Б.Ч.Ј.

VUČINIĆ

Vlada smatra da ne treba prihvati zakon kojim bi se ispravila nepravda prema žrtvama tranzicije

Predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić, saopštio je da Vlada smatra da ne treba prihvatiti predlog Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku, čiji je cilj ispravljanje nepravde prema žrtvama tranzicije a koji je Vučinić predao u skupštinsku proceduru.

Vučinić navodi da je taj zakon značajan što se njime, kako je kazao, stvara osnov za finansijsku podršku bivšim radnicima koji su žrtva tranzicije, odnosno svih bivših radnika svih sektora crnogorske privrede koji su nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nijesu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je Vlada Crne Gore sprovodila u periodu prije donošenja tog zakona.

"Ovim predlogom zakona uređuje se ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila Država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim društvima", kazao je Vučinić.

Dodaje da takođe postoje dodatni kriterijumi koji su propisani članom četiri predloženog zakona.

"Pravo na finansijsku podršku može ostvariti bivši zaposleni koji je nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona prijevremeno ostvario pravo na penziju; zbog uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona nije zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca; nije ostvario pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansija, do dana stupanja na snagu ovog zakona; nije ostvario pravo na finsijsku podršku u skladu sa zakonom", navodi se u saopštenju.

Poručuje da zakon precizno definiše koji su to radnici.

"Ko bolje može sprovesti analizu i utvrditi broj bivših zaposlenih nego resorno ministarstvo", saopštio je Vučinić.

Tim prije što taj tekst zakona je, kako kaže, već ušao u normativnu praksu i predstavlja pravnu tekovinu koja je uspostavljena upravo na predlog Vlade Crne Gore

"Iz navedenog se vidi, da se mišljenje Vlade ne temelji na nekim realnim problemima utvrđivanja broja radnika, već bojim se na nedostatku političke volje da se ovaj zakon donese", naveo je Vučinić.

Ističe da je činjenica da je taj zakon donesen za bivše zaposlene rudarskog i metalskog sektora i to na predlog Ministarstva za ekonomski razvoj.

"Navode da su norme zakona nepotpune, ne mogu da prihvatim jer su po istom tekstu zakona bivši zaposleni rudarsko metalskog sektora ostvarili pravo", kazao je Vučinić.

Prema njegovom mišljenju zakon je pravno-tehnički pravilan i ne vidi prostora za kritiku ni u tom pogledu.

"S obzirom na to da je ovaj budžet rekordni u iznosu od 3 milijarde eura, iznenađuje strah Vlade od fiskalnog uticaja predloženog. Što se tiče pronalaženja sredstava i sprovodjena zakona, očekivao sam poziv od Ministarstva na dogovor", poručuje on.

Navodi da cilj zakona nije urušavanje fiskalne stabilnosti zemlje već ispravljanje nepravde prema žrtvama tranzicije.

"Zašto se planira donošenje Zakoa o oduzimanju imovine stečene kriminalom nego da bi se uspostavila pravda i od vrijednosti te imovine socijalana jednakost", upitao je Vučinić.

Ako, kako kaže, imamo u vidu da je kriminal u privredi uzeo veliki udio u ukupnim kriminalnim aktivnostima svih ovih decenija, i da su jedine žrtve tog kriminala radnici, bivši radnici i njihove porodice, onda ista država ima obavezu prema tim ljudima.

Dodaje da se u toku procedure donošenja zakona, svakako može razgovarati i utvrditi načini sprovođenja.

Poručuje da je iskrena namjera sa njegove strane da se ispravi nepravda i prema bivšim radnicima ostalih sektora, jer su dugogodišnji problemi u rudarskoj i metalaskoj indutriji sa razlogom izazvali veliku pažnju prema tim radnicima, dok je država zaboravila na ostale žrtve tranzicije.

Rudarsko metalski sektor je, kako navodi, bio najbrojniji sektor u privredi.

Dodaje da imamo već sproveden zakon za taj sektor, dok na drugoj strani imamo istu situaciju i istu nepravdu prema radnicima ostalih sekotora u privredi.

Kazao je da broj tih radnika u ukupnom obimu nije veći od broja u rudarskom-metalskom sektoru, što nam, kako je saopštio, govori da taj je broj radnika okvirno poznat.

"Dakle potreban je samo politička volja da se saniraju diskriminatorne posljedice i uspostavi socijalna pravda za sve zrtve tranzicije podjednako", zaključio je Vučinić.

