[ I. P. ]

GRUPA NVO

"Šta ne funkcioniše u sistemu koji štiti žene i djecu"?

Grupa nevladinih organizacija zatražila je od crnogorske vlade, parlamenta, Odbora za ljudska prava, te Ženski klub da objasne javnosti šta to ne funkcioniše u sistemu koji je ovlašćen da štiti živote žena i djece.

Podsjećaju na još jednu ženu koja žrtva svog partnera, a koja je usljed brutalnih povreda nakon prebijanja podlegla povredama u KCCG.

"Trudna žena je pretučena na smrt. Treća žrtva partnerskog zločina iz mržnje, u posljednjih par mjeseci.
U svakom od tri femicida, institucije su bile informisane, a nijesu zaustavile partnersko zlostavljanje koje je trajalo, i nažalost eskaliralo ubistvima", navodi se u saopštenju koje potpisuju NVO SOS telefoni za žene i djecu žrtve nasilja, Sigurna ženska kuća, Defendologija-Centar za bezbjedonosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore i Centar za romske inicijative.

Zaštitni sistem države, kako su kazali, nije sačuvao ni jednu od tri žrtve.

"Kako i zašto nije niti jedan od tri zločinca zaustavljen su pitanja na koje još nemamo odgovor, a koje nam je država odavno dužna. Od nadležnih tražimo personalizaciju odgovornosti i preispitivanje postupanja, otvaranje spisa predmeta i imenovanje propusta", kazali su u saopštenju.

Navode kako javnost ima pravo da zna gdje su bili propusti, zašto i kako zločin nije zaustavljen.

"A mogao je, prije svega boljim sistemom rada policijskih i pravosudnih organa u otkrivanju nasilnika, sprječavanjem da se nasilje ponovi kažnjavanjem nasilnika drastičnim zatvorskim kaznama, boljom organizacijom pomoći svim preživjelim žrtvama porodičnog nasilja od strane sistema socijalne zaštite", piše u saopštenju.

Ono što se, kažu, zna je da ubistvima žena uvijek prethodi dugotrajno porodično nasilje - verbalno ponižavanje, fizičko povrjeđivanje, mučenje.

"I da se isto tako ubijaju na najsuroviji način. Znamo i da veliki broj ubistava žena nije spriječen zbog izostanka blagovremene i efikasne reakcije institucija sistema, od neblagovremenog reagovanja na prijave nasilja, preko relativizacije opasnosti i nesagledavanja okolnosti koje ugrožavaju bezbjednost žrtve. Otkrivanjem propusta koji su se desili u prethodnim slučajevima, trebalo se doći do snažnijih mehanizama ranog otkrivanja porodičnog nasilja i njegovog prekidanja u početnoj fazi, kada je moguće još pomoći žrtvi i vratiti je u normalne tokove života. Zato, umjesto defanzivnog stanja institucija i službenika koji pate od nedostatka odgovornosti za nastale posljedice, tražimo preuzimanje odgovornosti za izgubljene živote žena", navode u saopštenju.

Žrtve, kako kažu, ne smiju biti prepuštene same sebi, zlostavljane od nasilnika, nezaštićene od države.

"Tražimo od Vlade, Parlamenta, Odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost, Ženskog kluba da ispitaju i objasne javnosti šta ne funkcioniše u sistemu koji je ovlašćen da štiti živote žena i djece. Ukoliko to izostane, žene u Croj Gori ostaju redovne mete mizogine i retrogradne kulture i prakse, a da Crna Gora nije ni trepnula da zaustavi zločin iz mržnje prema ženama", kazali su u saopštenju.