[ Milica Kapa, TVCG ]

KAZNA DO 1.000 EURA

Otpad uz puteve širom zemlje slika na koju smo navikli

Bacanje opušaka, šoljica za kafu, flaša i ambalaže za grickalice iz automobila, česta je pojava iako takvo nešto nije u skladu sa zakonom. Građanima prijeti kazna i do 1.000 eura. Osim da će biti kažnjeni zbog toga, građani moraju znati da nepropisno odložen otpad zagađuje zemljište, što se na kraju negativno odražava na javno zdravlje.

Koliko smo puta svjedočili sceni kada neko iz automobila baca otpad? A zbog toga što je tako nešto uobičajeno, otpad uz puteve širom Crne Gore slika je na koju smo navikli. Što je saobraćajnica frekventnija, to je više otpada uz nju.

"Ostavljamo sliku da nijesmo ekološka država i zemlja koja vodi računa o ambijentu. Ostavljamo utisak da smo nezreli, needukovani, da ne vodimo računa o tome u kakvom ambijentu živimo i to ne samo što ostavljamo utisak nego ispada da to tako i jeste čim to tako radimo", kazala je Azra Vuković iz NVO Green home.

Bacanje opušaka, šoljica za kafu, flaša i ambalaža za grickalice nije samo pitanje kulture, već i životne sredine i javnog zdravlja, objašnjava Ivana Vojinović.

"Jer otpad koji je nepropisno odložen ulazi u podzemne vode, zagađuje zemljište, na kraju se negativno reflektuje na samo zdravlje čovjeka. Tek kada bilo ko od nas shvati kako zagađenje životne sredine negativno utiče na zdravlje, tek će onda promijeniti navike", kazala je Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energetiku.

Poznato je i da navike lakše mijenjamo ukoliko nam prijete kazne. To su odavno shvatili u Njemačkoj gdje, u nekim djelovima države, za nepropisno odlaganje otpada prijeti kazna i do stotinu hiljada eura. Ukoliko u Singapuru izbacite otpad iz automobila bićete kažnjeni sa 3.700 dolara.

"Kod nas novčana kazna za fizička lica se kreće od 20 do 100 eura, dok je kazna za pravna lica od 150 do 10.000 eura. Dešava se da možemo preventivno reagovati da upozorimo lice, da ne uradi ono što je planiralo da odradi", kazala je Sandra Stojanović iz Komunalne inspekcije.

Takođe, kaže Stojanovićeva, dešava se i da građani prijave registarske oznake automobila iz kog je izbačen otpad.

"Tu ulazimo u procedutu koja podrazumijeva dobijanje podataka od samog vlasnika vozila, MUP-a, tek nakon dobijanja tih podataka ulazimo u proceduru identifikovanja subjekta nadzora i postupanja po toj prijavi", kazala je Sandra Stojanović iz Komunalne inspekcije.

No, u praksi je situacija nešto drugačija, jer nije uvijek lako identifikovati počinioca, objašnjavaju sagovornice TVCG.

"To je moguće da se ostvari u situaciji kada se nadležno lice komunalni inspektor, komunalni policajac, ekološki inspektor, neko lice koje u tom momentu može materijalno da dokaže da ste vi to lice koje je odložilo otpad i da materijalne dokaze nadležnima dostavi", kazala je Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energetiku.

"Sistem kazni i nagrada je nešto što daje naj rezulte, a mi nemamo ni jedno ni drugo u praksi. Čak i kada se fizičko ili pravno lice kazni za odlaganje otpada u životnu sredinu, kazne idu ispod minimuma što nije dobra praksa", dodala je Azra Vuković iz NVO Green home.

A primjer dobre prakse jeste ekipa koja radi na održavanju auto-puta, koji je ekipa TVCG obišla kako bi provjerila da li su građani stare navike zadržali i na novom putu. Jesu, čini se, ali u manjoj mjeri. Zato, aktivistkinje poručuju da pazimo šta ostavljamo iza sebe, kako bismo se mogli pohvaliti brigom o prirodnim ljepotama Crne Gore.