[ Mina/ M.L.B. ]

KRAČKOVIĆ NAJAVIO

Sindikat medija tražiće uvećanju plata od 15 do 20%

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u novom Granskom kolektivnom ugovoru insistiraće na uvećanju zarada zaposlenima u toj oblasti za 15-20 odsto i uvođenje zimnice i jubilarnih nagrada za deset, 20 i 30 godina rada u istom mediju, kazao je predsjednik Sindikata Radomir Kračković.

Kračković je agenciji MINA kazao da, prema novom Opštem kolektivnom ugovoru (OKU), novinari i medijski radnici nijesu izostavljeni iz uvećanja dnevnica za rad nedjeljom od 80 odsto.

“Sindikat medija je samo pristao da se primjena uvećanja dnevnica nedjeljom za zaposlene u medijima odgodi šest mjeseci, kako bi se dala šansa da u tom periodu, u pregovorima s poslodavcima, pokušamo zaključiti Granski kolektivni ugovor za oblast medija”, pojasnio je Kračković.

To je, kako je naveo, bio zahtjev poslodavaca i Sindikat je napravio taj ustupak.

“Ali u članu 37 OKU, koji je potpisan prije nekoliko dana, jasno piše da ako se Granski kolektivni ugovor (GKU) ne zaključi u roku od šest mjeseci, na zaposlene u oblasti medija primjenjivaće se uvećanje dnevnica od 80 odsto za rad nedjeljom”, dodao je Kračković.

Uvećane dnevnice za rad nedjeljom - najkasnije za pola godine

Kračković je kazao da ako GKU bude usvojen u narednih šest mjeseci, on ne može sadržati manji obim prava u odnosu na OKU, što se, kako je dodao, navodi u članu tri OKU-a.

“To znači da će zaposleni u medijima, bez obzira na sve, početi da primaju uvećane dnevnice za rad nedjeljom za šest mjeseci”, rekao je Kračković.

On je rekao da ne može da razumije sa aspekta poslovanja, insistiranje vlasnika privatnih medija da se njihovi zaposleni izuzmu od uvećanja dnevnica za rad nedjeljom.

“Ipak, brojke pokazuju da uvećanje dnevnica nedjeljom ne može ugroziti poslovanje medija, jer se radi o iznosu od nekoliko desetina hiljada eura godišnje za najveće medije, što su neki od njih već i izračunali”, dodao je Kračković.

Kračković je istakao da većina tih medija posljednjih godina posluje pozitivno i da su neki bili kumulativno u plusu od nekoliko stotina hiljada ili nekoliko miliona eura čistog profita, prema finansijskim izvještajima koje su sami predali Upravi prihoda i carina.

“Uz to, privatni mediji od 2020. godine, po Zakonu o medijima, dobijaju novac od države preko Fonda za medijski pluralizam, za medijske sadržaje koje proizvode zaposleni”, kazao je on.

Kračković je naveo i da su za te dvije godine mediji dobili, ili će dobiti, ukupno preko 1,5 miliona eura prihoda iz tog Fonda.

“Takođe, po predlogu novog Zakona o medijima koji bi trebalo da bude usvojen naredne godine državna davanja privatnim medijima se povećavaju tri puta pa će oni iz ovog Fonda dobijati preko 2,5 miliona eura godišnje”, dodao je Kračković.

Prema riječima Kračkovića, i pored suženog prostora na marketinškom tržištu novca ima, inače ne bi u državi od 620 hiljada stanovnika postojalo preko 200 medija.

On je podsjetio da je SMCG principijelno podržavao sve zahtjeve privatnih medija za dobijanjem subvencija i državnih davanja.

“Ali istovremeno zahtijevamo da se od tog novca popravi standard zaposlenih u medijima”, rekao je on.

Tražimo povećanje koeficijenata odnosno plata zaposlenih u medijima od 15 do 20 odsto

Upitan o GKU, Kračković je rekao da su SMCG i Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti pripremili predlog novog GKU, predali ga poslodavcima i održano je nekoliko inicijalnih sastanaka ali da pravi pregovori još nisu počeli.

