[ M.V. ]

Zbog lažnih diploma od početka godine 66 prijava

Od početka godine podnijeto je 66 krivičnih prijava zbog sumnje u u falsifikat obrazovne isprave.

Ovaj broj već je veći od statistike za rekordnu prošlu godinu, kada je podnijeto 38 prijava.

Tada je podnijeto pet prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa osnovnog obrazovanja, 31 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i dvije prijave zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.

U toku 2023. godine, Ministarstvo je podnijelo ukupno 28 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave.

Kako se navodi, tada je predato 14 prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja i 14 prijava zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa visokog obrazovanja.

Falsifikovane diplome predstavljaju jedan od najopasnijih oblika urušavanja društvenih vrijednosti, jer direktno napadaju meritokratski sistem i povjerenje građana u institucije, kazao je ranije za Portal RTCG Zarija Pavićević iz Alternative Crna Gora.

Pavićević je kazao da je, nažalost, ovaj problem rezultat višedecenijskog nedostatka odgovornosti i kontrole.

Na pitanje da li institucije rade sve što mogu, Pavićević je kazao da se posljednjih godina preduzimaju određeni koraci, ali je očigledno da bez jasne i nedvosmislene volje političkog i pravosudnog sistema nema istinskog rješenja.

"Možemo donijeti najbolje zakone i formirati brojne radne grupe, ali ako tužioci i sudije koji odlučuju o ovim predmetima ne pokažu odlučnost i profesionalizam, ako ostane prostora za pritiske i selektivnu pravdu, problem će se samo reciklirati. Crna Gora i dalje ima sudije i tužioce čiji se integritet dovodi u pitanje, a upravo to obesmišljava sve institucionalne napore", tvrdi Pavićević.

Drugi aspekt problema je, ističe on, sistemska kontaminacija.

"Nažalost, teško je naći instituciju u kojoj ne postoji makar sumnja u vjerodostojnost dijela kadra i njihovih diploma. To se odnosi isključivo na javni sektor, pa i na medijske kuće, uključujući javni servis, Vašu medijsku kuću za koju imamo sumnje da broji vise zaposljenih sa sumnjivim obrazovnim ispravama. Ljudi sa spornim biografijama, svjesni svojih slabosti, nerijetko pokušavaju da se infiltriraju u nove strukture i zadrže svoje pozicije kroz prevare, obmane i laži, a to je naš možda i najveci problem trenutno, sistem zaštite takvoga kadra", kazao je Pavićević.

Što se tiče pitanja koliko je lažnih diploma u Crnoj Gori, trenutno ne postoji zvaničan, jedinstven registar koji bi dao precizan broj, ali prema njihovim podacima, ta brojka je iznad 25.000 zaposlenih u javnom sektoru.

"Samo podatak da je u ODT Podgorica formirano 70 predmeta pokazuje razmjere problema. Ipak, to je samo vrh ledenog brijega, jer znamo da veliki dio spornih slučajeva nikada ne dođe do tužilaštva", kazao je Pavićević.