Ekologija

Danijel Garić, TVCG

15. 01. 2022. 22:45   >>  22:47

STUDIJA U EVROPI

Kako prehrambena industrija doprinosi klimatskim promjenama?

Prehrambena industrija je glavni faktor koji doprinosi klimatskim promjenama koje izazivaju haos na našoj planeti, utvrdila je nedavna studija u Evropi, uz zaključak da je ovaj sektor odgovoran za 34 odsto svih emisija gasova staklene bašte koje izazivaju ljudi. Iako je proizvodnja hrane neophodna za rastuću globalnu populaciju, prelazak na različite procese proizvodnje i drugačiju ishranu može značajno poraviti stanje, stoji u studiji.

Konvencionalne prakse proizvodnje hrane utiču na životnu sredinu na različite načine. Krčenjem šuma kako bi se obezbijedilo zemljište za poljoprivredu i stočarstvo, uklanjamo prirodne alate za fotosintezu i oslobađamo ugljenik dioksid u vazduh.

Krčenje šuma nije jedini problem, već i prakse upravljanja poljoprivrednim zemljištem umnogome doprinose klimatskim promjenama. Oranje polja da bi se pripremilo za sadnju oslobađa značajne količine ugljen- dioksida u vazduh. Potom i đubriva koja se koriste za pripremu polja i povećanje prinosa takođe vrlo negativno utiču na klimu, unošenjem opasnih jedinjenja u životnu sredinu, poput azot-oksida.

Ispaša goveda je još jedan značajan doprinos klimatskim promjenama, pri čemu goveda i drugi preživari stvaraju preko jedne četvrtine emisije gasova staklene bašte u poljoprivrednom sektoru. Nedavna studija pokazuje da jedna krava može proizvesti čak 120 kilograma metana godišnje. Kada se to pomnoži sa 1,5 milijardi goveda na planeti, to čini skoro dva biliona kilograma metana, gasa staklene bašte sa potencijalom zagrijavanja više od 28 puta većim od ugljen-dioksida.

Kako izgleda ishrana na biljnoj bazi?

Najjednostavniji način da se utiče na klimatske promjene, uzrokovane prehrambenom industrijom, je podrška proizvodnji hrane koja smanjuje uticaj na klimu, poručuje se u studiji. Kako prelazimo sa mesne na biljnu ishranu, potražnja za proizvodima kao što su govedina, svinjetina i mliječni proizvodi će se smanjiti, što će omogućiti prekid štetnih postupaka koje koristimo za njihovu proizvodnju.

Biljna ishrana uključuje širok spektar voća i povrća, kao i integralne žitarice, pasulj, mahunarke i orašaste plodove. Vegetarijanska ishrana često dozvoljava proizvode životinjskog porijekla, kao što su jaja i mliječni proizvodi, uz striktno izbjegavanje mesa, živine ili morskih plodova. Veganska ishrana ne dozvoljava bilo kakve proizvode životinjskog porijekla.

Biljni proteini, koji su ključni za zdravu biljnu ishranu, omogućavaju nam da dobijemo hranljive materije koje su nam neophone i mogu se proizvesti kroz procese koji su takođe zdravi ili minimalno štetni po životnu sredinu. Neki stručnjaci smatraju pasulj i druge mahunarke najmanje štetnim biljnim proteinima po životnu sredinu, a istovremeno veoma zdravim za ishranu, jer im je obično potrebno manje đubriva i obrade.
Pored promocije zdravlja planete, biljna ishrana može imati pozitivan uticaj i na lično zdravlje.

Studije su pokazale da mediteranska ishrana, zasnovana na biljkama, može imati širok spektar zdravstvenih prednosti, kao što je smanjenje rizika od srčanih bolesti, dijabetesa i određenih karcinoma.

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se