Б.Б. [ Mina ]

ISTRAŽIVANjE CRVENOG KRSTA

Mali broj pritužbi na kršenje prava starijih ne prikazuje pravu sliku

Mali broj pritužbi povodom kršenja prava starijih osoba ne prikazuje pravu sliku kada je u pitanju problem diskriminacije sa kojim se suočava ta populacija, kazala je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardžić.

Crveni krst Crne Gore (CKCG) predstavio je danas rezultate istraživanja "Zastupljenost diskriminacije starije populacije i percepcija starenja u Crnoj Gori", koje je sprovedeno u prethodnim mjesecima, a čiju je realizaciju podržala Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Iz CKCG saopšteno je da se Dobardžić osvrnula na postojeće pravne mehanizme zaštite prava starijih osoba i položaj u kome se nalaze uslijed nedovoljnog poznavanja nadležnosti Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i mehanizama kojima se pruža zaštita prava starijoj populaciji.

"Mali broj pritužbi povodom kršenja prava starijih osoba upućenih Zaštitniku prava i sloboda ne prikazuje pravu sliku kada je u pitanju problem diskriminacije sa kojim se suočavaju", kaže se u saopštenju.

Zbog toga je, kako je Dobardžić istakla, neophodno da se govori o tom problemu u društvu, ukazuje na njegovu prisutnost i načine efikasnog reagovanja na njega.

Generalna sekretarka CKCG Jelena Dubak kazala je da se stariji ljudi nalaze u nejednakom položaju zbog neznanja, predrasuda i stereotipa koji su i dalje prisutni u društvu.

Ona je dodala da CKCG više od 20 godina sprovodi program podrške za starije sugrađane i da je, prateći trendove u svijetu, kreiran niz inovativnih usluga po mjeri starijih koje pružaju obučeni zaposleni i volonteri.

Direktorka centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević, istakla je važnost definisanja i usvajanja kompetentnih normativnih dokumentata i obezbjeđivanja njihovog sprovođenja.

"Kao i iniciranja i podsticanja edukacije pružalaca njege, profesionalaca u oblasti pružanja zdravstvene zaštite i socijalnih usluga, pravosuđa i policije", kaže se u saopštenju.

Zbog toga je, kako se navodi, neophodno vršiti procjene potreba, redovan monitoring, kao i sprovoditi javne kampanje prevencije.

Koordinatorka u CKCG, Ivana Smolović, predstavila je ključne nalaze istraživanja, koji upućuju na to da stariji kao svoj najveći problem prepoznaju usamljenost.

Broj onih koji bi željeli distanciranje od starih nije zanemarljiv

Iz CKCG su naveli da je, sa druge strane, zabrinjavajuće da je onlajn istraživanje pokazalo da postoji određeni broj ispitanika, ne veliki, ali svakako ne ni zanemarljiv, koji želi da se distancira u svakom smislu od starijih.

"Preporuka se odnosi na kreiranje usluga koje bi se prvenstveno odnosile na pružanje psiho-socijalne podrške starijima, kao i da je neophodno ukazivati na posljedice distanciranja od starijih", kaže se u saopštenju.

Iz CKCG su rekli da je, takođe, potrebno umrežavanje nadležnih institucija i organizacija, razmjena informacija, brzo rješavanje pojedinačnih slučajeva, kao i veća prisutnost stručnih radnika na terenu.

„Neke od preporuka upućuju na to da stariji treba da budu više zastupljeni u medijima, da o starenju treba govoriti na objektivan način“, kaže se u saopštenju.

To, kako se navodi, znači da treba ukazati na najčešće probleme sa kojima se stariji suočavaju, ali i benefite koje starost donosi.

"Trebalo bi izbjegavati generalizaciju starijih kao nemoćnih, slabih, zavisnih od pomoći i ukazivati na heterogenost te populacije, pa samim tim uputiti i na značajan doprinos i važnu ulogu koju stariji imaju u društvu", poručuje se u saopštenju.

Promovisati međugeneracijsku solidarnost

Iz CKCG su rekli da mlađe generacije treba edukovati o procesu starenja, promovisati međugeneracijsku solidarnost, kontinuirano obučavati starije osobe za upotrebu moderne tehnologije.

Potrebno je, kako su kazali, razvijati i implementirati različite programe obrazovanja starijih, edukacije o pravima, kao i sistemski pružiti adekvatnu podršku neformalnim njegovateljima.

Iz CKCG su rekli da treba osmišljavati više kulturnih, zabavnih i rekreativnih dešavanja za starije na nivou svih opština, unaprijediti sistem podrške za socijalno najugroženije starije osobe i da posebnu pažnju treba posvetiti analizi potreba starijih ljudi iz ruralnih oblasti.