RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me https://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Bivši radnici zadovoljni zakonom, sve ispoštovano https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344079/bivsi-radnici-zadovoljni-zakonom-sve-ispostovano.html Bivši radnici rudarske i metalske industrije dobiće po 12 hiljada eura, odlučila je Vlada i usvojila predlog zakona. Bivši radnici kažu da su zadovoljni i da je nepravda ispravljena. To su danas saopštili i premijeru tokom sastanka, uz očekivanje da će zakon do kraja mjeseca podržati svi poslanici. Bivši radnici rudarske i metalske industrije zadovoljni su izasli sa sastanka sa premijerom Zdravkom Krivokapićem.

"Sve je ispoštovano što smo dogovarali, nikakvih primjedbi nemamo. Ja zahvaljujem premijeru, poslanicima, ministrima i svima koji su dosta tu ima sirotinje da prevaziđu neke svoje životne probleme", kazao je predstavnik penzionisanih radnika Metalca iz Nikšića Radivoje Knežević.

Jer će zahvaljujući zakonu o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima ovih sektora koji je Vlada usvojila nedavno, otpremnine dobiti bivši radnici KAP-a, Prerade i Kovačnice iz Podgorice, ali i Rudnika boksita i Metalaca iz Nikšića, kao i Fabrike elektroda iz Plužina.

"Ovaj zakon je sistemski ograničen samo na one koji su ušli u stečaj kao državna preduzeća. Tu ima negdje oko 1300 radnika koji su na ovaj način dobili od države ono što su očekivali. Ovaj zakon je išao i malo dalje pa je za one koji nijesu u prilici da tu pravdu dočekaju to pravo na njihove pravne nasljednike, tako da smo vodili računa koliko toliko", poručio je predsjednik Vlade Vlade Gore Zdravko Krivokapić.

 A sve to je dogovorno u okviru radne grupe za izradu prijedloga zakona, čiji članovi su bili i bivši radnici rudarsko metalskog kompleksa.

"Ovim zakonom je definisano da će svaki penzioner pojedinačno primiti po 12 000 eura. To će biti u tranšama. Dvije su 2022. godini, prvi kvartal, drugi iste godine i isto tako za 2023. godinu", istakao je predstavnik pregovaračkog tima rudarsko metalskog sektora Slobodan Tripković.

Bivši radnici poručuju da je pravda konačno zadovoljena, a premijer odgovara da je zakon o izmirenju obaveza prema njima samo jedan u nizu koje će usvojiti Vlada. O njemu će uskoro glasati i poslanici, a ni bivši radnici ni premijer nemaju dilemu da će dobiti zeleno svjetlo.

Dijana Drašković, TVCG

]]>
06.12.2021T20:16:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344079/bivsi-radnici-zadovoljni-zakonom-sve-ispostovano.html
Ispravka nepravde prema bivšim radnicima iz rudarske i metalske industrije https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344066/ispravka-nepravde-prema-bivsim-radnicima-iz-rudarske-i-metalske-industrije.html Zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku bivšim radnicima iz sektora rudarske i metalske industrije je ispravka nepravde, ocijenio je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić. On i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, danas su razgovarali sa bivšim radnicima iz ta dva sektora, povodom Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku bivšim radnicima iz sektora rudarske i metalske industrije, koji je Vlada Crne Gore utvrdila na prethodnoj sjednici.

Kako je saopšteno iz Krivokapićevog kabineta, sastanku su prisustvovali predstavnik bivših radnika Rudnika boksita NK, FEP Plužine i Metalac Nikšić, Radivoje Knežević i predstavnici bivših radnika KAP-a, Slobodan Tripković i Milorad Stanišić.

Krivokapić je podsjetio da je Vlada na prethodnoj sjednici usvojila Nacrt zakona o finansijskoj podršci onima koji su obespravljeni.

Kako je kazao, najveće obespravljenje postoji u sektoru rudarstva i metalske industrije, a razlog leži u više činjenica.

“Prvo, što se desila jedna tranzicija koja je imala dalekosežne posljedice na najveći broj zaposlenih, koji se kretao upravo u toj oblasti i ovaj Zakon je sistemski ograničen, samo na one koji su ušli u stečaj kao državna preduzeća”, rekao je Krivokapić.

On je rekao da ima oko 1,3 hiljade radnika, koji su na taj način dobili od države ono što su očekivali.

“Naravno, pošto je Vlada odlučila da ovo bude godina socijalne pravde, mi smo pokušali da ispravimo nepravdu, koja traje i prema tim radnicima i prema njihovim porodicama duži niz godina”, kazao je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da se nikada na taj način ne može otkloniti ta nepravda, ali u svakom slučaju to predstavlja pokušaj ispravke one nepravde koja se desila u periodu tranzicije.

“Nekada je to zbog nedostatka tržišta, nekad zbog lošeg upravljanja, čini mi se da u nekim situacijama imamo i lošu namjeru. Ako sve to sagledate onda je ovaj Zakon išao i malo dalje, pa je za one koji nisu u prilici da ovu pravdu dočekaju, to pravo preneseno njihovim pravnim nasljednicima”, dodao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, koliko-toliko, vodili su računa, iako taj iznos od 12 hiljada EUR nije potpuna mjera onoga što bi država trebalo da uradi.

Ali, kako je dodao, kroz brojne sastanke Ministarstva ekonomskog razvoja sa partnerima koji su predstavljali radnike došli smo do ovog zajedničkog imenitelja i kroz skupštinsku proceduru, koja će biti ovoga mjeseca taj će Zakon napokon ugledati svjetlost dana.

