Frank Hofman  [ DW ]

05. 02. 2023. 22:53

Više od milijarde dobrovoljnih priloga Njemaca za Ukrajince

Dobrotvornim i humanitarnim organizacijama u Njemačkoj je 2022. donirano ukupno 5,7 milijardi eura. To je slično kao i 2021. godine, kada su Njemci izdvojili ogromne sume za ublažavanje posledica katastrofalne poplave u zapadnoj Njemačkoj.

„Donatori su 2022. posebno pomagali ljudima koji su bježali iz Ukrajine", kaže Martin Vulf iz Njemačkog savjeta za donacije.

pročitajte još: Rat u Ukrajini

„Većina donacija je stigla od februara do aprila 2022. dakle na početku rata u Ukrajini", navodi se u izvještaju udruženja.

Posebno veliki skok je zabilježen kod donacija za „hitnu pomoć i pomoć u katastrofama" - sa 347 miliona eura na 1,133 milijarde eura. Savjet za donacije pretpostavlja da je veliki dio novca otišao za pomoć Ukrajini za pomoć interno raseljenim osobama - ali i ljudima koji su iz Ukrajine pobjegli u Njemačku.

Inflacija i skupa energija ne smanjuju donacije

Čak ni vrtoglava inflacija i nagli porast troškova energije nijesu u decembru 2022. doveli do značajnijeg pada spremnosti na doniranje. To je u razgovoru za DW potvrdio i Dominik Man iz „Action Alliance for Disaster Relief", koju čine katolički Caritas International, protestantska Diakonie, UNICEF ​​​​i njemački Crveni krst.

Tome naravno doprinose i pozivi za donacije Ukrajini na ZDF-u koji traju već jedanaest mjeseci. Tokom prvih sedmica ruske invazije u proljeće 2022. donacije su bile „vanredno visoke", kaže Man - a zatim ponovno neposredno prije Božića.

Manuela Rosbah iz humanitarne organizacije „Aktion Deutschland Hilft" kaže da je na njihove račune „2021. uplaćeno 282 miliona eura za nastradale u katastrofalnoj poplavi u Njemačkoj", dok je 2022. s ove platforme otišlo „oko 250 miliona eura, prvenstveno za hitnu pomoć u Ukrajini".

Berlinsko udruženje evakuisalo više od 18.000 ljudi

Ulrike Lesig iz berlinske humanitarne organizacije „Be an angel" (Budi anđeo) kaže da su oni u proteklih jedanaest mjeseci evakuisali više od 18.000 ljudi iz Ukrajine - uglavnom preko Kišinjeva u Moldaviji. Oni prvenstveno pomažu ljudima kojima je potrebna medicinska pomoć:

„Dovodimo osobe s invaliditetom, bolesne osobe i ranjenike na medicinski tretman u Njemačku", rekla je Lesig za DW.

Da bi to bilo moguće, organizacija „stalno traži ljekare i bolnice koji mogu da nastave liječenje raka, na primjer."

Osim toga, imaju skladište u Lavovu u zapadnoj Ukrajini i nedavno su uspjeli da isporuče više od 1000 generatora za struju - finansiranih donacijama. Uz to je „Be an Angel" otvorila novi ured u na jugu Ukrajine u Odesi kao kontaktn za bolesne osobe koje traže medicinsku pomoć u Njemačkoj.

Volonteri su iscrpljeni

No, Lesig takođe upozorava da se spremnost na donacije u Njemačkoj smanjuje: „Krajem februra 2022. ljudi su bili uznemireni: govorilo se ‚rat nam je pred vratima'". Ali sada se ljudi polako navikavaju na to, kaže ona: „Što češće neko gleda užasne slike, postaje sve tvrđi, a i problemi ovde u Njemačkoj izbijaju u prvi plan".

Mnogi i dalje redovno doniraju za Ukrajinu, no u razgovorima se ljudi sve češće pitaju „koliko hrane, koliko grijanja ću još moći sebi da priuštim? Posledice rata se osjećaju i u Njemačkoj", napominje Lesing.

Osim toga, primjećuje „određenu iscrpljenost" među volonterima. U proleće 2022. tokom ruskog napredovanja prema Kijevu, u Berlinu je zbrinjavan posebno veliki broj izbjeglica iz Ukrajine. Stizali su vozom, preko Poljske. Tada su se angažovali i brojni volonteri.

„Postoje ljudi koji dobrovoljno pomažu tokom svog odmora ili vikendima", kaže Lesig. Ali njihovo vrijeme je ograničeno. „Ne možete na duge staze uz posao, porodicu i druge obveze još i spašavati Ukrajinu."

Ipak, činjenica da su mnogi ljudi u Njemačkoj privatno primili Ukrajince u svoj dom pokazuje da je „spremnost za pomoć bila velika u proteklih jedanaest mjeseci", naglašava Lesig.

Ona kaže da još uvijek ima mnogo donatora i volontera, ali se osjeća zamor. „Bilo je jasno da će s vremenom početni angažman splasnuti". S obzirom da se rat nastavlja, ona apeluje na politiku i kaže da bi u jednom trenutku bi taj teret „morala da preuzme država".

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.