18. 03. 2023. 10:54
Rat i izbjeglištvo utiču na radni vijek i decenijama kasnije
Ratna iskustva mogu ostaviti duboke posljedice po kasniji radni vijek onih koji su bili pogođeni ratom te se one često ispoljavaju tek pri kraju poslovne karijere. To je rezultat studije Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kila, u okviru koje su se analizirali podaci o ranjenima, zatočenima i prognanima iz Drugog svjetskog rata.
„Iz rezultata istraživanja se mogu izvući lekcije za rat u Ukrajini, na primjer o očekivanim nedostacima ratnih veterana u poslovnom životu ili integraciji izbjeglica tržište rada“, kaže ekonomista i koautor studije Sebastijan Braun.
On je sa kolegom posmatrao iskustva Njemaca rođenih između 1919. i 1921. koji su kasnije radili u Zapadnoj Njemačkoj. Čak 95 odsto muškaraca tih godišta išlo je u Drugi svjetski rat.
Studija se još bavi izbjeglicama koje su krajem Drugog svjetskog rata imale između dvije i 60 godina.
„U pogledu poslovne karijere su izbjeglice imale isprva teži put“, kaže Braun u razgovoru za DW. „Tek kad se privredno čudo' zakotrljalo, smanjili su se nedostaci koje su imale izbjeglice (s istoka Evrope) na tržištu rada spram 'domaćeg' zapadnonjemačkog stanovništva.“
I prihodi u starosti su jako smanjeni zbog progona, dodaje Braun. „S druge strane, pogotovo u ratu ranjeni vojnici pate od zdravstvenih posljedica.“
Tegobe pojačano izlaze na vidjelo u starosti
Studija takođe pokazuje da ljudi koji su bili ranjeni u ratu tek u starijoj dobi smanjuju radni angažman, vjerovatno jer tada zdravstvene tegobe pojačano izlaze na vidjelo. Na poslovni uspjeh ratne povrede nijesu imale uticaja, navodi se u studiji.
I vojnici kojima je, recimo, amputiran dio tijela ili koji su oslijepili su nakon povratka iz rata uspjeli da pronađu posao. „No kod tih ljudi zdravstveni problemi u starijoj dobi dolaze ranije do izražaja i jače, tako da njihova radna sposobnost znatno opada nakon 50. godine“, ističe Braun.
Podaci ukazuju da su bivši vojnici svojevremeno ispitivani i o psihičkim posljedicama rata. Međutim, gotovo niko nije naveo da je, recimo, patio od depresije, kaže Braun: „Izgleda da je to osamdesetih godina, kad je sprovedeno ispitivanje na kojem se temelji naša studija, to još bilo tabu. Stoga se mi koncentrišemo na fizičke povrede poput rana od metka, smrzavanja ili amputacija.“
„S obzirom na rusku agresiju protiv Ukrajine, očekujemo da ruski i ukrajinski ranjenici neposredno nakon rata neće nedostajati na radnom tržištu, već tek onda kad se ti veterani budu približavali penzionisanju“, pojašnjava Braun.
Bivši zarobljenici manje uspješni
U grupi muškaraca rođenih između 1919. i 1921. su skoro dvojica od trojice bili najmanje šest mjeseci u ratnom zarobljeništvu, mnogi od njih još godinama nakon okončanja rata.
Kako pokazuje studija, to zarobljeništvo je kasniji radni vijek pogođenih skratilo za prosječno više od dvije godine. Osim toga, ti ljudi su u poslu bili u znatnoj mjeri manje uspješni nego bivši vojnici koji nijesu dospjeli u zarobljeništvo.
Onaj ko je zbog zarobljeništva tek kasnije mogao da započne radni život, u poređenju sa ostalima je po pola godine kasnije išao u penziju – vjerovatno da bi nadoknadio propušteno.
I izbjeglice su se, pored gubitka svoje imovine i domovine, morale suočiti s nedostacima u poslovnom životu. Prognane žene često više nijesu uspijevale da se ponovo zaposle. „Mislim da to prije svega ima veze s visokom nezaposlenošću u poratnom razdoblju i diskriminacijom žena na tržištu rada“, kaže Braun.
Uključivanje muških izbjeglica i prije svega vojnika koji su se vraćali s bojišta je bilo prioritet, dodaje ovaj ekonomista: „Zaposlenje udatih žena je pedesetih godina bilo još jako stigmatizovano, a norma je bio stereotip muškarca koji jedini zarađuje u porodici.“
Politička podrška i brza integracija
„Naši rezultati pokazuju bi politika trebalo da podrži ratne veterane posebno pri kraju radnog vijeka, čak i onda ako su se odmah nakon rata snašli na tržištu rada“, kaže Braun i dodaje:
„Osim toga, važna je brza integracija izbjeglica na tržištu rada i u obrazovnom sistemu. Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti omladini na prelazu iz škole u zanat te grupama koje su zapostavljene na tržištu rada.“
Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.