Krivokapić je zahvalio šefovima poslaničkih klubova koji su takođe učestvovali u izradi tog Zakona, ali i Ministarstvu ekonomskog razvoja na razumijevanju.

“I naravno, mi ćemo se truditi da ono što smo obećali i ispunimo, a to je upravo pokušaj i kroz ovakav jedan Zakon”, istakao je Krivokapić.

]]>
06.12.2021T17:28:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344066/ispravka-nepravde-prema-bivsim-radnicima-iz-rudarske-i-metalske-industrije.html
Strani investitori u Crnoj Gori doprinijeli oporavku ekonomije https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344063/strani-investitori-u-crnoj-gori-doprinijeli-oporavku-ekonomije.html Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) postizanjem dobrih poslovih rezultata doprinio je oporavku ekonomije, tako što je nastavio svoja ulaganja i pružao Vladi svoje znanje i iskustvo, rekao je premijer Zdravko Krivokapić. SSICG je objavio šesto izdanje Vodiča o Savjetu stranih investitora, na crnogorskom i engleskom jeziku, u saradnji sa regionalnim izdavačem Alliance International Media (AIM).

Iz SSICG su kazali da u publikaciji članovi Savjeta stranih investitora ocjenjuju poslovno okruženje i investicioni ambijent u državi i ukazuju na područja na kojima treba intenzivnije raditi.

Navodi se da su pored članova Savjeta, opažanja i planove predstavili i Krivokapić, ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić.

U saopštenju se dodaje da su učestvovali i šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Christopher Sheldon, šef kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria i guverner Centralne banke Crne Gore, Radoje Žugić.

Krivokapić je rekao da je SSICG postizanjem dobrih poslovih rezultata doprinio oporavku ekonomije tako što je nastavio svoja ulaganja i pružao Vladi svoje znanje i iskustvo.

“Ova vlada njeguje dijalog i spremna je da sasluša prijedloge koji će dovesti do napretka naše ekonomije i društva. Vlada u Savjetu stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) zasigurno ima sagovornika posvećenog utiranju održivog puta ka rastu”, istakao je Krivokapić.

Predsjednik SSICG, Christoph Schoen, istakao je da je Vlada u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore preduzela odgovarajuće i blagovremene mjere za podršku poslovnoj zajednici i privatnim licima u cilju ublažavanja uticaja krize.

“Iz ove perspektive mislim da je pošteno reći da se krizom veoma dobro upravljalo sa strane Vlade i Centralne banke Crne Gore”, rekao je Schoen.

Prema njegovim riječima, inovacije i digitalizacija u svim oblastima su ključne komponente ekonomskog razvoja.

“Svi naši članovi imaju lidere i stručnjake koji mogu pomoći, prije svega, državnoj upravi”, istakao je Schoen.

]]>
06.12.2021T16:54:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344063/strani-investitori-u-crnoj-gori-doprinijeli-oporavku-ekonomije.html
Vlada odlučna da stvori ambijent za strane investitore https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344035/vlada-odlucna-da-stvori-ambijent-za-strane-investitore.html Vlada ima nultu toleranciju na korupciju, volju da iskorijeni sivu ekonomiju iz društva i da stvori ambijent koji je siguran i privlačan za ulaganja stranih investitora, poručio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji je danas primio u posjetu ambasadora Republike Italije u Crnoj Gori Luku Zeliolija. Kako je istakao Milatović, ove godine Crna Gora bilježi ekonomske rezultate koji su jako dobri i to je važan temelj za stabilnu ekonomiju i javne finansije.

"Napravljeni su uslovi da možemo da govorimo i o načinima na koji možemo jednu zemlju, koja je teško pogođena krizom, da izgradimo na bolje uprkos teškom zatečenom stanju i najvećim padom ekonomije koji je zabilježen u Evropi“, istakao je Milatović.

Ministarstvo ekonomskog razvoja je, kako se navodi u saopštenjju, preduzelo niz aktivnosti, donijelo ispravne i pravovremene odluke koje su uspjele da povrate turističku aktivnost i da za prvih devet mjeseci, po podacima Centralne banke prihoduje 700 miliona eura od ove važne privredene grane.

Ministar je dodao da je "upravo očuvanje turističke supstance u najvećoj mjeri doprinijelo do snažnog ekonomskog oporavka u zemlji".

On je naglasio da Crna Gora teži da postane cjelogodišnja turistička destinacija i da se temelji takve destinacije izgrađuju putem diverzifikacije turističke ponude, izmjena zakonodavnih okvira i ulaganjem u infrastrukturu posebno na sjeveru Crne Gore, na čemu MER intenzivno radi.

"Kapitalni budžet za 2022. godinu usmjeren je na regionalnu jednakost u Crnoj Gori i izdvajanja po stanovniku, te su najveća izdavanja usmjerena ka našoj sjevernoj regiji, a dodatno će se unaprijediti životni standard cijelog društva kroz projekat Evropa sad! koji je prepoznat u Budžetu“, pojasnio je Milatović.

Tokom sastanka Milatović je naglasio da je Crna Gora na svom evropskom putu sve bliža krajnjem cilju, a to je članstvo u EU.

"Naša vjerovanja i težnje su da taj cilj postignemo 2025. godine. To je svakako jasan signal svim budućim investitorima koliko je Crna Gora ozbiljna da izgradi svoj imidž na pravim vrijednostima i sigurnim prilikama", poručio je ministar.

Sagovorni su se saglasili da postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje između Crne Gore i Italije.