“Tražimo povećanje koeficijenata odnosno plata zaposlenih u medijima u rasponu od 15 do 20 odsto, u zavisnosti od radnog mjesta, kao i uvođenje zimnice i jubilarnih nagrada za deset, 20 i 30 godina rada u istom mediju”, kazao je Kračković.

On je dodao i da je zatražena i mogućnost napredovanja u struci na osnovu navršenih godina radnog staža po kojima bi zaposlene sljedovao veći koeficijent i veća plata.

“Zatim, zatražili smo dodatno plaćanje zaposlenih koji proizvode medijske sadržaje za koje njihovi mediji dobijaju novac iz Fonda za medijski pluralizam kao i za sadržaje koji se finansiraju iz grantova i projekata”, rekao je Kračković.

On je naveo i da su predložili i detaljno definisanje rada na daljinu i rada od kuće kao i uvođenje prava na djelimičnu diskonekciju od poziva nadležnih rukovodilaca ili poslodavaca van radnog vremena.

“Sve ovo su nova prava koja novinari i medijski radnici nemaju i insistiraćemo da dobijemo makar dio njih”, poručio je Kračković.

Zaposleni u medijima bi mogli ostati među prosječno najslabije plaćenim zanimanjima

Upitan misli li da će se moći naći kompromis sa poslodavcima prije svega nakon njihovog “urgiranja” za neplaćanje radne nedjelje medijskim radnicima, Kračković je rekao da nije preveliki optimista iako će uraditi da dođe do kompromisa.

“Nakon najavljenog povećanja plata u javnom sektoru od naredne godine, zaposleni u medijima bi mogli ostati među prosječno najslabije plaćenim zanimanjima, što novinari i medijski radnici i njihovi sindikati ne smiju dozvoliti”, rekao je Kračković.

Kračković je istakao da donosioci odluka, političari, građani, ali i vlasnici medija, stalno poručuju da je novinarska profesija važna za društvo i demokratiju.

On je poručio da i standard novinara i medijskih radnika mora biti u skladu sa tim i da SMCG od toga neće odustati.

“U suprotnom, uslijediće pad kvaliteta novinarstva Ii profesionalnih standarda, gubljenje radnih mjesta i masovni prelazak u druge profesije, rast cenzure i samocenzure, što sve zajedno može imati nesagledive posljedice po demokratiju i pravo građana na istinito i objektivno informisanje”, rekao je Kračković.

Kračković je rekao da sva istraživanja SMCG proteklih godina pokazuju da je prosječna plata većine novinara i medijskih radnika ispod ili na nivou prosječne u državi.

“S druge strane, imamo galopirajuću inflaciju koja ”jede” zarade svih zaposlenih, pa i onih u medijima, a to ima mnogo veći uticaj ako su vam zarade manje”, kazao je on.

Kračković je dodao i da se obim posla u medijima značajno povećao u protekle tri godine zbog epidemije koronavirusa, dinamične političke i društvene situacije u državi, ali i svjetskih dešavanja.

“U isto vrijeme, mnogi novinari i medijski radnici već su napustili našu profesiju i prešli u javni sektor ili PR, gdje imaju manje posla a veće plate, pa se opterećenost onih koji su ostali u našoj branši samo povećava”, rekao je Kračković.

Novinari i medijski radnici nijesu ni dovoljno bezbjedni

Prema riječima Kračkovića, novinari i medijski radnici u Crnoj Gori nijesu ni dovoljno bezbjedni što pokazuje broj od skoro 50 slučajeva napada na njih u protekle dvije godine.

“Sve to pokazuje da je položaj zaposlenih u medijima generalno nezadovoljavajući i da se konačno mora uraditi nešto kako bi se poboljšao. Novi Opšti kolektivni ugovor donijeće prva konkretna poboljšanja ali ostaje još puno posla”, poručio je Kračković.

On je zaključio da samo zadovoljni novinari i medijski radnici mogu biti potpuno nezavisni i profesionalno i objektivno informisati građane.