[ M.V. ]

SLUŽBENIK ANB TVRDI DA JE UGROŽEN

"Knežević spreman da zakaže sjednicu odbora povodom Lazovićevih tvrdnji"

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević (DF) rekao je da je spreman u svakom trenutku da zakaže sjednicu odbora povodom tvrdnji Petra Lazovića da je ugrožen i da se u njegovom slučaju krše osnovna ljudska prava. Lazović je prije hapšenja poslao pismo državnim institucijama, u kome je naveo da posjeduje, između ostalog, i informacije da je ugrožen.

Knežević je na Tviteru naveo da takvo pismo na adresu odbora nije stiglo.

"Povodom pisma visokog policijskog službenika Petra Lazovića upućenog crnogorskim medijima, obavještavam javnost da na adresu Odbora za bezbjednost i odbranu nije stiglo Lazovićevo pismo. A spreman sam u svakom trenutku da zakažem sjednicu Odbora povodom Lazovićevih tvrdnji", rekao je Knežević. 

Lazović, kako je potvrđeno od njegove advokatice Maje Zeković, 15.jula predao je pismo Specijalnom državnom tužilaštvu, ANB-u i svim relevantnim državnim institucijama, u kojima je naveo da posjeduje, između ostalog, i informacije o njegovoj ugroženosti. Zeković je u telefonskoj izjavi za Portal RTCG potvrdila autentičnost Lazovićevog pisma. 

Pismo je dostavio Maji Jovanović, vd vrhovnog državnog tužioca, Vladimiru Novoviću, glavnom specijalnom tužiocu, Savu Kenter,i vd direktoru ANB-a, Zoranu Brđaninu, direktoru Uprave policije, Rašku Konjeviću, potpredsjedniku Vlade Crne Gore, te Skupštini Crne Gore, Odboru za bezbjednost.

"Vjerujući u efikasnost zakonodavnog sistema profesionalnost službi Crne Gore koje se bave sektorom bezbjednosti građana i države, smatrao sam za nužno i korisno da Vas kao nosioce najveće zakonodavne, tužilačke i političke vlasti, i prevashodno odgovorne pojedince, detaljno i direktno informišem o konstrukcijama i medijskim špekulacijma koje se u poslednje vrijeme vezuju za ime Petra Lazovića, a čiji je jedini cilj kompromitacija porodice Lazović i našeg rada u sektoru bezbjednosti, uz potpuno kršenje osnovnih ljudskih prava. Kompilacija podataka koji posjeduju državni organi i koji bi po Ustavu i zakonu morali biti čuvani kao službena tajna, na volšeban način dospijevaju do javnosti. Postavlja se logično pitanje: kojim kanalima tajni podaci dospijevaju u medije i zašto se podaci objavljuju selektivno? Naravno, podaci bez provjere i predstavljeni tako da unaprijed optužuju i stvaraju negativnu sliku o pojedincu", rekao je Lazović. 

Na taj način, kako je rekao, obesmišljava se pravo na poštovanje prezumpcije nevinosti, utiče se se na javnost stvaranjem unaprijed i bez dokaza, utiska o krivici pojedinca, a naravno utiče se na postupanje državnih organa.

"Opštepoznato je da državni organi zaziru od medijskog eksponiranja i nastoje svoje djelovanje upodobiti što je više moguće stvranju slike o sebi u javnosti, kao efikasnim i djelotvornim. U takvoj efikasnosti samo se krše osnovna ljudska prava medijski označenog pojedinca, a protek vremena najčešće pokaže da od krivice medijski obilježenih lica nema ništa. Da je kampanja i kršenje svih osnovnih ljudskih prava bilo potrebno samo da bi se nečija karjera uništila, da bi se neko uklonio sa puta profesionalnog napredovanja ili ostvario neki drugi lični i najprizemniji cilj", tvrdi Lazović. 

Slučaj Petra Lazovića i objavljivanja neprovjerenih i netačnih, ali sasvim sigurno podataka koji su morali biti najstrože čuvana tajna, uz komentare koji predstavljaju konstrukcije i osudu bez suđenja i prava na odbranu, jeste direktno kršenje pretpostvke nevinosti, uskraćivanje prava na odbranu i djelotvoran pravni lijek, rekao je ovaj pripadnik tajne službe. 

"Masivnost i širina ove kampanje, odsustvo bilo kakve reakcije u cilju uspostavljanja sistema postovanja osnovnih ljudskih prava, ukazuju da Petar Lazović zaštitu svojih prava, umjesto u domovini, mora tražiti pred međunarodnim organizacijama. Takav metod medijske pripreme za likvidicaju pojedinaca iz sektora bezbjednosti, nije nepoznat u našem društvu. Haranga koja se trenutno vodi protiv P.L samo je kopija istih ili veoma sličnih ranije izvedenih aktivnosti interesno povezane grupe pojedinaca, koje su dovele do više nerasvijetljenih ubistava i samoubistava", rekao je Lazović. 

Kako tvrdi, da bi uočili matricu djelovanja kriminalnih struktura čiji se kraci protežu kroz medije i dio državnih institucija Crne Gore, može se  navesti niz likvidacija koje su imale isti metod pripeme, a koja je sudeći po medijskoj kampanji i konstrukcijama raznih informacija porijeklom iz državnih organa, trenutno namijenjena njemu. 