Ambasador Zelioli zahvalio se na prijemu i prilici da se detaljnije upozna sa važnim projektima na kojima Ministarstvo radi. On je ministru predočio da postoji zainteresovanost italijanskih kompanija za ulaganja u Crnu Goru, ali i potreba za boljom direktnom povezanosti dvije države koje baštine prijateljske odnose. Ambasador je naglasio da Italija pruža punu podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu.

]]>
06.12.2021T14:07:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344035/vlada-odlucna-da-stvori-ambijent-za-strane-investitore.html
Da građanima omogućimo dostojan život https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344019/da-gradjanima-omogucimo-dostojan-zivot-.html Ekonomskim razvojem, ojačaćemo i demokratiju. Sve procese koje smo pokrenuli, imaju za cilj da građanima omogućimo život dostojan čovjeka 21. vijeka i sve ovo što prije, rekao je premijer Zdravko Krvokapić. Krivokapić je primio danas pomoćnicu generalnog sekretara UN i regionalnu direktorku UNDP-a za Evropu i Zajednicu nezavisnih država (ZND), Mirjanu Špoljarić Eger.

Zahvalivši na doprinosu u razvoju Crne Gore od strane UNDP-a, koji je evidentan već dugi niz godina, premijer Krivokapić razgovarao je sa regionalnom direktorkom UNDP, gospođom Eger, o budućem pružanju podrške ove organizacije u projektima održivog razvoja Crne Gore, u okviru Agende 2030.

Premijer Krivokapić istakao je da su u toku vladine aktivnosti kako bi svi društveni procesi bili pokrenuti u pravom smjeru i kako bi ekonomskim razvojem i finansijskom podrškom građanima, posredno se, na viši nivo podigla demokratičnost, poštovanje ljudskih sloboda, ekološka svijest građana, te afirmisale evropske vrijednosti.

„Ekonomskim razvojem, ojačaćemo i demokratiju. Sve procese koje smo pokrenuli, imaju za cilj da građanima omogućimo život dostojan čovjeka 21.vijeka i sve ovo što prije”, rekao je Krvokapić.

Upoznavši direktorku Eger sa četiri programa Vlade i procesom digitalne transformacije javnog sektora, Krivokapić je kazao da očekuje pozitivne reakcije od svih regionalnih i evropskih organizacija čija je misija da podrže održive, progresivne projekte, te da će u tom pravcu biti unaprijeđena i saradnja sa regionalnom kancelarijom UNDP-a.

Pomoćnica generalnog sekretara UN, pomoćnica administratora UNDP i direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Mirjana Špoljarić Eger, zahvalila je Vladi i premijeru na tome što prepoznaju važnost prisustva UNDP-a u državi kroz snažno partnerstvo i zajedničku posvećenost održivom razvoju.

„UNDP je spreman da podrži razvoj plana implementacije nacionalno utvrđenih doprinosa i pravednu tranziciju. Konferencija o klimi COP26 je bila prelomni trenutak nakon kojeg države svoja klimatska obećanja treba da sprovedu u djelo – da ublaže štetu i prilagode se pravednoj tranziciji. Mapa puta pravedne tranzicije treba da okupi zajednicu i sve relevantne partnere oko istog cilja, smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 35% do 2030. godine“, naglasila je Špoljarić Eger.

Ponovila je da je UNDP spreman da i dalje podržava veću inkluzivnost i transparentnost javne uprave kroz digitalizaciju i orodnjavanje javnih politika, koje je, podsjetila je, jedan od preduslova procesa pristupanja EU i održivog razvoja zemlje. „Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u rad javne uprave doprinos je blagostanju građana, ekonomskom razvoju i kapacitetima zemlje u procesu pristupanja EU. Javna uprava ima važnu ulogu u postavljanju najviših standarda kad je u pitanju različitost, inkluzija, posebno kroz postizanje rodne jednakosti na svim nivoima odlučivanja”, istakla je regionalna direktorka UNDP-a.

Ocijenila je i da je Crna Gora stvorila osnovne preduslove za digitalnu transformaciju, koja je ključni faktor ubrzanog napretka u dostizanju Ciljeva održivog razvoja. „Opredjeljenje UNDP-a je da i dalje podržava Vladu u korišćenju svih elemenata inkluzivnog digitalnog ekosistema u cilju pružanja boljih usluga građanima“, dodala je Špoljarić Eger.

]]>
06.12.2021T13:07:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344019/da-gradjanima-omogucimo-dostojan-zivot-.html
Rast nezaposlenosti 1,3 odsto https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344015/rast-nezaposlenosti-13-odsto.html U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 55,96 hiljada nezaposlenih, 1,3 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). Stopa nezaposlenosti je, prema mjesečnom izvještaju ZZZ, porasla sa 23,81 odsto na 24,12 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 16,55 hiljada novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 21,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.

]]>
06.12.2021T12:40:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344015/rast-nezaposlenosti-13-odsto.html
Pad proizvodnje šumskih sortimenata https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344009/pad-proizvodnje-sumskih-sortimenata.html Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u trećem kvartalu je, u odnosu na isti prošlogodišnji period, pala 31,5 odsto, pokazuju podaci Monstata. Statističari su kazali da proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u periodu od prvog do trećeg kvartala, u odnosu na isti prošlogodišnji period, bilježi pad 57,4 odsto.

Cilj istraživanja koje se odnosi na proizvodnju šumskih sortimenata u državnim šumama jeste da obezbijedi podatke o proizvodnji, prodaji i zalihama šumskih sortimenata u državnim šumama.

