[ Danijel Garić ]

PRIRODA UZVRAĆA UDARAC

Poplave širom svijeta od Australije do Venecuele

Poplave su prirodni fenomen, ali klimatska kriza izazvana ljudskim faktorom u posljednjim godinama drastično povećava njihovu razarajuću snagu.

Jaka kiša i porast vode ostavljaju smrtonosne posljedice širom svijeta, a pogođeno je desetine zemalja u kojima se žrtve broje stotinama hiljada, a štete stotinama milijardi eura. 

Poplave su počele još u junu u Pakistanu, u scenariju koji je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš nazvao prirodnom katastrofom bez presedana, gdje je trećina zemlje bila pod vodom, pod čijim naletom je stradalo više od hiljadu ljudi.

 Više od 600 mrtvih u Nigeriji 

Nigeriju su pogodile najgore poplave u posljednjoj deceniji, polovina zemlje je bila pod vodom, a stradalo je više od 600 ljudi, dok je preko milion stanovnika raseljeno. 

Ovakvo stanje u zemlji rezultat je masovnog krčenja šuma, velikog pritiska na zemljište, lošeg upravljanja katastrofama, neaktivnosti vlade i nedostatka ulaganja u meteorološku infrastrukturu. 

Slične poplave su se desile 2012. godine, kada je poginulo više od 300 ljudi i raseljeni milioni nakon što je višak vode ispušten iz brane Lagdo u sjevernom Kamerunu. 

Većina pogođenih država nalazi se u jugoistočnim i centralnim regionima, gdje su stotine sela odsječena i nemaju pristup hrani, čistoj vodi i izvorima energije.

Predsjednik Nigerije Muhamadu Buhari još uvijek se nije obratio naciji za skoro mjesec od početka poplava, a nije proglašeno ni vanredno stanje. Nigerijska meteorološka agencija saopštila je da bi zemlja trebalo da se pripremi za još poplava. 

Divlje životinje tumaraju Australijom 

Jaka kiša širom jugoistočne Australije u oktobru primorala je desetine hiljada ljudi da napuste svoje domove. Poplave su zahvatile najmanje 16 rijeka u državama Novi Južni Vels i Viktorija, kao i ostrvsku državu Tasmaniju. 

Riječne poplave su zahvatile zapadna predgrađa Melburna, dok su na drugim mjestima ljudi radili na evakuaciji stoke, kopanju rovova i imanja i odbrani vrećama sa pijeskom dok su rijeke izlazile iz korita. 

U sjevernom viktorijanskom gradu Ečuka, koji leži na tri rijeke, stanovnici se pripremaju za, kako se predviđa, najveću poplavu u posljednjih 150 godina, sa nadom da će privremeni nasip dugačak dva kilometra zaštititi centar grada od porasta vode.

Još jedan grad u Viktoriji, Kerang, očekuje da će biti odsječen od ostatka države u narednih dvije sedmice. To je drugi put u 11 godina da su stanovnici morali da se pripreme za poplavu „jednu u 100 godina“.

Stotine izvještaja kruži zemljom o domaćim i divljim životinjama koje tumaraju u potrazi za bezbjednim lokacijama. Pojavili su se snimci hiljada kengura, emua i drugih životinja koje uplašene napuštaju svoja prirodna staništa.

Poplave su rezultat jake kiše u oblastima slivova velikih rijeka i zemljištem koje je još uvijek zasičeno dvogodišnjim vlažnim ljetom La Ninja. Prvi put poslije decenije, neke brane su izmjerile rekordne nivoa vode. Sidnej je doživio najvlažniju godinu u istoriji, dok su u drugim regionima oboreni stoljetni rekordi po količini padavina u oktobru. U jednom satu 7. oktobra, u Melburnu je palo kiše koliko padne prosječno za mjesec. 

Nepredvidive kiše u jugoistočnoj Aziji 

Neobično jake monsunske kiše i bujne poplave poharale su ove sedmice nekoliko zemalja jugoistočne Azije, usmrtivši stotine ljudi i primoravši hiljade da napuste svoje domove. Milioni hektara poljoprivrednog zemljišta su devastirani. 

Očekuje se da će se intenzivna kiša nastaviti tokom ove sedmice na Tajlandu, gdje je 59 od 77 provincija u zemlji već pogođeno poplavama koje su pogodile oko 450 hiljada domova i više od 100 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta. Tajlandske vlasti su navodno izdvojile oko 700 miljona eura za pomoć. 

Pripreme za turističku sezonu u popularnoj destinaciji za odmor Puketu zaustavile su nove kiše, gdje su stanovnici opisali nedavne oluje kao najgore koje je ostrvo doživjelo u posljednjih 30 godina.

U centralnom Vijetnamu, koji tek čekaju ozbiljne oluje, broj poginulih u poplavama porastao je na 10, kažu lokalni izvještaji, dok je više od 11 hiljada domova potopljeno u oblasti Da Nang duž obale.

Kambodžanske vlasti krive nivo vode koji je viši od normalnog za smrt 11 djece koja su se utopila kada je trajekt potonuo prošle sedmice. Premijer Hun Sen smijenio je ministra poljoprivrede nakon što su velike poplave oštetile pirinčana polja u sjevernim provincijama.

U Venecueli razoren čitav jedan grad

Grad El Kastanjo na sjeveru Venecuele skoro je potpuno razoren ove sedmice kada se pod pritiskom obilnih kiša srušila brana. Nastala bujica je “zbrisala” sve što joj se našlo na putu. 

Većina stanovnika grada je evakuisana i u toku su napori da se oslobodi susjedni grad koji je i dalje odsječen zbog poplava i nestanka struje. Vojska je poslala 2.800 vojnika u to područje da pomognu u oporavku.

El Kastanjo je posljednji grad u državi Aragva koji je razoren obilnim kišama posljednjih sedmica. Najmanje 54 osobe poginule su 8. oktobra kada su klizišta prodrla kroz grad Las Tejerijas.

Poplave su prirodni fenomen, ali klimatska kriza izazvana ljudskim faktorom u posljednjim godinama drastično povećava njihovu razarajuću snagu. Podizanje nivoa mora, izazvano otapanjem glečera i termičkom ekspanzijom vode, sve više preplavljuje priobalna područja, dok toplije temperature uzrokuju da se više vlage akumulira u atmosferi, koja se zatim oslobađa kao kiša ili snijeg.

Naučnici kažu da bujične poplave postaju problem u nekim zemljama sa kratkim, jakim naletima kiše koje izazivaju haos. U nekim mjestima se tokom godine dešavaju ekstremne suše i ekstremne poplave, što povećava rizik od klizišta i drugih negativnih efekata.

Kako se svijet dalje zagrijava, poplave koje su ove godine viđene od Australije do Nigerije će vjerovatno postati sve češće.

„Vodili smo rat protiv prirode, a priroda uzvraća udarac i uzvraća na razarajući način“, rekao je generalni sekretar UN- a Gutereš u komentaru na klimatsku krizu