Marko Terzić, TVCG

POSLODAVCI UKAZUJU

Lažna bolovanja problem, teško dokazati zloupotrebe

U Crnoj Gori tokom prošle godine izgubljeno je više od milion 300 hiljada radnih dana zbog bolovanja, podaci su Fonda za zdravstveno osiguranje. U 2021. bilo je više od 17 hiljada bolovanja. Poslodavci sumnjaju na zloupotrebe, ali je, kažu sagovornici TVCG, to teško dokazati. Ipak, uzdaju se u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Fonda za zdravstveno osiguranje je prošle godine za bolovanja izdvojilo više od šest miliona eura.

Vukosava Pejović iz Fonda za zdravstveno osiguranje kaže da svake godine imaju za 400 do 500 hiljada veće izdatke po osnovu ostvarenog ovog prava.

"Za 21 godinu obradili smo zahtjeva u iznosu od 6 miliona 541.000 eura. Mislim da je realizovano pet miliona i 600 hiljada", kazala je Pejović.

To što u posljednje dvije godine imamo veći broj bolovanja poslodavce navodi na sumnju.

"Imamo zaposlene koji otvore bolovanje, pa se bave tzv privatnim biznisom ili su na odmoru, ljetovanju i zimovanju, ili se čak i privremeno isele iz Crne Gore", objašnjava Rumica Kostić iz Unije poslodavaca.

Iz Unije slobodnih sindikata kažu da je zloupotrebe teško dokazati.

"Ako zaposleni ima uredne doznake da se nalazi na privremenoj spriječenosti za rad, onda je veoma teško dokazati da se radi o zloupotrebi, dakle ne može bilo ko odokativno cijeniti da ta osoba zaista nema potrebu za bolovanjem", ističe Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

I dok se oslanjamo na papir, praksa ne prestaje da iznenađuje. Kada je Marko Begović, došao na čelo Uprave za sport i mlade, odjednom su se, mnogi razboljeli.

"Uzeo sam podatke, unazad pet godina i utvrdio da je porast broja ljudi koji je pošao na bolovanje povećan za 800 odsto. To je, rekao bih, nevjerovatan podatak", naglašava v.d. direktora Uprave za sport i mlade Marko Begović.

A dokumentacija kaže i da je u Javnom servisu, bilo onih koji su bolovali i duže od deceniju, što je naveo na fejsbuku generalni direktor RTCG-a Boris Raonić. Da je u pitanju sistemski problem, smatraju sindikalci.

"Nije samo ukoliko dođe do zlouptrebe kriv zaposleni, već i onaj ljekar koji daje poštedu od rada odnosno propisuje privremenu spriječenost za rad", objašnjava Mihajlović.

Zato naši sagovornici nadu polažu u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji je početkom godine, stupio na snagu.

"Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju najzad je našlo rješenje koje odavno poznaju zemlje iz regiona, kao što su Srbija i Hrvatska, gdje poslodavac upućuje zahtjev za kontrolu privremene spriječenosti za rad Fondu, ako ta ustanova donijela odluku o privremenoj spriječenosti za rad ukoliko je to utvrdio izabrani ljekar, odnosno Ministarstvu zdravlja ako je to utvrdila ljekarska komisija", kaže Kostić.

Pejović dodaje da će ta komisija imati ovlašćenje da poziva osiguranika da ga intervjuiše, da ga upućuje na ciljane konzilijarne preglede i da baš detaljno provjerava njegovu medicinsku dokumentaciju.

Iz Ministarstva zdravlja su nam saopštili da je u toku postupak formiranja još dvije komisije za provjeru privremene spriječenosti za rad.