Iz Monstata su objasnili da se šumom smatra zemljište koje je obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine čija je površina veća od 20 ari, kao i šumski rasadnici, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protivpožarne pruge i druga otvorena područja unutar šume površine manje od 20 ari.

]]>
06.12.2021T12:17:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/344009/pad-proizvodnje-sumskih-sortimenata.html
Planirani prihodi veći 86, a rashodi 120 miliona eura https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343984/planirani-prihodi-veci-86-a-rashodi-120-miliona-eura.html U državni budžet će se naredne godine sliti 2,21 milijardu ili 41,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je procijenjen na 5,306 milijardi eura i biće 86,5 miliona veći u odnosu na plan za ovu godinu. Za ovu godinu je BDP procijenjen na 4,881 milijardu, navodi se u jednom od ključnih strateških dokumenata aktuelne Vlade, Programu ekonomskih reformi od naredne do 2024. godine, čiji je nacrt Ministarstvo finansija i socijalnog staranja stavilo na javnu raspravu do 23. decembra, pišu Dnevne novine.

Na isti način kako su ranije već predstavljeni i rizični planovi za “tektonske poremećaje” unutar krhke crnogorske ekonomije s puno optimizma kreiran je i ovaj dokument, čije smjernice treba da obezbijede sigurnost i za privrednike i za građane u naredne tri godine.

Tako se precizira da je cilj fiskalne politike u narednoj godini potpuni oporavak naplate javnih prihoda po osnovu ekonomske aktivnosti na nivo iz 2019, uz generisanje novih prihoda. S druge strane, navode kako će rasti javna potrošnja, anaročito kapitalni budžet nakon ovogodišnje racionalizacije.

“Polazeći od planiranih nivoa javnih prihoda i javne potrošnje, u narednoj godini planiran je deficit javnih finansija od 202 miliona eura, dok je primami deficit 105,7 miliona eura. Istovremeno, planiraše suficit tekuće budžetske potrošnje od 101,3 miliona eura", dodaje se u dokumentu.

Otplata duga iznosiće 311,1 milion eura ili 5,9 odsto BDP-a, te se ukupna nedostajuća sredstva projektuju na 513,9 miliona eura.

U dokumentu se navodi da će se ona uglavnom nadomjestiti iz depozita obezbijeđenog emitovanjem 750 miliona eura državnih obveznica u decembru prošle godine, a ostatak iz već ugovorenih kreditnih aranžmana.

Za rast prihoda biće “zaduženi” rast ekonomske aktivnosti, proširenje poreske baze kroz smanjenje sive ekonomije, eliminisanje biznis barijera i novo zapošljavanje, unapređenje rada Uprave prihoda i carina, odnosno inspekcija i poreska rješenja iz programa Evropa sad.

U dokumentu se podsjeća na neto minimalac od 450 eura i neoporezivi dio od 700 eura bruto zarade, ukidanje obaveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje, te ostale doprinose koji se progresivno povećavaju počev od 20,4 odsto i porez na dohodak uvećan sa devet na 15 odsto za bruto osnovicu iznad hiljadu eura.

Budžetski priliv od poreza i doprinosa na zarade u narednoj godini definisan je na 676,2 miliona eura, što je 116,1 miliona manje nego ove godine. Porez na dobit firmi projektovan je na 84,3 miliona eura ili 243 miliona eura više nego ove godine.

“Porez na dodatu vrijednost u narednoj godini projektovan je u iznosu od 748,8 miliona eura, što je u odnosu na ovu više 137 miliona, i to u skladu sa projekcijama rasta potrošnje domaćinstava i uvoza, suzbijanja neformalne ekonomije, ukidanja snižene stope od sedam odsto za pripremanje i usluživanje hrane i pića”, precizira se u dokumentu, te dodaje da su uračunatii efekti nove akcizne politike.

Prihodi od akciza trebalo bi da dostignu 289 miliona eura ili 48 miliona eura više od ovogodišnjih, a kao posljedica ne samo novih akciza, već i projektovanog rasta ekonomske aktivnosti. Zahvaljujući najviše konačnom oporezivanju igara na sreću, naknade će ukupno iznositi 23,5 miliona, a uključivaće još naknade za ekonomsko državljanstvo (koje EU smatra vrlo problematičnim), te takozvane “digitalne dividende”. Ostali prihodi od 24,8 miliona u narednoj godini uvećani su zbog uplata dobiti kompanija u većinskom vlaništvu države.

Plan je da javna potrošnja iznosi 2,412 milijardi eura ili 45,5 odsto BDP-a, pa da tako bude veća 120,2 miliona eura u odnosu na plan iz ove godine. Onaj planirani rast prihoda od 86,5 miliona “progutaće” tekuća javna potrošnja, koja je za skoro isti iznos veća nego ovogodišnja i biće 2,109 milijardi eura ili 39,7 odsto BDP-a.

“Rast tekuće javne potrošnje u najvećoj mjeri opredjeljuje: rast zarada zaposlenih u zdravstvu od 12,5 odsto i u potrošačkim jedinicama budžeta koji su do sada primali zaradu iznad nivoa nove minimalne zarade, uvođenja dječjeg dodatka i isplatu naknada majkama sa troje ili više djece, te izmirivanja obaveza Fonda za zdravstveno osiguranje iz prethodnog perioda”, navode autori Programa.

U odnosu na ovu godinu manji će biti izdaci za kamate po osnovu duga i sredstva tekuće budžetske rezerve koja su korišćena za subvencije tokom pandemijske krize. Ranije pomenuti kapitalni budžet, definisan na 303,3 miliona eura, imaće taj “značajan rast” od 34,1 miliona ili 12,7 odsto u odnosu na ovogodišnji čije je trenutno ispunjenje manje čak 583 miliona ili 27,6 odsto u odnosu na plan.

