Bernd Rigert (Brisel)  [ DW ]

28. 11. 2022. 09:07

NATO jača istočno krilo: Moderna vojska na udaru pacova

Nije slučajnost što šefovi diplomatija 30 članica NATO u utorak (29. novembar) dolaze na dvodnevni skup upravo u Bukurešt. Oni će na poziv rumunskog ministra spoljnih poslova Bogdana Aureskua demonstrirati podršku istočnom krilu NATO i regionu na Crnom moru, koji je postao novo težište NATO nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Prošlog proljeća je sjevernoatlantski savez odlučio da rasporedi četiri borbene grupe u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. Već od 2017. se, kao reakcija na aneksiju Krima, borbene trupe nalaze u tri baltičke zemlje, te Poljskoj. Četiri nove vojne jedinice su veličine jednog bataljona (između 900 i 1.300 ljudi).

Borbena snaga novih trupa na istočnom krilu je ograničena, ali važna simbolički. Jer, kako je rekao generalni sekratar NATO Jens Stoltenberg, multinacionalni sastav trupa simboliše solidarnost među članicama Saveza. Na samitu NATO u Madridu prošlog ljeta je dogovoreno da će borbene trupe narasti na veličinu brigada, a to bi značilo oko 5.000 pripadnika.

Strategija NATO

Sredinom ovog mjeseca je solidarnost na istočnom krilu NATO stavljena na realnu probu kada je jedna raketa iz Ukrajine doletjela u Poljsku, i usmrtila dvoje ljudi. Zavladala je nervoza, dok se nije razjasnilo da raketa nije ruska, već zalutala ukrajinska protivvazdušna odbrana.

Bila je to nesreća koja je otvorila pitanje šta bi se dogodilo da Rusija zaista napadne neku članicu NATO?

Stoltenberg je pokušao da spusti loptu, te je rekao da NATO u ovom trenutku ne vjeruje da Rusija planira napad na neku članicu. Uprkos tome se ruska agresija na Ukrajinu smatra neviđenom prijetnjom, pogotovo u istočnim članicama NATO, na Baltiku i u Poljskoj.

U Bukureštu će se razgovarati o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, kojoj je potrebna ponajprije protivraketna odbrana i municija, kako bi se branili od ruskih napada na civilnu infrastrukturu.

Poljska je odbila njemačku ponudu da Bundesver pojača poljsku protivvazdušnu obranu sistemima Patriot. Njih bi radije trebalo proslijediti Ukrajini, kaže poljski ministar odbrane Mariup Blaščak.

Stoltenberg će od saveznika ponovno tražiti da ne posustaju s pružanjem pomoći Ukrajincima, pa i uprkos porastu cijena energije i hrane u članicama NATO. Ako Rusija ostvari uspjeh, autoritarni režimi širom svijeta će vidjeti „da uz pomoć brutalnog nasilja mogu dobiti oni što žele“, kazao je Stoltenberg prošle sedmice.

„Rupe“ u infrastrukturi

U Rumuniji novom borbenom jedinicom zapovijedaju Francuzi, ona je stacionirana u Činkuu u Transilvaniji. Oko 500 Francuza je proteklih mjeseci vježbalo s jedinicama iz Poljske, Holandije i SAD. Poslednjih dana se u Rumuniji testirao francuski sistem protivvazdušne odbrane kratkog dometa MAMBA.

No postoje logistički deficiti. Francuska vojska je na jedvite jade prebacila tenkove za borbeni bataljon u Rumuniji. Nije bilo prikladnih kapaciteta u željeznici. Transport drumom je bio zaustavljen u Njemačkoj jer su tenkovi tipa Lekler bili preteški. I na kraju tenkovi u Rumuniji nijesu mogli preko važnog mosta kod Činkua, jer most nije mogao da izdrži toliko opterećenje.

Brojni problemi

Rumunija je članica NATO od 2004. U toj zemlji postoji relativno loša putna mreža što bi u slučaju nužde zakomplikovalo velike vojne transporte. Oko četvrtina puteva nije asfaltirana, a samo šest odsto njih su autoputevi.

NATO i Evropska unija pokrenuli su programe s ciljem poboljšanja vojne mobilnosti na svojim teritorijama. Željeznici je potrebno više vagona za transport teškog materijala. Širina kolosijeka na Baltiku je još uvijek u skladu s sovjetskim standardima, te ih treba prebaciti na evropske norme, a to košta. Poljska do 2034. planira nove mostove, autoputeve i 2.000 kilometara željeznice – kako bi i olakšala prebacivanje trupa na istočnu granicu.

Francuzi se žale i na praktične probleme u Rumuniji. Vojnici su se tokom oktobra na društvenim mrežama požalili na katastrofalan smještaj i lošu hranu. Spominjale su se najezde pacova, smeće i šatori u kojima nije bilo grijanja.

Francuski generalštab je u saopštenju za istraživačku platformu Mediapart potvrdio te loše uslove koji vladaju osam mjeseci nakon početka operacije u Rumuniji. U međuvremenu su problemi riješeni, tvrdi se iz Ministarstva odbrane u Bukureštu.

Problema ima i u vazdušnoj bazi NATO kod Konstance. Tamo upravo istragu provodi rumunski vojni državni tužilac – postoji sumnja da su vojnici u saradnji s bandama ukrali dizel i kerozin u vrijednosti od oko dva miliona eura.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.