MAGIJA MATURSKOG ISPITA

Kad nešto napišeš na kamenu, on postane nematerijalan

Prošla je i ova školska godina, počeli su upisi za sljedeću. Đaci koji su polagali veliku maturu ispraćeni su u život i na dalje školovanje sa saznanjem da je kamen sa natpisom pronađen na dnu mora "nematerijalno blago". Što je u suprotnosti sa logikom, mišljenjem stručnjaka, zakonom i definicijom UNESCO-a. I nikome ništa.

Пише: Види све колумне

Malo je nade da ćemo se skorije odmaći od evropskog dna kada je riječ o kvalitetu obrazovanja. Crna Gora je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. godine zauzela 52. mjesto od ukupno 79 zemalja. Slovenija je bila na 21 Hrvatska na 29, a Srbija na 45. mjestu. Prije dvije godine od 102 kandidata za upis na Medicinski fakultet u Podgorici njih 90 nije položilo prijemni ispit.

Kad god sitignu ovakve i slične poražavajuće vijesti o obrazovanju naših učenika, provrte se razne fraze, niko decenijama nije razmotrio šta tačno fali obrazovnom sistemu u Crnoj Gori.

Primjer ovogodišnjeg maturskog ispita iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti pokazuje, najblaže rečeno, nespremnost prosvjetnih institucija da razmotre kvalitet sopstvenog rada i da javno, imenom i prezimenom, o njemu govore.

Ispitni centar napravio je loše pitanje i dodjeljivao bodove na osnovu netačnog odgovora iz Uputstva za ocjenjivanje. Pred učenicima je bio zadatak da u novinskom tesktu sumnjivog kvaliteta prepoznaju "nematerijalno blago". Prema Uputstvu za ocjenjivanje tačan odgovor je bio "kameni blokovi sa tekstovima na grčkom i staroegipatskom jeziku". Da kameni blokovi, ma šta na njima pisalo, ne mogu biti nematerijalna baština pokazuju: definicija UNESCO-a, član 17 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i više stručnjaka sa kojima smo na tu temu razgovarali.

"'Kameni blokovi sa tekstovima na grčkom i egipatskom jeziku' koji nisu proučeni, i koji još nisu tretirani da budu od naučnog značaja, a kamoli „blago“ kao nepostojeća formulacija u zaštiti kulturnih dobara, ne mogu se koristiti kao relevantan uput za učenje kako da se razlikuje nematerijalno od materijalnog kulturnog dobra" kazao je za portal RTCG arheolog mr Maden Zagarčanin, v.d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

[VIDEO] Za RTCG Portal - mr Maden Zagarčanin, v.d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore

Zamolili smo Ispitni centar za pojašnjenje. S visoka su odgovorili: "U testu iz CSBH jezika i književnosti neumjetničkim i umjetničkim tekstovima provjerava se RAZUMIJEVANJE pročitanog teksta, a ne poznavanje zakona, zakonske, pravne i slične terminologije. Dakle, cilj pomenutnog zadatka nije bio stručno definisanje iz oblasti zaštite kulturnih dobara, već je u 2. zadatku (Koje nematerijalno blago je otkriveno u Iraklionu?) trebalo obratiti pažnju na dio teksta u kojem se nabraja šta je pronađeno. Pored ostataka "više od 64 broda", "700 sidara, zlatnika, tegova od bronze i kamena", u rečenici: "Kameni blokovi sa tekstovima na grčkom i staroegipatskom jeziku, desetine sarkofaga, u kojima se vjerovatno nalaze mumificirane životinje koje su prinošene na žrtvu za hram Amun-Gereb, takođe su dio otkrivenog blaga", konstatovano je koje je još "blago" pronađeno. Ne pominje se definicija kulturne baštine niti je igdje rečeno da je to uvršteno na listu UNESKO-a, tako da se od učenika samo traži razlikovanje tekstova na grčkom i staroegipatskom jeziku od ostalog otkrivenog (materijalnog) blaga".

Jedna jedina stvar bi, možda, mogla da spasi viđenje Ispitnog centra - da je tekst preuzet iz nekog naučnofantastičnog djela. Možda negdje u multiuniverzumu postoji mjesto gdje se kamenje hekla, pa taj proces može biti tretiran kao nematerijalno kulturno dobro. Kao Paška čipka. Na ovoj planeti Ispitni centar nam je pokazao da su nebitne definicije, da je nebitan zakon, da su nebitna međunarodna pravila. I da je nebitno biti medijski pismen.

U moru bezvrijednih informacija koje obilježavaju vrijeme u kojem živimo, medijska pismenost postaje neodvojiva od znanja čitanja i pisanja. Nekoliko klikova i kritički odnos prema tekstu sa mature svakog vrijednog đaka mogu odvesti do podataka o tome šta su nematerijalna kulturna dobra, ko ih i kako štiti, kako nešto postaje nematerijalna kulturna baština. Pronalaskom na dnu mora - sigurno ne.

Uz puno strpljenja i uz ignorisanje tona u odgovorima Ispitnog centra koji se graničio sa nevaspitanjem, zamolili smo za komentar Ministarstvo prosvjete. Odgovorili su prosljeđujući ponovo odgovor Ispitnog centra. Uporno tvrde da nijesu pogriješili. Pa smo ih pitali još jednom i dobili isti, samo uljuđen, odgovor sa konstatacijom da će "Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Ispitnim centrom i predmetnim komisijama, za narednu školsku godinu pripremiti unaprijeđene procedure za izradu ispitnih materijala, kao i za organizaciju, realizaciju i vrednovanje rezultata mature".

Ni jedan odgovor koji smo dobili iz Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete nije potpisao niko imenom i prezimenom. U potpunosti su ignorisali našu molbu da nam na ovu temu obezbijede sagovornika. Na pitanje ko je pravio pitanja za maturski odgovorili su - profesori CSBH. Na pitanje ko je osoba koja je odobrila konačnu sadržinu maturskog ispita iz CSBH za školsku 2021/22 godinu i njegovu, odgovor je glasio: "Test za maturski/stručni ispit iz CSBH jezika i književnosti za školsku 2021/2022. godinu je pripremila predmetna komisija koju je formirala Državna maturska komisija na predlog Ispitnog centra, u skladu sa zakonskom regulativom". No name.

Profesori Aktiva za CSBH i podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" ostali su nijemi na naša pitanja među kojima je bilo i ono najjednostavnije i, valjda bi trebalo, najvažnije - hoće li se založiti za svoje učenike?
Lijepo će biti, ako Ministarstvo zaista "unaprijedi procedure za izradu maturskih ispita". Viđećemo.

I ako tako bude, to neće izbrisati osjećaj jednog od ovogodišnjih maturanata: "Maturski nije izgledao kao da je bio spremljen sa brigom za učenike i to što su učili tokom godina. Nepravedno".

Nataša Novović