]]>
06.12.2021T09:27:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343984/planirani-prihodi-veci-86-a-rashodi-120-miliona-eura.html
Sjutra protest taksista https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343978/sjutra-protest-taksista.html Članovi Strukovnog sindikata taksista Crne Gore sjutra će održati protestnu vožnju u Podgorici. Kako su najavili iz tog sindikata učesnici protesta će se okupiti na platou kod Novog duvanskog u Bulevaru Šarla de Gola od od 10 do 11 sati.

U 11 sati će, kako najavljuju formirana kolona krenuti, Bulevarom Šarla de Gola, ulicom Josipa Broza, ulicom Pete Proleterske, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, ulicom Stanka Dragojevića, gdje će se kolona zaustaviti, dok predstavnici SSTCG predaju dopise sa zahtjevima, predsjedniku Vlade Crne Gore, i ministru finansija i socijalnog staranja.

Nakon toga će, kako navode, kolona taxi vozila sa učesnicima protesta, nastaviti ulicom, Staka Dragojevića, Bulevarom Ivana Crnojevića, ulicom Marka Miljanova, ulicom Bratstva i Jedinstva, ulicom 4. jula, do kružnog toka na Zabjelu, zatim Bulevarom Šarla de Gola, do mjesta polaska, gdje će parkirati vozila i zatim pješke se uputiti ispred zgrade Centrale Uprave prihoda i carine, i predati dopis sa zahtjevima, VD direktorici, i tu do kraja radnog vremena sačekati odgovore po dopisima.

“Zavisno od odgovora po predatim dopisima, učesnici protesta će odlučiti dali se protesti nastavljaju, i na koji način, do ispunjenja zahtjeva. Shodno epidemiološkim mjerama, u protestu će učestvovati, 50 auto-taxi vozila, isto tako ispred zgrade Uprave prihoda i carina, odgovor po dopisima će čekati do 50 auto-taxi preduzetnika”, poručili su iz Strukovnog sindikata taksista Crne Gore.

]]>
06.12.2021T08:14:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343978/sjutra-protest-taksista.html
Obavezna rezerva u oktobru 213,5 miliona eura https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343886/obavezna-rezerva-u-oktobru-2135-miliona-eura.html Obavezna rezerva banaka na kraju oktobra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 213,5 miliona eura. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 61 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 39 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u septembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,92 milijarde eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 76,5 odsto, a na oročene 23,5 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

]]>
05.12.2021T14:10:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343886/obavezna-rezerva-u-oktobru-2135-miliona-eura.html
Digitalna transformacija neminovna https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343881/digitalna-transformacija-neminovna.html Digitalna transformacija, od koje više nego ikad zavisi privredni razvoj, neminovna je promjena koju je lakše sprovesti uz međusobnu podršku i razmjenu znanja i iskustavai, ocijenjeno je na jednom od panela Konferencije o ekonomiji Montenegro 2021. Direktor IEDC-a iz Bleda, Nenad Filipović, kazao je na panelu pod nazivom (Ne)spremni za digitalnu transformaciju, da su glavni razlozi za sprovođenje tog procesa to što biznis postaje brži, a turbulencije jače, što zahtijeva agilni pristup poslovnim procesima.

On je na konferenciji, koju je Privredna komora (PKCG) krajem sedmice organizovala u Bečićima, kazao i da stari modeli poslovanja onemogućavaju dolazak do novih vrijednosti.

Filipović je, govoreći o istraživanju koje se fokusiralo na (ne)spremnost kompanija u regionu za digitalnu transformaciju, naveo da je nedostatak svijesti o toj vrsti transformacije prisutan ne samo kod malih i srednjih preduzeća, već i u velikim preduzećima.

„Većina sagovornika se pogrešno fokusirala na riječ digitalna, a ne na transformaciju poslovnog modela stvaranja vrijednosti na drugačiji način nego ranije, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji“, objasnio je Filipović.

Direktor Amplituda i moderator panela, Nenad Novović, rekao je da je digitalna transformacija ključna sintagma svuda u svijetu u posljednjih nekoliko godina.

„Ko će se baviti digitalnom transformacijom i ko će platiti taj proces ključna su pitanja o kojima treba razgovarati, kao i o razmjeni dobre prakse između zemalja regiona“, naveo je Novović.

Direktor Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije, Predrag Nikolić, kazao je da su u većini slučajeva preduzeća na samom početku procesa digitalne transformacije.

„Radili smo istraživanje koje je pokazalo da je nivo svijesti o potrebi digitalne transformacije jako nizak. Mala i srednja preduzeća nijesu imala ideju o tome šta je digitalna transformacija, kako se sprovodi i koliko košta, a to je bilo mnogo prije koronakrize“, saopštio je Nikolić.

On je dodao da je Centar za digitalnu transformaciju formiran prije tri godine kako bi pomogao mala i srednja preduzeća u Srbiji da započnu ili nastavile put digitalne transformacijie.

Nikolić smatra da će IT industrija proći kroz transformaciju u budućnosti, kao i da će se do kraja 2024. godine 60 odsto platformi i online aplikacija raditi bez potrebe za kodom i uz vrlo malo programiranja.

„Zato će i IT stručnjaci morati da specijalizuju svoja znanja u skladu sa savremenim IT tehnologijama“, rekao je Nikolić.

Suosnivač i predsjednik uprave Scale focus i član uprave AIBEST, Plamen Tsekov, smatra da kompanije da bi bile uspješne moraju proći kroz digitalnu transformaciju.

