[ M.V. ]

KOMITET UN

"Zabrinuti zbog neriješenog ubistva Jovanovića i napada na Lakić"

Komitet UN za prevenciju torture izrazio je ozbiljnu zabrinut zbog kontinuiranih izvještaja o zastrašivanju i fizički napadima na novinare u Crnoj Gori. U završnom izvještaju o Crnoj Gori, Komitet UN napominje da vrednuje napore države da riješi pitanje, kao što je nedavno to bilo kroz usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojima se dodatno štiti sigurnost novinara, Komitet je i dalje zabrinut.

"U nastavku, ističemo da žalimo zbog kontinuiranog neuspjeha privođenja pravdi odgovornih za ubistvo Duška Jovanovića 2004. godine ili da se završi istraga o napadu na istraživačku novinarku Olivera Lakić u maju 2018. godine. Komitet je i dalje zabrinut zbog
informacija da pojedini članovi Komisije za praćenje istraga o napadima na novinari nemaju potrebna ovlašćenja za pristup poverljivim informacijama, što otežava rad ovog tijela", navodi se u izvještaju. 

Komitet poziva Crnu Goru da osigura da su novinari zaštićeni od prijetnji i zastrašivanja i preduzme neophodne mjere da spriječi takva djela u budućnosti, uključujući uspostavljanje nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara, u koordinaciji sa postojećom Komisijom nadležnom za praćenje istraga o napadima na novinare. 

"Pojačati istrage o aktuelnim, kao i starim slučajevima napada na novinare, obezbjeđivanje da se počinioci privedu pravdi.  Omogućiti svim članovima Komisije za praćenje istraga da bez odlaganja imaju pristup povjerljivim informacijam. Izvrši evaluaciju efikasnosti svoje strategije za poboljšanje bezbjednost novinara", piše u izvještaju. 

Komitet je, kako se navodi, zabrinut zbog izvještaja o rasprostranjenosti nasilja u porodici u Crnoj Gori, te niskog stepena krivičnog gonjenja i blagih kazni za počinioce svih oblika rodno zasnovanog nasilja.

"S tim u vezi, Komitet priznaje napore države članice da kriminalizuje rodno zasnovano nasilje u svom Krivičnom zakoniku, i pozdravlja brojne nedavne ili planirane inicijative", navedeno je u izvještaju.

Komitet je, kako se ističe, i dalje zabrinut zbog nedostatka napretka u postupcima za ratne zločine tokom sukoba na Zapadnom Balkanu 1990-ih godina, uključujući i odsustvo bilo kakvih osuda koje uključuju odgovornost na osnovu načela komandovanja ili odgovornosti nadređenog.

"U periodu od 2015. samo jedno lice je pravosnažnom sudskom odlukom osuđeno za ratne zločine. Na bazi informacije dobijene od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) krajem 2020. godine, jedan broj novih slučajeva je otvoren za razmatranje", ukazuje se u izvještaju Komiteta UN. 

Država članica, kako napominje, treba da intenzivira svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine. 

"Da proaktivno istražuje sve navode i pažljivo ispita sve dokaze protiv njenih građana ili drugih koji su pod njenom jurisdikcijom, uključujući, ali ne ograničeno na dokaze dobijene iz susjednih i drugih stranih jurisdikcija i IRMCT protiv potencijalnih počinilaca, uključujući sve dokaze o krivičnoj odgovornosti na osnovu principa komandovanja ili odgovornosti nadređenog", podvučeno je u izvještaju Komiteta UN. 

Neophodno je, kako se naglašava, da se osigura da se sve žalbe na mučenje i zlostavljanje istraže na nepristrasan način od nezavisnog organa, a da nema institucionalnog odnosa između istražitelja i osumnjičenih izvršilaca takvih djela. 

"Osigurati da, u slučajevima navodne torture ili zlostavljanja, osumnjičeni izvršioci budu suspendovani sa službene dužnosti odmah i za vrijeme trajanja istrage, posebno kada postoji rizik da bi inače mogli biti u poziciji da ponove navodnu radnju, izvrše odmazdu protiv navodne žrtve ili ometaju istragu", poručeno je u izvještaju.