- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
14. 11. 2025. 10:20
Ruski napadi ugrožavaju nuklearnu bezbjednost Ukrajine

Ukrajina dočekuje četvrtu ratnu zimu sa već teško oštećenim energetskim sistemom. Ruske snage sada dodatno pojačavaju pritisak ciljanim udarima na termoelektrane i trafostanice nuklearnih elektrana.
Tokom nedavnog velikog noćnog napada pogođene su trafostanice nuklearki Hmeljnicki i Rivne. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da je riječ o „pažljivo planiranim napadima“. Oba postrojenja morala su da smanje proizvodnju struje, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Nuclear safety and security in Ukraine remains extremely precarious during the military conflict.
— IAEA - International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) November 8, 2025
Two operating NPPs - Khmelnitskyy and Rivne - had to reduce electricity output after overnight attack on electrical substation critical for nuclear safety.
DG @RafaelMGrossi… pic.twitter.com/mxc65Xd9Cy
Reaktori se ne mogu jednostavno isključiti
„To su hibridni teroristički napadi na nuklearne elektrane“, ocjenjuje Vladimir Omelčenko, stručnjak za energetiku iz kijevskog centra Razumkov. „Cilj im nije samo prekid snabdjevanja strujom, već uništavanje nuklearne energetike, temelja ukrajinskog sistema. Doklegod naših devet reaktora radi, energetski sistem se održava. Zato su Rusi prešli na poslednji korak – napadaju nuklearne elektrane.“
Omelčenko objašnjava da ti napadi nisu usmjereni direktno na potrošače, već na same reaktore. Kada je trafostanica pogođena, elektrana ne može da isporučuje struju u mrežu, pa blok mora hitno da se prebaci u vanredni režim rada. To je rizično, jer reaktori ne mogu brzo da se isključe, a bezbjednosni protokoli ne predviđaju takve situacije – jednostavno zato što niko u svijetu ne očekuje vojne napade na nuklearnu infrastrukturu.
Rusija je sličan napad izvela još u novembru 2022. Tada je onesposobila trafostanicu jedne ukrajinske nuklearke, što je izazvalo kratkotrajni nestanak struje. Cilj je, kažu stručnjaci, ostao isti: izazvati novi kolaps ukrajinskog elektroenergetskog sistema i podijeliti mrežu na izolovana „energetska ostrvca“.

Nova taktika – više raketa na jedno postrojenje
Ovoga puta ruska vojska promijenila je pristup. Stručnjaci primjećuju da je sada fokus napada na pojedinačnim objektima, ali uz veliku koncentraciju projektila. „Prvo lansiraju dronove tipa Šahed, a zatim pet do sedam balističkih raketa na isti cilj. Betonirane zaštitne konstrukcije mogu da izdrže udar Kalibra, ali ne i ruskih Kinžala i Iskandera“, upozorava nuklearna ekspertkinja Olha Košarna, bivša članica ukrajinske državne agencije za nuklearni nadzor.
Ona dodaje da je situacija sada mnogo teža nego 2022. godine: „Tada je sistem mogao da se obnovi za 14 sati, ali sada je gotovo cijela proizvodnja istočno od Dnjepra uništena – termoelektrane Smijiv, Harkov-5 i Černigov su razorene, a elektrana Vuledar nalazi se na okupiranoj teritoriji.“ Oštećene su i hidroelektrane širom zemlje, uključujući Dobrotvir, Burštin i Ladišin.
Cilj – dugoročno uništavanje energetskog sistema
„Rusija sada napada tamo gdje Ukrajini može da nanese najveću i najtrajniju štetu“, ukazuje Viktorija Vojcicka, bivša članica parlamentarnog odbora za energetiku i nuklearnu bezbjednost. Kao primjer navodi napad na termoelektranu Tripilja, koji je Kijev i okolinu ostavio bez struje u jutarnjim i večernjim špicevima, kao i udare na trafostanicu koja povezuje nuklearku Rivne s glavnim gradom.
„Zima 2025/26. biće za Kijev mnogo teža nego ona 2022/23. godine“, upozorava Vojcicka.
Potreba za međunarodnom pomoći
Olena Pavlenko, direktorka analitičkog centra DiXi Group, poziva na hitne konsultacije s međunarodnim partnerima kako bi se Ukrajini pomoglo da prebrodi zimu. Ukrajina apeluje na sve države, a posebno Kinu i Indiju, da izvrše pritisak na Moskvu da zaustavi napade na nuklearna postrojenja.
„Potreban je globalni pritisak da bi se Rusija primorala da okonča nuklearnu ucjenu“, izjavio je ministar Sibiha. Kijev je zatražio i hitnu sjednicu Savjeta IAEA zbog „neprihvatljivih rizika“ koje ruski napadi predstavljaju.

Upozorenja IAEA i pozivi na zaštitu
Generalni direktor IAEA Rafael Grosi reagovao je uzdržano, ali je bio jasan: „Trafostanice su od ključne važnosti za bezbjednost nuklearnih postrojenja tokom rata. Njihovo dalje uništavanje izaziva ozbiljnu zabrinutost.“ On je apelovao na sve strane da pokažu „maksimalnu uzdržanost“ i spriječe nesreće sa ozbiljnim posledicama kada je riječ o zračenju.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se ne smije čekati. „Moramo po svaku cijenu zaštititi nuklearni sektor – pojačati protivvazdušnu odbranu oko ključnih trafostanica i tražiti od partnera da obezbijede sisteme Patriot za njihovu zaštitu“, kaže Omelčenko. „To nije važno samo za Ukrajinu, već i za čitavu Evropu. Nuklearna nesreća imala bi posledice za čitav kontinent.“