- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
10. 02. 2023.
15:54 >> 15:52
4
BAZEN CRVENOG MULjA CRNA EKOLOŠKA TAČKA
"U Botunu ostao ko je morao, rješenje za sada kratkoročno"
Bazeni crvenog mulja, koji predstavlja otpad iz Kombinata aluminijuma, smješteni su više od pet decenija u podgoričkom naselju Botun. Mnogi su se zbog crvene prašine iselili, a oni koji su ostali muče se posebno u vjetrovitim danima.
Na voćkama i usjevima crveni prah, a ista slika i na prozorima kuće. Tako u ovim vjetrovitim danima izgleda život mještana sela Botun u blizini bazena crvenog mulja. I ne samo ovih dana, već decenijama.
Mještanin Radoslav Terzić kaže da ako su koncentracije zatrovanosti do 150 puta više što se tiče zemljišta, vazduh je juče bio sigurno i 250 puta.
"To su neka stara mjerenja, onda što da vam kažem, klasičan primjer jednog genocidnog odnosa države prema ovom kraju. Ostao je samo ko je morao", kaže Terzić.
Preko 25 porodica ispod samog bazena je uz naknadu napustilo domove, a ruševine opominju da život tu nije bio moguć. A oni koji su ostali ne mogu da obrađuju zemljište.
"Ostao sam bez voćarstva, vinogradarstva, bez poljoprivrede, mini farmu sam imao sa tri grla. Svi su oni zaradili flurozu zubne gleđi zahvaljujući ispaši ispod bazena KAP-a, a to prouzrokuju teški metali", pojašnjava Terzić.
A metali koji se deponuju u bazene industrijski su otpad koji nastaje preradom alumunijuma u KAP-u. Za više od pet decenija deponovano je, prema procjenama stručnjaka, skoro osam miliona tona otpada.
U Agenciji za zaštitu životne sredine svjesni su opasnosti ove crne ekološke tačke, a evo šta će uraditi da je saniraju.
Gordana Đukanović ispred Agencije za zaštititu životne sredine kaže da će orošavanje, odnosno kvašenje bazena, biti preventivna mjera.
"Tu će biti hidroinženjeri, geolozi i projektanti. Na osnovu projekta koji uradi ovlašćena institucija vidjećemo da li će biti potrebno da se izrade novi bunari ili da se koriste postojeći. Postaviće se potrebna instalacija po obodu bazena, tako da je poenta da se djeluje preventivno", kaže Đukanović.
Kvašenju bazena smo i svjedočili ovih dana. Dugoročno rješenje otežava to što su bazeni u privatnom vlasništvu. No to ne smije biti prepreka za državu.
"Imamo zagađenje životne sredine u širem području, tako da to nema niko pravo da radi, bez obzira na vlasništvo", kaže Azra Vuković, Green Home.
Коментари4
Остави коментар