Pomenuo je slučajeve Miodraga Kruščića, ubijenog ugostitelja, policajca Rudolfa Elezovića koji je pronađen mrtav prošle godine i Luku Bulatovića, funkcionera ANB-a koji je izvršio samoubistvo. 

Medijske spekulacije i tvrdnje u pogledu nezakonitog poslovanja ili povezanosti Kruščića sa kriminalnim organizacijama nisu dale bilo kakav konkretan rezultat u vidu aktivnosti nadležnih organam, kaže Lazović, te tvrdi da u pogledu stanja na terenu medijska prirema i senzacionilizam doveli su do više nerasvijetljenih bombaških napada na diskoteku 'Beagle' i na kraju do fizičke likvidacije Kruščića.

"Porodica Kruščić javno optužuje medije i novinare da su odgovorni za likvidaciju Miodraga Kruščića. Elezović je bio dugodišnji pripadnik službe bezbjednosti Crne Gore", rekao je Lazović. 

Zahvaljujući Elezovićevom radu, navodi on, otkriven je veći broj krivičnih djela na području Opštine Ulcinj februar 2021 godine, posle višemjesečnog operativnog rada došlo je do hapšenja grupe od 24 lica za koja se sumnjalo da su prokrijumčarili više od 2,5 tona marihuane iz Albanije.

"Nekoliko mjeseci nakon ove policijske akcije, mediji su obajavili da je jedan od uhapšenih, kao svjedok saradnik saopštio da je sa krijumčarenjem bio povezan i Elezović, iako je upravo on učestvovao u otkrivanju te kriminalne grupe. Naravno, planski i sinhronizovano, takva tvrdnja uhapšenog člana kriminalne grupe plasirana je kroz medije, dovela je do medijskih napisa, i stvaranja glasina da je Elezović 'prijavi policajac'. Elezović je odmah marginalizovan u službi, a specijalni tužilac Mira Samadžić je započela izviđaj uz podršku nadležnih policijskih službenika. Očigledno da je jednom od uhapšenih sugerisano da okrivi Elezovića i da će mu biti data medijska zaštita, i zastita u vidu statusa svjedoka saradnika. U toku te kampanje, mediji su objavljivali podatke o Elezoviću kao prijavom policajcu, ali ne i o licu koje je uhapšeno i aktivnostima uhapšene kriminalne grupe, što je potvrđuje očiglednu veza mediji-uhapšena lica", navodi Lazović. 

U kampanji širenja takvih informacija osobitu ulogu je imao srodnik uhapšenog lica, zaposlen u pravosuđu i bliski ulcinjski prijatelj sadašnjeg premijera, rekao je funkcioner ANB-a u pismu.

Što se tiče Luke Bulatovića, kaže on, "od objave kompromitujućih snimaka Vanje Ćalović, bio je pod njenim stalnim pritiskom".

"Tada koordinator službi bezbjednosti D. Abazović se priključio ovoj akciji, povećavajući pritisak optužbama protiv Bulatovića, tvrdeći da je postavio prislušne uređaje u kabinet Milivoja Katnića po nalogu M.Đukanovića i da je snimljeni sadržaj navodno njemu dostavljan. Takođe prijećeno mu je zbog navodnog uništavanja određenog materijala koji je vezivan za Duška Markovića u ANB. Sve ove optužbe Bulatoviću su saopštene i predloženo mu je rješenje, po kojem bi Bulatović bio aboliran i zaštićen ukoliko izjavi da je sve ovo radio po instrukcijama lica na koja bi mu ukazali Ćalović i Abazović", tvrdi Lazović. 

Iz iskustva koje je imao kao pripadnik ANB, naveo je on, Bulatović je znao da mu najveća opasnost prijeti od medijskog linča, pa je stupio u kontakt sa Oliverom Lakić, nastojeći da joj objasni uzroke i pozadinu napada i pritisaka koje je trpio i koju su se samo uvećavali.

"U tom razgovoru tražio je isključivo novinarsku objektivnost. Novinarka Lakić, mu je saopštila da je njegova strana priče ne interesuje i ako je Bulatović saopštio da ga ovi napadi i ucjene pogađaju do mjere da pomišlja i na samubistvo kao jedini izlaz iz kruga ucjena u kojima se našao. Nakon samoubistva Bulatovića, njegova porodica je od nadležnih organa zahtijevala da novinarka Lakić, sa kojom je Bulatović prije samoubistva bio u kontakt, saopšti informacije koje bi vodile rasvjetljavanju uzroka ovog samoubistva, ali je ona odbila bilo kakvu saradnju sa nadležnim organima ili porodicom Bulatović", tvrdi Lazović. 

Navedene okolnosti i činjenice, rekao je, samo su samo manji prikaz djelovanja određenih interesnih i kriminalnih grupa koje su dovele do smrti lica "koja nisu bila pripadnici bilo kakvih kriminalnih grupa, već saradnici službi bezbjednosti ili aktivni članovi sigurnosne zajednice koja je imala za cilj borbu protiv organizovanog kriminala".

"Službe bezbjednosti posjeduju informacije koje ukazuju da su na vrlo sličan način, medijskom pripremom i označavanjem određenog lica kao pripadnika nekoj kriminalne grupe ili saradnika policije predstavljalo uvertiru i najavu likvidacje većeg broja bezbjednosno interesantnih lica. Na kraju, očekujem da sve navode ovog pisma objektivno sagledate i provjerite jer sam sasvim siguran da na taj način možete pomoći i Petru Lazoviću i crnogorskom društvu", rekao je službenik ANB-a.