Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

Б.Бу.

08. 12. 2022. 14:27   >>  09. 12. 2022. 18:28

PODACI CENTRA ZA NEONATOLOGIJU

Lani rođeno 27% manje beba nego 1990. godine

U Crnoj Gori ne postoji tačan podatak o tome koliko se djece rađa prijevremeno, ali procjene kažu da je to između šest i osam procenata, saopštila je dr Danojla Dakić iz Centra za neonatologiju u emisiji "Link". U svijetu su, kako navodi, podaci veoma raznoliki, u Americi je procenat prijevremeno rođene djece porastao već na 10 do 11 odsto, u raznim evropskim zemljama, taj procenat je nešto niži, u Engleskoj je pet, u Francuskoj osam odsto.

Dr Dakić navodi da zabrinjavaju podaci o novorođenim bebama. Prošle godine, kako kaže, bilo je 7.033 novorođenčadi, a prije 30 godina, kada je i osnovan Centar za neonatologiju 1990.godine, rođeno je 9.600 beba.

"To znači da je rođeno 27 odsto manje beba u odnosu na 1990.", navodi Dakić u emisiji "Link", Radija Crne Gore.

Ona navodi da je smrtnost beba srećom, na niskom nivou, pa su podaci bolji od svih zemalja Balkana i kreću se od 2,8 do 3,5 odsto.

U Hrvatskoj i Sloveniji, ističe dr Dakić, smrtnost novorođenčadi je niža, a u Sloveniji je najniža u Evropi.

Ona kaže da se na godišnjem nivou oko 500 beba rodi prijevremeno. Normalna trudnoća, objašnjava Dakić, traje između 37. i 42. nedjelje, sve ispod 37 nedjelja se smatra "predterminskim porođajem".

Najmanja beba koja je rođena u Centru za neonatologiju i koja je liječena je u toj instituciji imala je oko 600 grama i bila je stara samo 26 nedjelja i kako kaže dr Dakić, beba se odlično razvija bez posljedica.

Dr Dakić navodi da se u svijetu spušta preživljavanje djece sa niskim gestacijama, tako jedno istraživanje objavljeno u februaru 2022.,časopis "Stanford" pokazuje da na 10.000 novorođenčadi od 22 nedjelje ima stopu preživljavanja od 28%, ali 50% te djece ima teške neurološke sekvele.

"Prijevremeno rođene bebe zahtijevaju hitno zbrinjavanje i stalnu kontrolu u Centru za neonatologiju, jer imaju respiratorne, probleme sa hranjenjem prvenstveno, kao i kardio probleme", navela je dr Dakić.

Zato, ističe dr Dakić, Centar je veoma savremeno opremljen i ima veoma edukovano osoblje, koje svakodnevno brine o prijevremeno rođenim bebama.

Istakla je i donacije i aktivnosti UNICEF-a u vidu opreme, respiratora, inkubatora, kao i donacije Rotari klubova i Međunarodnog kluba žena.

Rotari klub Bar je u okviru organizacije "Udahni život" prošle godine donirao opremu u vrijednosti od 76.500 eura barskoj bolnici i KBC.

Anita Radulović majka prijevremeno rođene bebe kaže da njena kćerka Anastazija  sada ima osam godina,  veoma je zdrava i bavi se aktivno gimnastikom.

Anita je aktivno uključena u podršku majkama prijevremeno rođene djece,a tu je i "Udruženje prijevremeno rođene djece",koje je u osnivanju.

Dr Dakić i Radulović su istakle veoma veliki značaj hranjenja prijevremeno rođenih beba majčinim mlijekom i blizak kontakt majke sa djetetom, što veoma pospješuje oporavak i razvoj prijevremeno rođenih beba.

Zato posebno ističu značaj "humanog mlijeka",kao i osnivanje "Banke humanog mlijeka".

Dr Dakić ističe veoma veliki značaj "Kengur njege" gdje će majke moći da ostvare direktan kontakt sa svojom bebom koja je na respiratoru, radi njenog brzog oporavka, dodirom "kožu na kožu".

Dakić ističe i faktore rizika prijevremene trudnoće, kao što su nasljedni faktori sa majke na bebu, visok krvni pritisak, dijabetes, hronične bolesti, neuredan način života, vještačka oplodnja, pretjerana fizička aktivnost.

Dr Dakić kaže da je veliki problem vid kod prijevremeno rođenih beba pa se od 2004. organizuje skrining ordinacija kod dr Sanje Borović, i što je veoma ohrabrujuće, ističe Dakić, u 2011. nemamo ni jedno slijepo dijete.

Predsjednik Odbora Prave Crnu Gore u Podgorici Stefan Vešović kazao je da bi podaci Centra za neonatologiju trebali da budu na naslovnim stranama svih medija dok se situacija drastično ne promijeni. 

Vešović je napisao na svom Fejsbuku da sva priča ispričana u kampanjama, skupštini, vladi, staje u ovaj podatak.

"Sav (ne)rad svih društvenih činilaca, donosioca odluka i kvalitet tog (ne)rada, staje u ovaj podatak. Ovo je ključno pitanje opstanka društva. Ovo, a ne ko će biti ministar, premijer, direktor, predsjednik ili bilo šta drugo", naveo je Vešović. 

Ocijenio je da nas je malo, ali da će nas biti još manje. 

"Malo nas je, a projekcije kažu da će nas biti još manje. Ako nastavimo da se svađamo i da se bavimo, suštinski, nevažnim temama, bivaće nas sve manje i manje, i tako sve dok nas uopšte više ne bude",, zaključio je Vešović. 

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније