Gero Riter  [ DW ]

09. 06. 2023. 07:32

Koje grijanje ugraditi u novu kuću: pet mogućih varijanti

Ova zima je bila blaga, a i račun za gas mnogima nije onoliko veliki kako su se bojali. Ogromna većina domaćinstava još uvijek se grije „klasično“: prema međunarodnoj Agenciji za energiju (IEA), 38 odsto na gas, 13 odsto na lož-ulje.

Međutim, oni koji sada grade kuću, trebalo bi da se odluče kako će se grijati, imajući u vidu to šta će se u budućnosti isplatiti. Šta dakle odabrati?

1. Toplotne pumpe

Agencija za energiju bilježi da se već sada deset odsto domaćinstava grije na taj način i taj trend je u porastu. To se vidi i po navali na uređaje, a na termin za ugradnju čeka se mjesecima. U nekim zemljama se prodaja toplotnih pumpi i više nego udvostručila. Za direktora IEA Faita Birola toplotne pumpe su budućnost, jer su se dokazale i u najhladnijim područjima. Ipak, neke stvari kod tog tipa grijanja trebalo bi da budu ljudima jasnije.

Toplotne pumpe su u stvari veoma optimalno grijanje – na struju. Za transformaciju temperature vazduha, zemlje ili vode, potrebna je električna energija, a na kraju jedan kilovatsat struje proizvodi tri do pet kilovatsata toplote. Kalkulacija uštede tu najprije zavisi od cijene struje. A što se tiče želje za zaštitom klime, važno je i kako je ta struja proizvedena.

-pročitajte još: Da li se isplati ugradnja toplotne pumpe u stariju kuću?

To je vrsta grijanja kod koje se najveće uštede postižu kod relativno niskih temperatura. Međutim, „na brzinu“ ugrijati stan tako se da se u njemu može biti i u kratkim rukavima dok je napolju ciča zima – to je teško, a i veoma skupo. Investicija je takođe poprilična i, barem po današnjim cijenama konvencionalnih goriva kao što je gas, investicija će početi da se isplaćuje tek za desetak godina.

2. Centralno grijanje

Nekada je to bio uobičajeni način grijanja novih stambenih blokova i to se sada vraća, ali na drugačiji način. U izgradnji toplana prednjače u Skandinaviji, ali u njima se neće sagorijevati fosilna goriva. To su u stvari velike toplotne pumpe ili sistemi koji koriste suvišnu toplotu industrijskih postrojenja ili palionica otpada.

Ima i toplana koje koriste geotermalnu energiju, praktično beskonačni izvor toplote iz jezgra naše planete – što ipak po pravilu nije opcija za privatne kuće.

Već na hiljadu metara dubine prilično je toplo, a u najdubljem rudniku svijeta u Južnoafričkoj Republici se na 3,9 kilometara dubine zlato kopa tako što se paralelno hladi stijena. Sonde geotermalne energije obično su na pet kilometara dubine. Pritom se, ako dođe do pomjeranja sedimenata, cijev mora polagati ponovo (tih par milimetara čelika cijevi nijesu naravno ništa prema silama koje vladaju pod zemljom).

3. Sunčeva toplotna energija

Sunce se definitivno nameće kao jednostavno i relativno jeftino rješenje, barem za zagrijavanje vode. U južnijim krajevima i u toplim mjesecima besmisleno je koristiti bilo koji drugi oblik energije za grijanje vode. Problemi naravno počinju kada se temperature spuste ispod nule.

Ipak, to je svakako opcija o kojoj bi trebalo razmišljati, bilo u kombinaciji s klasičnim grijanjem ili pak opet u kombinaciji s toplotnom pumpom.

4. Drvo i pelet

Ukratko: nije preporučljivo. Cijene peleta i drva za ogrijev takođe skače nebu pod oblake, a tu je i činjenica da takvo loženje neminovno stvara ugljen dioksid i time zagađuje životnu sredinu. Štaviše, sječom šuma kako bi se dobio ogrijev, još više se narušava održivost prirode.

5. Vodonik

U vrijeme nedaća s energentima svi sada govore o vodoniku kao gorivu budućnosti. On to vjerovatno i jeste: gorivo budućnosti, ali ne današnjice. Sagorjievati vodonik da bi se zagrijala kuća potpuna je i skupa besmislica. Jer, da bi se elektrolizom dobio vodonik potrebna je električna energija – i to oko kilovatsat struje za najviše pola kilovatsata toplotne energije. Čak i najjeftinija električna grijalica je efikasnija. Ipak, šta nam donosi budućnost kada je riječ o vodoniku – to je danas teško reći.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.