanak autoimunih bolesti

Autoimune bolesti su treća najčešća grupa bolesti od koji boluju ljudi širom svijeta, odmah poslije raka i kardiovaskularnih oboljenja.

Procjenjuje se da čak od tri do 10 odsto svjetske populacije ima određenu autoimunu bolest, i zato je veoma značajno što je Nobelova nagrada za medicinu, za 2025. godinu dodijeljena trojici naučnika koji su otkrili kako ove bolesti nastaju.

Profesor doktor Dušan Popadić u emisiji "Jutro" televizije Prva govorio je o tome zašto dolazi do toga da naš imuni sistem napada sopstvene imune ćelije.

"Autoimune bolesti nastaju kompleksnom međuigrom između genetske osnove i faktora spoljašnje sredine, odnosno načina života. Nastaju kod osoba koje su genetski predisponirane za to, uz naravno nekakve okidače iz okoline. Postoje i neke autoimunske bolesti koje su direktno posljedica određenih genetskih propusta, ali su one rijetke. Jedna od takvih je recimo ipeks, koji je poslužio kao prototip odnosno dokaz jednog proteina koji reguliše funkcionisanje imunskog sistema", kaže profesor Popadić.

Najpoznatija autoimuna bolest je reumatoidni artritis. Na primjer sistemski i ritemski lupus, koji je česta bolest, češće pogađa žene, kao i Hašimoto, Grejsova bolest...

On se potom osvrnuo na to kako nastaju autoimune bolesti.

"Najčešća manifestacija autoimunih bolesti je u četvrtoj i petoj deceniji života. Ono što je zajedničko avim autoimunskih bolestima je poremećaj tolerancije sopstvenih normalnih proteina. Naš imunitet je takav da toleriše do 95 odsto sopstvene, normalne proteine, i ne reaguje na njih. Kod osoba koje imaju ove bolesti, upravo ti proteini postaju meta koju napada naš imunski sistem, i kao rezultat toga se javlja autoimuna bolest", kaže Dr Popadić.