„Ako se kompanija ne trasformiše, upašće u velike probleme. Oni koji ispadnu iz te trke biće neuspješni i teže će da prežive“, poručio je Tsekov.

Direktorica DIH Slovenija, Katja Mohar Bastar, kazala je da je korisno da se čuju iskustva regiona na polju digitalizacije, posebno o zelenoj digitalnoj temi.

Ona je predstavila digitalno inovacioni hab u Sloveniji, čija je misija digitalizacija malih i srednjih preduzeća kojima se pomaže putem četiri vaučera za digitalizaciju - za digitalnu strategiju, marketing, sajber bezbjednost i digitalne kompetencije, koje je do sada iskoristilo 2,3 hiljade kompanija.

„Potrebno je provjeriti stanje preduzeća, ali prije svega moramo da probudimo svijest o važnosti i benefitima koje donosi ovaj proces. To je prvi korak koji prethodi formiranju digitalnog ekosistema“, saopštila je Mohar Bastar.

 

]]>
05.12.2021T12:50:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343881/digitalna-transformacija-neminovna.html
Zelena tranzicija bi mogla biti ključna prednost CG https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343877/zelena-tranzicija-bi-mogla-biti-kljucna-prednost-cg.html Puni potencijal rasta moguće je postići jedino zelenom tranzicijom, što bi za Crnu Goru, kao zemlju koja zavisi od turizma, moglo biti ključna konkurentska prednost, saopštila je potpredsjednica Evropske investicione banke (EIB), Liliana Pavlova. „Naš prioritet je da pomognemo regionu da se sa uglja preorijentiše ka energetski efikasnijim resursima, riješimo zagađenje životne sredine i goruće negativne efekte klimatskih promjena. Za Crnu Goru kao zemlju koja zavisi od turizma, to bi mogla biti ključna konkurentska prednost, ali i alatka za dalji razvoj tog sektora“, rekla je Pavlova u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je dodala da klimatske akcije pružaju neuporedive mogućnosti za društveni i ekonomski razvoj u regionu i da će EIB raditi sa partnerima, kao što je Investiciono-razvojni fond (IRF), kako bi osigurala podsticaj zelenih investicija za privredni i društveni razvoj i regionalnu integraciju.

Pavlova je podsjetila da su pandemija i klimatske promjene izazvale ogromne poremećaje, posebno u privatnom sektoru, a da je EIB, osim podrške bržem oporavku, željela da malim i srednjim preduzećima olakša proces prilagođavanja novim okolnostima i novonastalim tržišnim uslovima.

„Osim digitalizacije, presudan faktor za konkurentnost je prelazak na zelenu ekonomiju. Istraživanje investicija EIB-a za prošlu godinu ukazuje da projekti energetske efikasnosti nijesu široko rasprostranjeni na Zapadnom Balkanu. Većina preduzeća ne vidi mjere energetske efikasnosti kao prioritetne, uprkos činjenici da ih velika većina smatra profitabilnim“, objasnila je Pavlova.

Ona je kazala da su države Zapadnog Balkana iza zemalja sa povišenim srednjim prihodima u pogledu zelenih ulaganja u upravljanje energijom, kontrolu zagađenja vazduha, poboljšanje grijanja, nadogradnju mašina i automobila i bolji sistem osvjetljenja.

„Da bi se prevazišao finansijski jaz, EIB želi da obezbijedi prijeko potrebno finansiranje klimatske i ekološke održivosti, kako bi omogućila bržu tranziciju na održivu, zelenu i obnovljivu ekonomiju. Simbol tih napora je novi zajam u iznosu od 50 miliona EUR, koji je nedavno potpisan sa IRF-om“, saopštila je Pavlova.

Ona je navela da će preduzeća iz različitih sektora, kao što su infrastruktura, industrija, transport, inovacije, poljoprivreda i turizam, moći da koriste sredstva za prevazilaženje finansijskih ograničenja i uvođenje klimatski prihvatljive i energetski efikasne prakse u poslovanje.

“Naša posvećenost podršci Crnoj Gori i IRF-u ne svodi se samo na finansiranje. Trenutno započinjemo važan novi zadatak tehničke podrške sa našim IRF partnerima, kako bismo osnažili njihove kapacitete za pružanje ključnih finansijskih usluga, posebno u okviru novog zajma za finansiranje klimatske održivosti. Želimo da pružimo punu podršku u implementaciji projekta i obezbijedimo maksimalnu korist malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori“, rekla je Pavlova.

EIB, prema njenim riječima, želi da pruži Crnoj Gori podršku po mjeri za širok opseg područja, od obrazovanja, zdravstva i voda do transportne infrastrukture i energetskog sektora. Poboljšanja u tim oblastima pomoći će, kako je navela, jačanju privrede i otpornosti na krizu.

„Imali smo produktivan razgovor na ove teme tokom skorašnje posjete ministra finansija i socijalnog staranja, Milojka Spajića, našoj banci u Luksemburgu i usaglasili smo na koji način možemo povećati našu finansijsku i tehničku podršku u rješavanju njihovih specifičnih potreba“, saopštila je Pavlova.

EIB će, kako je najavila, nastaviti i ulaganje u privatni sektor, kako bi se pospiješilo stvaranje novih radnih mesta, posebno za mlade.

