P.R.

ASP SAOPŠTILA

ASK ispituje funkcionerske naknade za sudije

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak, na inicijativu NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP), za ocjenu da li je Sudski savjet narušio javni interes nedavnim odlukama da dijelu sudija, kojima je prethodno konstatovao prestanak mandata zbog ispunjenja uslova za penziju, odobri jednogodišnje funkcionerske naknade u visini poslednje plate, koje su bile prosječno preko dvije hiljade eura mjesečno, saopštila je ASP.

Kako navode, ASP je krajem septembra ove godine zatražila od ASK-a da utvrdi da li je došlo do narušavanja javnog u korist privatnog interesa odobravanjem godišnjih naknada sudijama, koji su ispunili uslov da se penzionišu.

"Iz državne institucije zadužene za sprječavanje korupcije i zaštitu javnog interesa, u kratkom obavještenju ASP-u navode da je od Sudskog savjeta zatraženo izjašnjenje i dostava dokumentacije, te da će obavijestiti o ishodu po okončanju postupka", navode u saopšenju.

Ističu da nema naznaka kada bi postupak mogao da bude okončan.

"Sudski savjet je ove godine donio veći broj odluka, kojima je, shodno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, sudijama odobrio jednogodišnje naknade po prestanku funkcije. Međutim, odluke su donijete čak i za one sudije kojima je prethodno utvrdio sticanje uslova za penzionisanje, pa se postavlja pitanje za šta to treba da im budu plaćane funkcionerske naknade", podjećaju u saopštenju.

Pravni osnov za takvu odluku Sudskog savjeta je, kako smatraju, više nego upitan i kao takav indikativan, a imajući u vidu da je prvo donijeta odluka da sudije treba da idu u penziju, te je nejasno na bazi čega je to Sudski savjet naknadno odlučio da im odobri funkcionerske naknade, što je u javnosti otvorilo pitanje da li su to sudije privilegovana grupa javnih djelatnika.

"Pravosudni sistem u zemlji odavno se percipira kao najslabija karika u institucionalnom sistemu, a povjerenje građana u sudstvo je na nikakvom nivou. Zarobljenost pravosuđa je poslednja faza zarobljene države. Prije nekoliko godina je iz zvaničnog Brisela ukazano da zemlje Balkana pokazuju jasne elemente zarobljenih država, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa", zaključili su u saopštenju.