Predsjednik Radničke partije, Maksim Vučinić, saopštio je da Vlada smatra da ne treba prihvatiti predlog Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku liicma koja su bila zaposlena u perivrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država a čiji je cilj ispravljanje nepravde prema žrtvama tranzicije.

Predlog zakona Vučinić je predao u skupštinsku proceduru.

Predsjednik Radničke partije navodi da je taj zakon značajan jer se njime stvara osnov za finansijsku podršku bivšim radnicima koji su žrtva tranzicije, odnosno svih bivših radnika svih sektora crnogorske privrede koji su nakon prestanka radnog odnosa usljed stečaja privrednih društava u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, bili primorani da pođu u prijevremenu penziju, a da pritom nijesu stekli pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa koje je Vlada Crne Gore sprovodila u periodu prije donošenja tog zakona.

"Ovim predlogom zakona uređuje se ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila Država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim društvima", kazao je Vučinić, a navodi se u saopštenju Radničke partije.

Dodaje da takođe postoje dodatni kriterijumi koji su propisani članom četiri predloženog zakona.

"Pravo na finansijsku podršku može ostvariti bivši zaposleni koji je nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona prijevremeno ostvario pravo na penziju; zbog uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona nije zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca; nije ostvario pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansija, do dana stupanja na snagu ovog zakona; nije ostvario pravo na finsijsku podršku u skladu sa zakonom.
Poručuje da zakon precizno definiše koji su to radnici. Ko bolje može sprovesti analizu i utvrditi broj bivših zaposlenih nego resorno ministarstvo", saopštio je Vučinić.

Tim prije što taj tekst zakona je, kako kaže, već ušao u normativnu praksu i predstavlja pravnu tekovinu koja je uspostavljena upravo na predlog Vlade Crne Gore

"Iz navedenog se vidi, da se mišljenje Vlade ne temelji na nekim realnim problemima utvrđivanja broja radnika, već bojim se na nedostatku političke volje da se ovaj zakon donese", naveo je Vučinić.

Ističe da je činjenica da je taj zakon donesen za bivše zaposlene rudarskog i metalskog sektora i to na predlog Ministarstva za ekonomski razvoj.

"Navode da su norme zakona nepotpune, ne mogu da prihvatim jer su po istom tekstu zakona bivši zaposleni rudarsko metalskog sektora ostvarili pravo", kazao je Vučinić.

Prema njegovom mišljenju zakon je pravno-tehnički pravilan i ne vidi prostora za kritiku ni u tom pogledu.

"S obzirom na to da je ovaj budžet rekordni u iznosu od 3 milijarde eura, iznenađuje strah Vlade od fiskalnog uticaja predloženog. Što se tiče pronalaženja sredstava i sprovodjena zakona, očekivao sam poziv od Ministarstva na dogovor", kazao je Vučinić.

Navodi da cilj zakona nije urušavanje fiskalne stabilnosti zemlje već ispravljanje nepravde prema žrtvama tranzicije.

"Zašto se planira donošenje Zakoa o oduzimanju imovine stečene kriminalom nego da bi se uspostavila pravda i od vrijednosti te imovine socijalana jednakost", upitao je Vučinić.

Ako, kako kaže, imamo u vidu da je kriminal u privredi uzeo veliki udio u ukupnim kriminalnim aktivnostima svih ovih decenija, i da su jedine žrtve tog kriminala radnici, bivši radnici i njihove porodice, onda ista država ima obavezu prema tim ljudima.

Dodaje da se u toku procedure donošenja zakona, svakako može razgovarati i utvrditi načini sprovođenja.

Poručuje da je iskrena namjera sa njegove strane da se ispravi nepravda i prema bivšim radnicima ostalih sektora, jer su dugogodišnji problemi u rudarskoj i metalaskoj indutriji sa razlogom izazvali veliku pažnju prema tim radnicima, dok je država zaboravila na ostale žrtve tranzicije.

Rudarsko metalski sektor je, kako navodi, bio najbrojniji sektor u privredi.

Dodaje da imamo već sproveden zakon za taj sektor, dok na drugoj strani imamo istu situaciju i istu nepravdu prema radnicima ostalih sekotora u privredi.

Kazao je da broj tih radnika u ukupnom obimu nije veći od broja u rudarskom-metalskom sektoru, što nam, kako je saopštio, govori da taj je broj radnika okvirno poznat.

"Dakle potreban je samo politička volja da se saniraju diskriminatorne posljedice i uspostavi socijalna pravda za sve zrtve tranzicije podjednako", zaključuje se u saopštenju Vučinića.