]]>
05.12.2021T11:58:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343877/zelena-tranzicija-bi-mogla-biti-kljucna-prednost-cg.html
Omikron može da obori stope ekonomskog oporavka https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343860/omikron-moze-da-obori-stope-ekonomskog-oporavka.html Širenje Omikron varijante koronavirusa globalno može da obori stope ekonomskog oporavka, saopštila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva. “Da budemo iskreni, nova varijanta, za koju je moguće da se širi veoma brzo, može da naruši samopouzdanje, a u tom smislu vjerovatno ćemo vidjeti određeni pad projekcija globalnog rasta za oktobar“, odgovorila je Georgieva na pitanje o posljedicama širenja novog soja virusa, prenosi Capital.ba.

Ona je dodala da je MMF brinuo, čak i prije pojave nove varijante, da oporavak, iako se nastavlja, gubi dio zamaha usljed usporenja u dvije zemlje koje su motori rasta – Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kini.

Georgieva je rekla da se pokazalo da je i delta soj remetilački faktor i da dovodi do odgađanja u proizvodnji.

Ona je podsjetila da su sve izraženije razlike između zemalja koje se oporavljaju brže i onih koje zaostaju.

]]>
05.12.2021T10:16:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343860/omikron-moze-da-obori-stope-ekonomskog-oporavka.html
Solidno interesovanje za novogodišnja putovanja https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343856/solidno-interesovanje-za-novogodisnja-putovanja.html Uprkos korona virusu i brojnim mjerama i ograničenjima, ima i onih građana Crne Gore koji će praznike dočekati u inostranstvu, kažu u turističkim agencijama, gdje su zadovoljni interesovanjem. Svi oni koji budu htjeli da Novu godinu proslave u inostaranstvu gdje će dočeci biti i na otvorenom, moraće da obezbijede odgovorajuće potvrde ili testove na koronavirus.

U ponudi turističkih agencija brojni su aranžmani u Evropi, ali i za daleke destinacije.

Lidija Mandić, iz turistička agencija kaže za TVCG da je najveće interesovanje za Barselonu i dodaje da u Španiju mogu da uđu vakcinisani. Isto važi i za Tursku.

Maja Maksimović, iz turistička agencija kaže da u ponudi imaju aranžmane za Istanbulu, Dubai, Egipat. Prije putovanja, kako dodaje, potrebno je informisati se o kovid režimu.

Većina građana koje je anketirala TVCG kaže da će zbog epidemijske situacije Novu godinu,vjerovatno dočekati u Crnoj Gori.

Putovanje u inostrastvo tokom novogodišnjih praznika,i pored povoljnih aranžmana, komplikuje kovid režim za svaku državu posebno u pogledu potrebne dokumentacije što iziskuje i dodatne troškove. Ipak, u agencijama kažu da interesovanja ima.

“Pravi putnici traže gdje mogu da putuju, bukvalno nas pitaju gdje mi možemo da idemo. Ono što je u ponudi to je ,nema biranja i tako je to ove godine”, kaže Lidija Mandić, iz turistička agencija.

“Putovanja ima, putnici jesu zainteresovani za aranžmane, dosta ima poslovnih i individualnih putovanja, tako da se nadamo da će tokom sljedeće godine situacija biti bolja”, navodi Maja Maksimović iz turističke agencije.

Iz turističkih agencija ističu da se oni koji planiraju da novogodišnje praznike provedu u inostranstvu dodatno informišu u ambasadama o kovid režimu, budući da se mjere za suzbijanje pandemije stalno mijenjaju.

]]>
05.12.2021T08:00:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343856/solidno-interesovanje-za-novogodisnja-putovanja.html
"Žabljak gubi trku s turističkim centrima" https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343853/zabljak-gubi-trku-s-turistickim-centrima.html Da Žabljak gubi trku s turističkim centrima, kažu nevladini aktivisti u toj opštini. I dalje je problematična infrastruktura, a i skijanje će zavisiti od snijega jer i dalje nema vještačkog osnježavanja. Nadležni kažu da pripremaju zanimljive sadržaje a i da je izgradnja novih novih hotela povoljna.  

 

Slobodan Doknić, TVCG

]]>
05.12.2021T07:54:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343853/zabljak-gubi-trku-s-turistickim-centrima.html
Dogovorena turistička valorizacija Ljubišnje https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343820/dogovorena-turisticka-valorizacija-ljubisnje.html Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumrstva i vodoprivrede i pljevaljskog Rudnika uglja načelno su se dogovorili o zajedničkom poslu na realizaciji ideje o turističkoj valorizaciji planine Ljubišnja, saopšteno je nakon sastanka njihovih predstavnika. „Dogovoreno je da, u najskorije vrijeme, cijela zamisao bude formalizovana i podrobnije razrađena kroz potpisivanje sporazuma o saradnji između resornog Ministarstva i Rudnika uglja“, navodi se u saopštenju.

Izvršni direktor Rudnika uglja, Milan Lekić, zahvalio se resornom ministru Aleksandru Stijoviću na iskazanom povjerenju tu kompaniju i nedvosmislenoj riješenosti za ulaganje u potencijale opštine Pljevlja.

Stijović, koji je Rudnik uglja obišao prilikom radne posjete Pljevljima, kazao je da će doprinos te kompanije u ovom projektu biti od velikog značaja. On je dodao i da će resorno Ministarstvo izmiriti sve obaveze po osnovu budućeg angažovanja mehanizacije Rudnika uglja za posao probijanja puteva i ostalih, projektom predviđenih usluga.

Predstavnici Ministarstva i Rudnika uglja usaglasili su zajedničke stavove kada je riječ o potencijalima Ljubišnje, ukazujući na veliki propust i odsustvo sluha prethodnih vlasti kada je u pitanju valorizacija tog prirodnog bisera na sjeveru Crne Gore.

