Марко Терзић [ TVCG ]

INSTITUCIJE NA POTEZU

Mnogi slučajevi policijske torture nijesu ni došli do suda

Amnesti internešnal u izvještaju za 2022/23. godinu navodi da je pet policajaca optuženo zbog mučenja i iznuđivanja iskaza od Marka Boljevića 2020-te, od kojih se jedan tereti i za iznuđivanje iskaza od Benjamina Mugoše.

I dok se čeka na sudski epilog tih postupaka, do suda nijesu ni došli, čini se, mnogi drugi slučajevi policijske torture. A da ih je i te kako bilo, svjedoče fotografije koje su prethodne sedmice objavljene na portalu Libertas pres.

Borba protiv organizovanog kriminala mafijaškim metodama a zatim liječenje kod ljekara koji ne vide povrede.

Baš takav put od inspektora do bolnice, prošla je jedna od navodnih žrtava torture, Jovan Mrvaljević. Zato su na potezu nadležni, poručuju iz Akcije za ljudska.

"Potrebno je da nadležne insitucije što prije utvrde identitete tih ljekara koji su u medicinskoj dokumentaciji Mrvaljevića evidentirani da on nije imao nikakvih povreda kada se našao u Urgentnom centru. Da su doktori radili ono što je bio njihov posao i obaveza a to je da evidentiraju sve povrede Mrvaljevića ali i da slučaj prijave nadležnim u tom predmetu bi govorili nešto što bi bila djelotvrona istraga torutre, a ne o zataškavanju policijske brutalnosti", Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava.

A cijelu situaciju još čudnijom čini što je policajac prisustvovao pregledu, i ne samo to, navodno, policajci su ljekaraima u Mrvaljevićevo ime, govorili o njegovom stanju.

"Lice ima pravo na povjerljiv ljekarski pregled. Povjerljiv ljekarski pregled znači da će on van slušnog polja službenika dobiti kontakt s ljekarom i u neposrednom razgovoru saopštiti ne kako su mu nastale povrede, ako su nastale, već i druge stvari koje bi bile kasnije od značaja za dokazivanje zlostavljanja", kazala je Mirjana Radović – zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

A kako je Mrvaljevićev slučaj i dalje bez epiloga, čemu da se nadaju one žrtve torture koje nemaju vidljive povrede i čije slike nijesu osvanule u medijima.

"Zlostavljanje tog tipa kao što je šamar, kao što su prijetnje, kao što je gurkanje, zadavavanje nekih blažih udaraca, ne morjau nužno da izazovu povredu i onda se zaista postallja pitanje kako vi to možete da dokažete da nemate snimljen materijal", kazala je Radović.

"Nažalost svjedočimo tome da je čak i fizička tortura došla do tih granica da mi na tijelu ne možemo evidentirati. Tvrde da je tortura i psihička i zbog toga smo Ministarstvu pravde sad predložili da kad god postoji sumnja da je neka osoba žrtva torture da osim tjelesnog vještačenja obavezno bude i psihijatrijsko vještačenje  tih osobam  Međutim  predlog iz nepoznatog razloga nije prihvaćen.

Sigurno je, istrage ovakvih slučajeva moraju biti efikasnije, poručuju naše sagovornice, jer ono što je isplivalo u medijima nije od juče.