Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

[ R.B. ]

10. 10. 2021. 07:30   >>  07:31 3

PORUKE PSIHOLOGA

Mentalno zdravlje i korona: Od zabrinutosti do očaja

Zaključani gradovi, zabrana kontakta, epidemijske mjere, zatvorene škole, kafići, tržni centri – za veliki broj ljudi život se drastično promijenio od marta 2020. godine. Prisutna je potreba da iznova uspostavimo nove obrasce funkcionisanja, rada i ophođenja, a da uspijemo da se sačuvamo i u fizičkom i mentalnom pogledu. Za RTCG Portal, povodom 10. oktobra - Svjetskog dana mentalnog zdravlja, govore psiholozi iz Crne Gore.

Strah kod većine

Psihološkinja Kliničkog centra Crne Gore Milena Raspopović ističe da se pojavom pandemije Kovida-19, kao realne opasnosti po zdravlje i život, kod većine ljudi se javio strah u različitim oblicima - od reaktivne zabrinutosti za vlastito stanje, brige za zdravlje najbližih, do očaja koji se graničio sa gubitkom kontakta s realnošću. Na pitanje kako psiholozi mogu pomoći u održavanju mentalnog zdravlja, Raspopović kaže:

"Pružanjem razumijevanja za stanje u kojem se nalazite i predlaganjem strategija za rješavanje problema i nošenje sa stresom. Ohrabrenjem i savjetima koji su temeljeni na stručnosti i iskustvu u pomaganju ljudima. Poučavanjem tehnikama relaksacije, prevazilaženja stresa. Podrškom u adaptaciji na novonastale okolnosti te u izgradnji socio-emocionalnih vještina. Osnaživanjem i podrškom u razvoju ličnosnih snaga, potencijala, produktivnosti, stabilnosti, proaktivnog pritupa rješavanju problema, fleksibilnosti…"

Raspopović navodi da na mentalno zdravlje utiču raznovrsni faktori – socijalni, psihološki, biološki i faktori opšteg zdravlja. 

Porodica nosilac sigurnosti

Tamara Milić, predsjednica Udruženja psihologa Crne Gore, osvrnula se na očekivane i prirodne razvojne faze djece i mladih, koje je pandemija stavila u drugi okvir i iskustva. 

"Poželjno je oslušnuti ih i uočiti povezanost s iskustvima, događajima, situacijama. Prepoznajmo u svakom trenutku njihove razvojne, uzrasne, komunikološke karakteristike i potrebe i ponudimo jasne, predvidive, sigurne, stabilne obrasce funkcionisanja u odnosu na akademski i razvojni (lični) status, kaže Milić za RTCG Portal.

Ističe da je porodica, i podrška koju ona pruža, veoma značajna za razvoj i socio-psihološko zdravlje njenih članova.

"Ta podrška je naročito važna u kriznim periodima, kada je porodica nosilac sigurnosti. Iako nauka svakodnevno donosi rješenja, izlaz, izvjesno je da će život sa koronom potrajati još neko vrijeme. Kako bi iz krize izašli jači i bez posljedica, roditelji u ovom prelaznom periodu treba da prate život svoje porodice. Pokušajmo da radimo na sopstvenom rastu i razvoju, i razvijamo saosjećanje, toleranciju, solidarnost, podršku, odgovornost", navodi Milić. 

I dalje nas čeka neizvjesnost

Sreten Lutovac, psiholog u obrazovanju, podsjeća da od marta 2020. godine naši životi više nijesu isti.

"Koliko god se trudili da se psihološki izdvojimo i sa “bezbjedne” distance posmatramo sve ono što se događa oko nas, to je u osnovi nemoguće jer je socijalna interakcija neodvojivi dio naših života i svakodnevice. Dakle, desila se pandemija izazvana koronavirusom koja je promijenila mnoge aspekte naših života", kaže Lutovac.

Naravno, desile su se brojne promjene u vaspitno-obrazovnom procesu i sistemu, a pripremljeni ili ne, prosvjetni radnici su morali da se vrlo brzo prilagode novonastalim uslovima.

"Pokazalo se da su svi, posebno nastavnici, i te kako morali da promijene i odnos, i pristup, i komunikaciju. Nastavnici sami govore, a kolege psiholozi i psihologice potvrđuju da su nastavnici značajno sebe profesionalno i radno investirali u periodu epidemije", navodi Lutovac.

Smatra da bu nastavnici trebali biti osnaženi, podržani u odnosu na prevladavanje emocionalnih teškoća, prevenciji sindroma sagorijevanja i generalno na temu rada u krizi.

"Stručni saradnici u školama, prije svih psiholozi, treba da su podrška - i učenicima, i nastavnicima. I naravno, ne prenebregnuti činjenicu da nas i dalje čeka neizvjesnost, i da se za to, kako god, u ovom trenutku, ne možemo u potpunosti pripremiti, ali možemo komunicirati", zaključuje Lutovac. 

Važno je da komuniciramo

Psihološkinja Centra za socijalni rad Marica Stijepović za RTCG Portal kaže da sve sve porodice imaju svoje načine komuniciranja, koji se na probu stavljaju u kriznim situacijama. Ističe da su upravo krizne situacije  šansa da naučimo nešto o sebi, stvarnosti, ali i učinimo nešto za sopstveni rast i razvoj i članova svoje porodice.