Na sastanku je ocijenjeno da se u narednom periodu pitanje konkretnih ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje uslova života na selu mora afirmisati kao prioritet, jer je situacija na tom polju i više nego alarmantna.

„Кada je riječ o rekultivaciji zemljišta i eksperimentalnom projektu sadnje ljekovitog bilja, Lekić je upoznao predstavnike Vlade sa idejom, do sada realizovanim i planiranim aktivnostima. Stijović je pozdravio takvu inicijativu rukovodstva Rudnika uglja i poručio da će taj resor uputiti svaku moguću konkretnu pomoć takvim i sličnim projektima“, navodi se u saopštenju.

]]>
04.12.2021T21:12:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343820/dogovorena-turisticka-valorizacija-ljubisnje.html
Prvi put se objavljuju tačni podaci o zaposlenosti https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343834/prvi-put-se-objavljuju-tacni-podaci-o-zaposlenosti-.html U Crnoj Gori su prvi put objavljeni tačni podaci o zaposlenosti, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. On je na Tviteru naveo da je, prema tim podacima, u Crnoj Gori 202.981 zaposleni. „Jesmo li prezadovoljni? Nijesmo. Ali to je za 37.020 zaposlenih građana više u odnosu na prije godinu. Ne samo što imate posao, uskoro ćete imati i povišice kroz 'Evropa Sad!' program" poručio je Spajić.

Prethodno je državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Branko Krvavac, na Tviteru objavio da su revidirani podaci o kretanju zaposlenosti u ovoj godini.

"Ranije objavljeni podaci nijesu prikazivali realno stanje - rast ekonomske aktivnosti od preko 13 odsto i pad zaposlenosti od preko deset odsto“, kazao je Krvavac.

Prema njegovim riječima, UPC i Monstat utvrdili su stvarno stanje.

„Broj zaposlenih u oktobru je 202.981, što je 37.020 više u odnosu na oktobar prošle godine, i za 194 zaposlena više u odnosu na oktobar 2019.godinu“, precizirao je Krvavac.

Kako je naveo, razlog revidiranja je kašnjenje poreskih obveznika u predaji prijava UPC-u.

„I neažurnost UPC kada je u pitanju unošenje JPR obrazaca, naročito u mjesecima turističke sezone“, dodao je Krvavac.

]]>
04.12.2021T20:56:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343834/prvi-put-se-objavljuju-tacni-podaci-o-zaposlenosti-.html
Tunel Sozina opslužio 35,87 hiljada vozila https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343781/tunel-sozina-opsluzio-3587-hiljada-vozila.html Kroz tunel Sozina je u periodu od 26. novembra do 2. decembra prošlo 35,87 hiljada vozila, većinom automobila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 2,44 miliona vozila.

U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 1,93 miliona vozila, u 2019. njih 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

]]>
04.12.2021T15:44:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343781/tunel-sozina-opsluzio-3587-hiljada-vozila.html
U Herceg Novom 1,45 hiljada gostiju https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343792/u-herceg-novom-145-hiljada-gostiju.html U Herceg Novom boravi 1,45 hiljada turista, što je 70 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine. Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 1,02 hiljade, a domaćih 424.

U hotelima boravi 634 gosta, a u domaćinstvima njih 813.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

]]>
04.12.2021T14:44:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343792/u-herceg-novom-145-hiljada-gostiju.html
Opština Ulcinj konsolidovala dugove https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343790/opstina-ulcinj-konsolidovala-dugove.html Opština Ulcinj uspjela je da konsoliduje dugove i trenutno je u dobroj poziciji da može redovno da izmiruje obaveze prema dobavljačima i realizuje projekte svojim sredstvima, saopštio je njen predsjednik Aleksandar Dabović. On je dodao da je redovno izmirivanje zarada, doprinosa i putnih troškova prva stvar koju bi istakao u konsolidaciji opštinske kase i podsjetio da su zarade u Opštini redovno kasnile.

“Svakog prvog u mjesecu zaposleni primaju plate i na to sam vrlo ponosan. Želim da nastavimo ovaj trend i pojačamo finansijsku situaciju, kako bismo mogli da isplaniramo ozbiljnije investicije iz sopstvenih izvora, a ne da vučemo problem iz prošlosti”, kazao je Dabović za Mediabiro.

On očekuje da se Opština tokom naredne godine konsoliduje na svim poljima, te da izađe iz zone najnerazvijenije lokalne uprave na primorju i krene ka novoj - najrazvijenijoj.

“Krećemo malim koracima, prvo stabilizacijom Opštine, a onda i realnim planiranjima za narednu godinu”, rekao je Dabović.

On je saopštio da je veoma teško donijeti odluku da se radna mjesta u državnim preduzećima restruktuiraju i optimizuju.

“Ono što mogu da kažem je da smo ove godine premašili planirani budžet i to za sva javna preduzeća, te su isplaćena potraživanja i viša od očekivanih. Vidim to kao dobru stvar. Ni zaposleni u javnim preduzećima, vjerujem, nijesu mislili da ćemo u tolikoj mjeri uspjeti da im izađemo u susret”, kazao je Dabović.

On je dodao da traži razumijevanje i da otvara priču o saradnji.

“Otvaraju nam se razne mogućnosti i preko IPA fondova. Pomoći ćemo im da se i oni angažuju, kako bi mogli da imaju redovna primanja i dodatne prihode”, saopštio je Dabović.

On je poručio da ta preduzeća moraju biti produktivnija.

]]>
04.12.2021T13:54:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/343790/opstina-ulcinj-konsolidovala-dugove.html