"Sigurno i stabilno porodično okruženje je jedna od najbazičnijih ljudskih potreba, temelj na kojem se grade budući optimizam, motivi opšteg postignuća, ophođenja, komunikacije, interakcije sa drugima. Sve to treba očuvati u krizama. Evo koje vještine nam mogu pomoći da izađemo na kraj sa krizama: Prihvatiti da stres utiče na sve članove i porodicu u cjelini, a ne samo na pojedinca. Korisno je da prepoznamo prve znakove stresa. Važno je da komuniciramo o onome što mislimo i osjećamo, a možda i najvažnije onda kada nam se to čini najtežim. Sadržaj komunikacije ne bi trebalo da ignorišemo, čak i ako nam se ne dopada ili se osjetimo ugroženim. Otvorenost za iskrenu diskusiju i spremnost da se traži pomoć kada je porodica u krizi doprinose bržem rješavanju problema", navodi Stijepović.

Napominje da djecu ne treba izuzimati iz komunikacije odraslih u situacijama krize, već sa njima razgovarati precizno, direktno i jasno na način koji odgovara njihovim razvojnim karakteristikama – uzrastu, osobinama, potencijalima.

"Preporučljivo je da se djeci daju jasni, jednostavni ali iskreni odgovori, a da se brige djece čuju i saslušaju bez osuđivanja. Odvojimo vrijeme da se posvetimo ovim brigama koliko god nam izgledale beznačajne; nije dovoljno prosto umiriti đecu (''ne brini, to se neće dogoditi'') već je korisnije razgovarati sa njima o realnim mogućnostima. Ipak, pazimo da ne opteretimo djecu nepotrebnim detaljima ili informacijama koje su zahtjevne za njihov uzrast", poručuje Stijepović.

Ugrožen socijalni i emocionalni razvoj

Uticaj Kovida, primjena mjera, prilagođavanje razvoja u resktiktivnom okruženju su višeslojne i sa njima će se mladi ljudi suočavati u narednim godinama i životim periodima, ocjenjuje psihološkinja Doma zdravlja Bijelo Polje Danijela Femić.

"Bilo je izazovno prilagoditi se, a sačuvati sebe, naći prihvatljive, a zadovoljavajuće mehanizme nošenja sa izazovima, krizom. Period tokom pandemije, izvjesno je, vodio do posljedica koje se sada mogu naslutiti, ali, čini se, ne i do kraja sagledati", navodi ona.

Pozivajući se na istraživanje UNICEF-a i Udrženja psihologa Crne Gore, Femić ističe da psiholozi zapažaju u značajnoj mjeri da mladi ljudi pokazuju anksioznost i simptome depresije, te da je ugrožen socijalni i emocionalni dio razvoja i života.

"Zato je važno da se zna da je u redu prolaziti kroz teške i izazovne situacije, razumjeti sebe i svoja osjećanja, kada smo često tužni, kada imamo nesanice i gubitak apetita, podrška je neophodna. U redu je i normalno imati neprijatna osjećanja – Suočiti se sa strahom, nemirom, ljutnjom, stresom, deprimiranišću. Misliti u sadašnjosti, činjenicama. Ne ići previše u budućnost, ne baviti se onim što se ne može kontrolisati. Misli o činjenicama. Ne pretjeruj s ogromnim brojem informacija, posebno neprovjerenih. Relaksirati se, raditi stvari koje voliš", poručuje Femić.

Pandemija, mediji i mentalno zdravlje

A pandemija koronavirusa nije zaobišla ni medijsku industriju. Psihološkinja u Radio i Televiziji Crne Gore (RTCG) Jelena Milutinović za naš Portal navodi da su prethodne dvije godine pandemije nametnule prilagođavanje i reorganizaciju rada - sve u cilju očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenih, kao i rada samog medija.

"Kroz svoj medijski sadržaj plasirale su se redovno, i danas se plasiraju, informacije koje su korisne građanima kako bi očuvali svoje fizičko i mentalno zdravlje. Naš HR tim u saradnji sa menadžementom je počev od aprila 2020. god organizovao psihološku podršku za sve zaposlene, koja se odvija uživo uz poštovanje mjera od strane zdravstvenih vlasti, ali i putem digitalnih platformi", kazala je Milutinović.

"Situacija kakva je ova i u medijskoj industriji kao i u drugim industijama, probudila je među zaposlenim strah za zdravlje, kao i za zdravlje svojih bližnjih, uz izazov pravljenja balansa između ličnih i profesionalni obaveza. Ljudima koji su zaposleni u medijima, a u cilju prevencije i unapređenja mentalnog zdravlja, toplo se preporučuje psihološka podrška, pohađanje edukacija o mentalnom zdravlju, treninga upravljanjem stresom, praktikovanje fizičke aktivnosti, mindfulness-a ili meditacije, tehnika disanja i relaksacije", navodi Milutinović i dodaje da se slične aktivnosti preporučuju svim zaposlenima, bez obzira na vrstu posla koji obavljaju, kao i mladima.Osim ovih aktivnosti, u RTCG je pokrenut niz aktivnosti koje će pomoći kolegama zaposlenim u medijskoj industriji da unaprijede svoje strategije upravljanja stresnim situacijama, zatim predavanja i panel diskusije, kao i treninge u cilju očuvanja mentalnog zdravlja.

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније